Varšava – Predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš, potpredsjednik Odbora Ivan Račan i članica Odbora Jasna Vojnić sudjelovali su na 73. sastanku Konferencije odbora za poslove Unije parlamenata Europske unije (LXXIII COSAC), koji je održan od 8. do 10. lipnja 2025. u poljskom Sejmu.
Sastanak, kojim su supredsjedali predsjednici odbora nadležnih za europske poslove poljskog Sejma i Senata Agnieszka Pomaska i Tomasz Grodzki, otvorio je predsjednik Sejma Szymon Hołownia. Osvrnuo se na izazovne okolnosti poljskog predsjedanja, kojim su dominirale teme sigurnosti i novih geopolitičkih kretanja te je naglasio važnost nacionalnih parlamenata kao zaštitnika demokracije.
Tijekom trodnevnog sastanka okupljeni su zastupnici razgovarali o postignućima poljskog predsjedanja, Strateškoj agendi EU-a, izazovima u kreiranju novog Višegodišnjeg financijskog okvira, politici proširenja te o kibernetičkoj otpornosti i borbi protiv dezinformacija.
U okviru rasprave o novoj Strateškoj agendi Europske unije, potpredsjednik Odbora za europske poslove Ivan Račan upozorio je da teme poput kvalitete života, jednakih prilika i kulturne raznolikosti sve više ustupaju mjesto sigurnosnim i obrambenim prioritetima. Račan je istaknuo kako razumije aktualni geopolitički kontekst, no upozorio je da Europa neće biti mjesto na koje ćemo moći biti ponosni, niti prostor u kojem će ljudi živjeti sretno ako dođe do urušavanja socijalnih prava i produbljivanja nepravde. Zaključio je da europska politika mora zadržati fokus na socijalnoj dimenziji, jer bez nje gubi se temeljna svrha europskog projekta.
Govoreći o sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš upozorila je kako se, unatoč suglasju o potrebi jačanja obrambenih kapaciteta EU-a, ne smije zaboraviti da je socijalna politika jedan od temeljnih stupova europskog projekta te ključna komponenta stvarne sigurnosti građana. Miloš je istaknula kako je upravo socijalna nepravda izazvana visokom inflacijom i produbljivanjem društvenih nejednakosti među najvećim prijetnjama zajedničkoj sigurnosti. Naglasila je kako se izdvajanja za obranu ne smiju ostvariti na štetu ulaganja u socijalne politike, te da sigurnost podrazumijeva i pristupačno stanovanje, kvalitetno zdravstvo, obrazovanje i jednake prilike. Zaključno se založila za osnivanje posebnog europskog fonda za pristupačno stanovanje, s izravnim financiranjem gradova i lokalnih zajednica.
Članica Odbora za europske poslove Jasna Vojnić je u raspravi o politici proširenja rekla kako se članstvo u EU-u ne bi smjelo promatrati isključivo kao nagrada za one koji su prošli dug i zahtjevan proces već ga treba promatrati i kao pitanje sigurnosti. Upozorila je kako problemi institucija u regijama poput Zapadnog Balkana nisu samo lokalni izazovi, već ozbiljna prijetnju regionalnoj stabilnosti i miru. Vojnić je istaknula potrebu za novim pristupom proširenju u sklopu kojega se ne bi trebalo pitati samo tko zaslužuje postati članicom EU-a, već i tko je potreban Europskoj uniji kako bi ostala stabilna i sigurna. Zaključno je poručila da napredak mora koristiti svim ljudima koji žive u zemljama koje su u procesu pristupanja. Kao primjer navela je da su u Hrvatskoj i one nacionalne manjine koje čine manje od jedan posto stanovništva politički zastupljene, dok su u Srbiji Hrvati, koji u nekim jedinicama lokalne samouprave čine i do 50 posto stanovništva, potpuno isključeni iz procesa odlučivanja.
O proširenju je govorio i Ivan Račan, istaknuvši da su temeljne vrijednosti Europske unije: sigurnosna suradnja i gospodarski rast suočene s ozbiljnim izazovima. Naglasio je kako proširenje Unije mora služiti jačanju njezine unutarnje stabilnosti, a ne biti cilj sam po sebi. Podsjetivši da od 2013. godine i ulaska Hrvatske Europska unija nije primala nove članice, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Uniju. Iako je sljedeće proširenje još godinama udaljeno, Račan je naglasio da države kandidatkinje moraju ispuniti sve kriterije, a smatra kako je najbolje što EU može učiniti da pojača svoju prisutnost i podršku tim zemljama. Posebno je pohvalio napore Moldavije, Crne Gore i Armenije na eurointegracijskom putu u složenim globalnim geopolitičkim okolnostima.
LXXIII COSAC je bio posljednji sastanak održan u okviru parlamentarne dimenzije poljskog predsjedanja Vijećem Europske unije, a predsjedanje Vijećem, pa tako i COSAC-om, od 1. srpnja preuzima Danska. Sastanak u Varšavi zaključen je najavom sljedećeg sastanka COSAC-a koji će se, u formatu predsjednika odbora, održati 3. i 4. srpnja u Kopenhagenu.