Odbor za europske poslove Hrvatskoga sabora je na 40. sjednici održanoj 4. svibnja 2022. raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, drugo čitanje, P.Z.E. br. 256, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. travnja 2022.

Odbor za europske poslove je, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Konačnom prijedlogu zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, drugo čitanje, P.Z.E. br. 256  raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.

Državni tajnik u Ministarstvu financija uvodno je obrazložio Prijedlog zakona u drugom čitanju i izmjene nastale u odnosu na prvo čitanje istoga Zakona. Istaknuo je kako je Republika Hrvatska, potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, preuzela obvezu uvođenja eura kao službene valute, nakon što budu ispunjeni propisani uvjeti. O ispunjavanju uvjeta države članice europodručja odlučuju na osnovi kriterija konvergencije iz Ugovora iz Masstrichta, a koji podrazumijevaju i) stabilnost cijena; ii) stabilnost javnih financija, iii) stabilnost tečaja i iv) konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa.

Državni tajnik izvijestio je kako je Hrvatska u posljednjem Izvješću o konvergenciji ispunjavala sve kriterije osim kriterija stabilnosti tečaja, za čije je ispunjavanje država treba biti članicom tečajnog mehanizma ERM II najmanje dvije godine, što će se navršiti u prvoj polovini srpnja ove godine. Rast inflacije slijedom rasta cijena energenta i problema u opskrbnim lancima, kao i ruske invazije Ukrajine, izazvao je određenu neizvjesnost u pogledu ispunjavanja kriterija stabilnosti cijena. Državni tajnik izrazio je uvjerenje da će konačna ocjena za Hrvatsku biti pozitivna, s obzirom da je i prilikom ranijih proširenja europodručja Europska komisija uzimala u obzir iznimne okolnosti.

Kao prednosti uvođenja eura državni tajnik naveo je osiguravanje stabilnijih gospodarskih prilika i gospodarskog rasta, očekivane veće investicije i otvaranje novih radnih mjesta. Također je naveo da je hrvatsko gospodarstvo već sada izuzetno ovisno o euru i prilikama u europodručju, izrazivši uvjerenje da će uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj olakšati poslovanje na svim razinama.

Dio članova Odbora je u raspravi izrazio zabrinutost zbog najavljenog uvođenja eura u izrazito nepovoljnim gospodarskim okolnostima obilježenima viskom inflacijom. Zastupnici su izrazili i određene bojazni kada je riječ o rokovima dvojnog iskazivanja cijena i razdoblja dvojnog optjecaja, te su naglasili važnost djelovanja mehanizama koji će spriječiti neopravdana poskupljenja. Odbor je u raspravi problematizirao pitanja ispunjavanja uvjeta stabilnosti cijena od strane Hrvatske u sljedećem Izvješću o konvergenciji, te zbrinjavanja gotovog novca kune nakon povlačenja iz optjecaja.

Odbor je u raspravi načelno podržao uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, istaknuvši kako je riječ o glavnom hrvatskom strateškom cilju kao članice Europske unije, uz ulazak u Schengenski prostor. Većina članova Odbora izrazila je uvjerenje kako će od ulaska u europodručje u konačnici imati koristi kako gospodarstvenici tako i građani, istaknuvši da se, unatoč sve složenijim gospodarskim i geopolitičkim okolnostima, u ovoj godini očekuje daljnji rast hrvatskog gospodarstva. Kao dobrobiti uvođenja eura, članovi Odbora su istaknuli uklanjanje valutnog rizika te veću poslovnu sigurnost u sektorima koji su tradicionalno visoko vezani uz euro, poput turizma.

Nakon provedene rasprave Odbor za europske poslove je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Za izvjestitelja na sjednici Sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Domagoja Hajdukovića, te potpredsjednike Darka Sobotu i Bojana Glavaševića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Domagoj Hajduković