Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 24. studenoga 2020. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. studenog  2020. godine.   

Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se Ministarstvo pravosuđa u prošlom mandatu Hrvatskoga sabora intenzivno bavilo pitanjem ovrha, da je Prijedlog zakona bio u dva čitanja, ali da nakon procjene Vrhovnog suda RH, zakon nije donesen. Ovaj Prijedlog izmjena i dopuna Ovršnog zakona prvi je korak uređenja ovršnih postupaka, a cilj je da se novi Ovršni zakon donese do kraja 2021. 
Uslijed posebnih okolnosti zbog epidemije bolesti COVID-19 koje utječu i na ovršne kao i postupke osiguranja, ovim prijedlogom zakona predlažu se mjere radi jače zaštite dostojanstva dužnika (ovršenika) kao i mjere koje će osigurati brže, jeftinije i efikasnije provođenje ovršnog postupka elektroničkim putem. 
Stoga se predlaže da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće podnošenjem elektroničkog prijedloga putem informacijskog sustava javnom bilježniku koji prijedloge dodjeljuje javnim bilježnicima ravnomjerno prema abecednom redu, kada javni bilježnici provode postupovne radnje u ovršnom postupku oni to čine kao povjerenici suda.
Radi jače zaštite ovršenika, kada javni bilježnik zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja poslao bi prijedlog za ovrhu i pozvao ovršenika da ispuni svoj dug, ako ovrhovoditelj u roku 15 dana ne povuče svoj prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi te isto dostaviti strankama. 

Nadalje, uvodi se elektronička komunikacija i elektronički obrasci, ukidaju se troškovi izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti na način što se ista više ne izdaje na zahtjev ovrhovoditelja, već ju javni bilježnik izdaje ako u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor ovršenika. Uvodi se pravilo da se prijedlog za ovrhu šalje na propisanom obrascu, brišu se odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka te se uvodi jedinstvena naknada za postupanje javnih bilježnika u ovrsi.
Nakon dva bezuspješna pokušaja dostava će se vršiti putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti ovršeniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građani.
Kako bi se zaštitilo dostojanstvo ovršenika, ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine neće se provoditi u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja prema fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost ako se ovrha ne provodi u vezi s tom djelatnošću, odnosno da se provodi samo u iznimnim slučajevima, iznos glavnice za koju se ovrha na nekretnini ne može pokrenuti povećava se sa 20.000,00 na 40.000,00 kuna.

Također, povećava se broj primanja izuzetih od ovrhe: prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, regres), novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima, novčana naknada žrtvama kaznenih djela, sredstva uplaćena namjenski dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata u svrhu provedbe projekata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije i sredstva na računu predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava.

Povodom Presude Suda Europske Unije C-407/18 od 26. lipnja 2019. u predmetu Kuhar v. Addiko Bank d.d., dodana je odredba koja propisuje da se ovrha može odgoditi do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje do 30 dana, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač, te je ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi.
Također se propisuje da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od jedne godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, čime se potiče ovrhovoditelje na aktivno sudjelovanje u ovršnom postupku.
Radi usklađenja sa Zakonom o sustavu državne uprave koji više ne uređuje ustrojavanje ureda državne uprave u županijama, poslove državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju se jedinicama područne (regionalne) samouprave.

U raspravi je u odnosu na prijedlog da se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave podnose javnim bilježnicima na propisanom obrascu elekroničkim putem postavljeno pitanje kada će biti ispunjeni potrebni preduvjeti elektroničke komunikacije, na što je odgovoreno u roku od šest mjeseci od dana donošenja Zakona. Istaknuto je da svaki javnobilježnički ured nema tehničkih i ljudskih preduvjeta da bi mogao provoditi ovršne postupke,  posebno su kao primjer istaknuta velika trgovačka društva sa potrošačkim ugovorima i vođenje velikog broja ovrha, za koja uredi moraju imati posebne tehničke uvjete radi praćenja ovršnih postupaka, slijedom čega je istaknuto da bi se određeni javnobilježnički uredi mogli izuzeti iz sustava dodjele ovrha ukoliko nemaju preduvjeta. Osim toga istaknuto je da se pri tome u potpunosti onemogućava mogućnost tužitelju da bira mjesto gdje će voditi postupak u smislu elektivne nadležnosti, međutim ukazano je na zakonsku odredbu koja propisuje da javni bilježnik u ovršnom postupku djeluje kao povjerenik suda, a sustav u kojem se predmeti dodjeljuju javnim bilježnicima informacijskim sustavom ima svojih i dobrih i loših strana.

U raspravi je istaknut i problem obrtnika koji u slučaju blokade ne mogu nastaviti poslovanje zbog nemogućnosti da odvoje poslovni račun od privatnog računa. 

Slijedom iznesenoga, predlaže se u članku 4. dodati odredbu da se javni bilježnici mogu izuzeti u ovršnim postupcima.
Predlaže se preciznije urediti članak 4. na način da se u članku 39. stavku 1. doda putem informacijskog sustava, te preispita stavak 3.

Predlaže se članak 12. dopuniti na način da se u primanja koja su izuzeta od ovrhe dodaju: „stipendije učenicima i studentima“.

Predlaže se u prijelaznim i završnim odredbama preciznije urediti odredbu koja propisuje da će se prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnositi po pravilima važećeg Ovršnog zakona dok se ne ispune uvjeti za podnošenje prijedloga elektroničkim putem, na način da se propiše točan rok. 

Predstavnik predlagatelja naveo je da je Javnobilježnička komora dala prijedlog da se predmeti javnim bilježnicima automatski dodjeljuju javnim bilježnicima kao povjerenicima suda abecednim redom upravo iz razloga ravnomjerne i pravedne podjele predmeta, dok će sve ostale primjedbe uzeti u razmatranje uz napomenu da se u narednoj godini pristupa izradi novog Ovršnog zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa  šest  (6)  glasova „za“  i tri  (3) „suzdržana“ glasa odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić