Govor predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke na sastanku Biroa Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Dubrovnik, 2. rujna 2013.

Poštovani gospodine Mignon, poštovani gospodine Jagland, poštovani gospodine Sawicki, poštovani parlamentarci, dame i gospodo,

veliko mi je zadovoljstvo i čast  govoriti danas na početku sastanka Biroa Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Uvjeren sam da će ovaj skup biti još jedan doprinos u jačanju naših uzajamnih veza na putu boljeg razumijevanja i približavanja naroda i zemalja koje predstavljamo. Posebno je to važno naglasiti s obzirom da se radi o Vijeću Europe, najstarijoj europskoj političkoj organizaciji.

Parlamentarna diplomacija posljednjih godina intenzivno dobiva na važnosti, značaju i uticaju. Također jača parlamentarna dimenzija svih međunarodnih i regionalnih organizacija i inicijativa. Želja nam je da rastući broj multilateralnih skupova ne bude samo formalni oblik izražavanja stavova već da na njima parlamentarci sadržajno rasprave sva ona pitanja koja su ključna za daljnji razvoj odnosa među zemljama Europe, ali i njenog susjedstva.  

Sve regionalne organizacije i inicijative imaju i svoju parlamentarnu dimenziju kao forume na kojima zastupnici, raspravljajući o konkretnim pitanjima buduće suradnje, pomažu svojim izvršnim tijelima u njihovom provođenju. 

Značaj parlamentarne diplomacije posebno je naglašen u radu najznačajnijih europskih organizacija, Europske unije i Vijeća Europe. Upravo je parlamentarna dimenzija tih organizacija najčešće dinamična, izvorno demokratska i inovativna snaga koja snažno utječe na njihovo cjelokupno djelovanje.

Republika Hrvatska i Hrvatski sabor parlamentarnu diplomaciju shvaća izuzetno ozbiljno i pri tome ima priliku koristiti ju u svrhu konkretnog zadatka: stabiliziranja regije jugoistočne Europe. Naime, iako je Hrvatska svoju vanjsku politiku u posljednjem deceniju bila usmjerila prema svom glavnom strateškom cilju, a to je punopravno članstvo u Europskoj uniji, istovremeno ni u kojem trenutku nije zaboravljala svoju odgovornost prema zemljama u svom neposrednom okruženju. Bilo da je riječ o jugoistoku, srednjoj Europi ili Mediteranu.

Na taj način parlamentarna dimenzija obogaćuje postojeću regionalnu suradnju i pridonosi miru i stabilnosti te jačanju dobrosusjedskih odnosa u Europi. Važno je da parlamenti preuzmu svoj dio odgovornosti u ovom procesu.   

Želim pohvaliti angažman svih tijela Vijeća Europe u aktualnim zbivanjima u Europi ali i šire. Uistinu, najnovija zbivanja na Bliskom istoku i Mediteranu zahtijevaju od nas svih punu pozornost. Konflikti i sukobi zahvaćaju sve veći broj zemalja i prijete da se prošire na cijelu regiju.

Smatram da u rješavanju svih gorući žarišta diplomacija treba ostati kao jedini kriterij i glavna smjernica djelovanja. Političko rješenje uvijek bi trebala biti prva opcija u kalkulacijama. Kako se ono kaže, bolje je i tisuću dana pregovarati nego jedan dan ratovati.

Vrlo dobar znak vidimo primjerice u postignućima Maroka na planu razvijanja demokracije i to posebno unazad dvije godine od kada je ta zemlja dobila status zemlje „partnera za demokraciju“ Vijeća Europe. Njegov primjer pokazuje važnost reformi koje su postignute, posebno u smislu donošenja novog ustava koji je osnažio neke temeljne principe kao što su zaštita ljudskih prava, suzbijanje svih oblika diskriminacije, razdvajanje instrumenata vlasti, te jačanje institucija u toj zemlji, posebno parlamenta.

Smatramo da je u današnje vrijeme od iznimne važnosti da se upravo organizacije kao što je Vijeće Europe nastave zalagati za vrijednosti koje su sastavni dio njihove tradicije: borba za ljudska prava, borba protiv diskriminacije, korupcije i ostalih zala današnjice, uz uvažavanje različitih kultura. Međutim, želimo da ta borba ostane na političkom i diplomatskom planu. Nasiljem se i uporabom sile, ponavljam, ništa ne rješava već se naprotiv, stvaraju nove tragedije.

Želim se ovdje založiti i za jačanje zajedničkih napora u borbi protiv korupcije i jačanje međunarodne suradnje na tom planu te za izgradnju svih potrebnih zakonskih okvira. Uvjeren sam da će tijela Vijeća Europe i nadalje predano raditi na otkrivanju novih trendova i rizika od korupcije u svim nacionalnim parlamentima.
Zastupnici, kao neposredni predstavnici građana imaju priliku i mogućnost učiniti velik posao na približavanju države građanima. Stoga je na njima i posebna odgovornost te prilika koju oni ne misiju propustiti.

Mi, kao predstavnici Hrvatske odlučni smo da damo svoj doprinos u tome i pokažemo da parlamentarna diplomacija može biti uistinu pravi most za prenošenje iskustava o pozitivnim učincima demokratskog razvoja, ali i jedan od pokretača izgradnje institucija demokratskog političkog sustava. 
  
Kada govorimo o razini demokracije nekog društva, možda najbolje govori upravo razina postignute ravnoteže između država i građanskog djelovanja, kao dva odgovorna subjekta koja su međusobno povezana i koja se u svojoj interakciji međusobno uvažavaju.  Ukratko, demokracija živi u onolikoj mjeri u kojoj je prihvaćaju i priznaju svi subjekti nekog društva.

Koliko je demokracija uistinu važna, bilo predstavnička ili neposredna, najbolje govori do sada dokazana neodrživost ideologija i režima u kojima se osnovna demokratska prava pojedinaca na bilo koji način umanjuju ili čak egzistencijalno ugroze.

Vrijednosti za koje se zalažemo ugradili smo u svoj sustav te potvrdili i nedavnim ulaskom u Europsku uniju kao asocijaciju koja svoju budućnost gradi upravo na tim vrijednostima.
  
Želim vam svima uspješan rad i ugodan boravak u Dubrovniku! Hvala.