Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici, održanoj 21. listopada 2022. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u  drugom polugodištu 2021., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 14. svibnja 2022.  godine.

Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 29. rujna 2022. godine (KLASA: 022-03/22-12/76, URBROJ: 50301-05/16-22-5), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.

Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) istaknula da se realni BDP nastavio povećavati i u drugom dijelu 2021. godine, pri čemu je u razdoblju od srpnja do prosinca bio za 12,5% veći nego u istom razdoblju prethodne godine. Pozitivan doprinos rastu dale su sve sastavnice domaće potražnje, osim promjene zaliha, kao i neto inozemna potražnja. Tromjesečni podaci upućuju na usporavanje dinamike gospodarskog rasta prema kraju godine, što se može povezati s dostizanjem pretpandemijske razine realnog BDP-a sredinom 2021. godine. Tako je u trećem tromjesečju 2021. stopa rasta iznosila 1,4%, a u posljednja tri mjeseca 2021. godine zabilježena je stagnacija gospodarske aktivnosti. U razdoblju od srpnja do prosinca realni BDP bio je za 1,8% veći nego u prvom polugodištu, kada je stopa rasta bila visoka i iznosila 10,2%. Razdoblje od srpnja do prosinca 2021. obilježio je rast zaposlenosti odražavajući intenziviranje gospodarske aktivnosti, ali i početak sezonskog zapošljavanja kasniji od uobičajenog. Daljnje provođenje mjera za očuvanje radnih mjesta dodatno je podržalo povoljna kretanja na tržištu rada. Tako je krajem prosinca 2021. ukupna zaposlenost porasla za 2,3% u odnosu na prosinac 2020. U usporedbi s prosincem 2019., ukupna je zaposlenost bila viša za 1,7%, no pritom je oporavak bio neujednačen, pa je tako najveće povećanje broja zaposlenih ostvareno u djelatnostima informacija i komunikacija te građevinarstva, dok je njihov broj i nadalje bio niži u djelatnosti usluživanja, smještaja i pripremi hrane. Rast zaposlenosti odrazio se na smanjenje broja nezaposlenih osoba u drugoj polovini godine, koji se tako u studenome 2021. prvi put snizio ispod pretkriznih razina, gdje se zadržao i tijekom prosinca. U usporedbi s prosincem 2020. godine, ukupna je nezaposlenost bila niža za 21,4%. Snažniji rast plaća u ostatku gospodarstva odrazio se na ubrzanje rasta plaća u trećem tromjesečju 2021., koje se dodatno intenziviralo u četvrtom tromjesečju. Tako je prosječna nominalna bruto plaća u prosincu 2021. bila za 5,6% viša nego u istom mjesecu 2020., dok je nominalna neto plaća zbog poreznog rasterećenja porasla za 6,8%. No, unatoč snažnom rastu nominalne vrijednosti, njezina je kupovna moć istodobno bila viša samo za 1,3% zbog porasta potrošačkih cijena. Nakon što se u prvoj polovini 2021. pod utjecajem povećanja cijena energije inflacija potrošačkih cijena ubrzala do 2,0%, ubrzavanje se nastavilo i u ostatku godine te je inflacija u prosincu iznosila 5,5%. Porastu inflacije u razdoblju od lipnja do prosinca također je pridonijelo povećanje cijena energije, ali, još više, i povećanje cijena prerađenih i neprerađenih prehrambenih proizvoda. Ono je posljedica prelijevanja visokih cijena prehrambenih sirovina i energenata na svjetskom tržištu na potrošačke cijene hrane te vremenskih nepogoda u Republici Hrvatskoj, koje su utjecale na smanjenje uroda određenih poljoprivrednih kultura. U manjoj mjeri te poglavito potkraj godine, ubrzavanju inflacije pridonijelo je i povećanje godišnjeg rasta cijena industrijskih proizvoda, koje je bilo posljedica viših cijena naftnih derivata, rasta cijena drugih sirovina na svjetskom tržištu te vozarina u pomorskom prometu, kao i poteškoća u globalnim lancima opskrbe, zbog čega je dolazilo do nestašica određenih poluproizvoda  i gotovih proizvoda. U spomenutim uvjetima i temeljna se inflacija znatno ubrzala, s 0,8% u lipnju na 4,6% u prosincu. Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugoj se polovini 2021. izrazito povećao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, poglavito kao rezultat snažnog oporavka neto izvoza usluga, ponajprije prihoda od turizma, koji su u 2021. dosegnuli 87% razine iz rekordne 2019. godine. Oporavak turističkih prihoda odražava poboljšanje epidemiološke situacije, ali i neka od strukturnih obilježja hrvatskog turizma poput geografske blizine i dobre cestovne povezanosti s glavnim emitivnim tržištima te velikog udjela privatnog smještaja. U znatno manjoj mjeri, povoljno je na tekući i kapitalni račun djelovao i rast neto prihoda na osnovi osobnih doznaka te transakcija s proračunom EU-a. Povoljna su kretanja ublažena povećanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom i većom dobiti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu. Istodobno zabilježeni neto odljev kapitala na financijskom računu platne bilance odražava smanjenje neto dužničkih obveza domaćih sektora.

U skladu s time relativni pokazatelji inozemne zaduženosti i stanja međunarodnih ulaganja znatno su se poboljšali, čemu je pridonio i primjetan rast nominalnog BDP-a. HNB je tijekom druge polovine 2021. nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, uglavnom otkupljujući devizne priljeve od Ministarstva financija, koji su pretežito vezani uz sredstva iz fondova Europske unije. Kao i tijekom prve polovine godine, zbog stabilnih financijskih uvjeta na domaćim financijskim tržištima, središnja banka nije posezala za dodatnim mjerama monetarne politike. Znatan otkup deviza od države tijekom 2021. najviše je pridonio zamjetnom rastu slobodnih novčanih sredstava banaka, što je pogodovalo smanjenju troškova financiranja, pri čemu su pojedine kamatne stope pale na dosad najniže razine. Plasmani kreditnih institucija poduzećima povećali su se u 2021., pri čemu potražnja za investicijskim kreditima i nadalje determinira kreditiranje poduzeća, premda u zamjetno manjoj mjeri nego prošle godine, dok su se krediti za obrtna sredstva i ostali krediti smanjili. Kreditiranje stanovništva nastavilo je jačati, čemu je uglavnom pridonio nastavak višegodišnjeg ubrzavanja stambenoga kreditiranja, a manjim dijelom i blag oporavak rasta gotovinskih nenamjenskih kredita. Prema međunarodno usporedivoj metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010), u drugom polugodištu 2021. ostvaren je konsolidirani manjak opće države od 3,5 mlrd. kuna, kao nastavak poboljšavanja stanja javnih financija, što odražava povoljan utjecaj gospodarske aktivnosti na porezne prihode te smanjenje fiskalnih potpora za ublažavanje negativnih učinaka krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. Posljedično je na razini 2021. godine ostvaren proračunski manjak u iznosu od 12,4 mlrd. kuna ili 2,9% BDP-a, što je znatno povoljnije u odnosu na ostvareni manjak u 2020. godini u iznosu od 27,7 mlrd. kuna, odnosno 7,3% BDP-a. Dug konsolidirane opće države na kraju 2021. godine iznosio je 343,6 mlrd. kuna, što je za 2,3 mlrd. kuna više u odnosu na stanje na kraju lipnja 2021. godine. U 2021. godini omjer javnog duga i BDP-a zamjetno je smanjen na 79,8%, s 87,3% na kraju 2020. godine, što odražava povoljan utjecaj oporavka gospodarske aktivnosti. Međunarodne pričuve u 2021. ostvarile su snažan porast te dosegnule povijesno najvišu razinu. U odnosu na kraj 2020. međunarodne pričuve HNB-a bile su više za 32,1%, dok su se neto pričuve povećale za 18,2%. Unatoč činjenici da je oko 53% državnih vrijednosnih papira zemalja članica europodručja i nadalje nosilo negativan prinos, cjelokupnim eurskim portfeljem ostvarena je u 2021. stopa povrata od 0,24%, dok je stopa povrata za cjelokupni dolarski portfelj iznosila 1,20%. Ukupno je upravljanjem međunarodnim pričuvama u navedenom razdoblju ostvarena zarada od 70,8 mil. EUR. Osnovni zadaci pri upravljanju međunarodnim pričuvama – likvidnost i sigurnost ulaganja – bili su uspješno ispunjeni unatoč nepovoljnom okružju produljenog razdoblja niskih i negativnih prinosa na financijskim tržištima. Snažna kapitaliziranost i visoka likvidnost bankovnoga sustava osigurale su stabilno i nesmetano poslovanje u drugoj godini pandemije bolesti COVID-19, a rezultati poslovanja u 2021. oporavili su se, nakon što su u 2020. bili opterećeni troškovima povećanoga kreditnog rizika povezanog s pandemijom.

U raspravi na Odboru ukazano je na činjenicu da je u Republici Hrvatskoj inflacija vjerojatno dosegla najvišu stopu te prema prognozama Ministarstva financija bi se stopa trebala prepoloviti. Odgovoreno je da se na temelju kretanja cijena zadnjih tri mjeseca inflacija učvrstila na 12,6% te izgleda da trenutno dostiže vrhunac. Na početku su rasle samo cijene energenata i hrane, ali sada se inflacija proširila na 75% usluga i dobara. Takva je karakteristika u Republici Hrvatskoj, ali i u većini zemalja eurozone. Ključne kamatne stope se dižu što je cijena zaoštravanja monetarne politike kako bi se suzbila inflacija. Očekuje se učinak mjera monetarne politike te usporenje inflacije i smanjenje na polovicu, znači na otprilike 6%. Za 2024. godinu se očekuje približavanje inflacije na 2%.  Navedeno je da je izrada projekcija u ovo doba zbog pandemije i geopolitičke situacije jako teška. Europa se dobro snabdjela energentima.
Napomenuto je da se inflacija nije povećala zbog pandemije te ruske agresije i geopolitičke situacije,  nego se zbog Fed-a stvorila inflacija. U SAD-u  se pojavila određena teorija da inflacija pomaže državama, tamo su potezi povučeni. Začuđuje nedostatak reakcije Europske centralne banke i HNB-a koji je prouzrokovao negativne učinke za gospodarstvo Europe i Republike Hrvatske. Također SAD daje poticaje gospodarstvenicima iz Europe za dolazak u SAD, koji će voditi do određene deindustrijalizacije Europe i povećanja gospodarskog rasta SAD-a. SAD je opet povukla poteze,  a Europa je dalje bez odgovora. Nadalje je rečeno da HNB nije vodio ekspanzivnu monetarnu politiku te je jedini posao bilo kupovanje deviza. Između ostaloga nema poteza HNB-a za održanje stabilnosti cijena u Republici Hrvatskoj. Ukupni gospodarski rast Republike Hrvatske je skoro potpuno utemeljen na rastu turističkog sektora. Navedeno je da će usporavanje inflacije biti u tolikoj mjeri koliko državama odgovara.

Odgovoreno je da se živi u uvjetima visoke neizvjesnosti. Rast u SAD-u je počeo prije rasta u Europi.  Europska središnja banka je svojim mjerama primjerice sa porastom kamatnih stopa počela nešto kasnije nego Fed. Svaka ekonomska politika ima cijenu. Žrtva zaoštravanja monetarne politike je pooštravala uvjete financiranja. Još uvijek je krhak gospodarski oporavak nakon pandemije i opće političke neizvjesnosti. Republika Hrvatska ima stopu inflacije koja je najniža u posttranzicijskim članicama Europske unije, osim u Sloveniji. Republika Hrvatska još nije u eurozoni, ali ima nižu stopu inflacije od primjerice baltičkih zemalja. Zemlje koja vode samostalnu monetarnu politiku kao primjerice Poljska, Češka i Mađarska imaju veće stope inflacije i zaoštravanje monetarne politike te povećanje kamatnih stopa na preko 10%.  Spomenute države su aktivne, ali učinci njihove politike ne postoje.
Postavljeno je pitanje o učincima dubokih intervencija države, primjerice smanjenje PDV-a te ograničenja cijene energenata. Zatražena je informacija koliko su trgovci zajedno sa državom podnijeli društvenu odgovornost te u kojoj mjeri su trgovci iskoristili trenutak.
Odgovoreno je da će HNB brzo objaviti analizu o utjecaju rasta cijena energije na profitabilnosti poduzeća. Ne može se izdvojiti trgovce. Usprkos povećanju cijena inputa i energije nije se smanjila profitabilnost poduzeća, nego povećala. Poduzeća su uspjela rast inputa preliti na kupce putem porasta cijena.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2021. godine

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.