Zagreb - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sastala se u utorak s predsjednicom udruge KroNland Sandrom Drnić koja je tom prigodom predstavila rad udruge osnovane deset dana nakon razornog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji s ciljem pružanja pomoći ljudima u oporavku i obnovi.
Predsjednica udruge Drnić istaknula je suradnju udruge sa Strukovnom školom Sisak i Industrijsko-obrtničkom školom Sisak. - Već petu godinu za redom razvijamo projekt Transflorium koji se temelji na prijenosu znanja iz Nizozemske, rekla je Drnić te pojasnila da se radi o pokretanju domaće drvne industrije i izgradnji kuća od prirodnih materijala na području grada Petrinje uz istovremeno poticanje bioraznolikosti, stimulaciju poljoprivrede i razvoj domaće proizvodnje temeljene na tradiciji i promociji identiteta Sisačko-moslavačke županije.
- Upravo Banovina ima velik potencijal za razvoj zelene poljoprivrede i turizma, no trebamo se više potruditi oko edukacija i informiranja proizvođača o novim tehnologijama i materijalima rada kako bi se dodatno potaknula zelena tranzicija i u tom dijelu Hrvatske, zaključila je Sandra Drnić.
Predsjednica Odbora Petir naglasila je da su za ostvarenje svakog projekta važni ljudi te baš zato Odbor za poljoprivredu pokreće inicijative kojima je cilj zadržati mlade u ruralnim područjima kako bi doprinijeli generacijskoj obnovi poljoprivrede i hrvatskog sela. Dodala je kako su projekti poput ovog, u kojima se kroz zelenu tranziciju planiraju na održiv način koristiti svi raspoloživi resursi s osnovnom svrhom edukacije i prezentacije primjera dobre prakse, važni za razvoj ruralnih sredina, posebno ukazavši na potrebu uključivanja znanstvene i stručne zajednice u provedbu projekta Transflorium.
- Naše nacionalne specifičnosti, tradicija življenja, ali i dostupnost prirodnih materijala kojima moramo naučiti učinkovitije upravljati u poljoprivrednom, drvnom i građevinskom sektoru, ključ su održivog razvoja hrvatskih ruralnih područja, kazala je Petir te istaknula da Hrvatska ima najveći potencijal u EU za razvoj biogospodarstva, a time i za otvaranje zelenih radnih mjesta. Zaključila je da o šumama moramo voditi posebnu brigu, jer su sve izloženije klimatskim promjenama i pojavi bolesti, što bi u budućnosti moglo ograničiti raspoloživost ovog resursa, a što se već sada može primijetiti u šumama kestena Banovine.