Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 80. sjednici, održanoj 10. listopada 2019. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2018. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine, broj  138/06. i 25/13.), dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 14. lipnja 2019. godine.

Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 18. srpnja 2019. godine, u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak  za 2018. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvitak istaknula je da su osnovne značajke poslovanja Hrvatske banke za obnovu i razvitak tijekom 2018. godine, koje su najviše i utjecale na rezultate: fokus na aktivnostima poticanja izvoza, kreditiranje, izdavanje garancija te osiguranje izvoznih poslova naših izvoznika. Dalje postoji izraženiji zaokret prema poticanju poduzetnika na korištenje dostupnih sredstava fondova Europske unije te uvođenje novih proizvoda za koje se pokazalo da nedostaju na tržištu.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak  je u 2018. godini nastavila s podrškom izvozu Republike Hrvatske kroz aktivnosti kreditiranja, izdavanja garancija te osiguranja izvoznih poslova izvoznika te je Hrvatska banka za obnovu i razvitak ponosna na rezultate koje je ostvarila u davanju podrške izvoznicima.  Kako bi potaknuli poduzetnike na korištenje dostupnih sredstava fondova Europske unije,  poslovanje obilježile su aktivnosti na provedbi financijskih instrumenata iz izvora Europskih strukturnih i investicijskih fondova koji ujedno predstavljaju nove proizvode na našem tržištu.

Također,  Hrvatska banka za obnovu i razvitak  usmjerila se na uvođenje novih proizvoda za koje se pokazalo da nedostaju na tržištu te  su se stoga tijekom 2018. godine provele pripreme za uvođenje novih načina financiranja, prije svega onih koji se odnose na ulaganje u kapital poduzeća.

Nastavljeno je s razvojem i unapređenjem suradnje s financijskim posrednicima, prvenstveno s ciljem omogućavanja malim i srednjim poduzetnicima što lakšeg pristupa sredstvima (okvirni krediti s poslovnim bankama i leasing društvima), provođenjem mjera sniženja kamatnih stopa i naknada za obradu kreditnog zahtjeva i poboljšanjem uvjeta za ulaganje javnog sektora.

Takav pristup rezultirao je ukupno 2.650 podržanih projekata hrvatskih gospodarstvenika s iznosom od 8,4 milijarde kuna što predstavlja 13 % veći iznos od onog odobrenog tijekom 2017. godine.  Najveći dio odobrenja odnosi se na kreditiranje – u 2018. godini kreditima je podržano 1.970 projekata s iznosom većim od 5,61 milijardi kuna što predstavlja povećanje od 9 % u odnosu na prethodnu godinu. 

Od ukupno odobrenih kredita 86 % bilo namijenjeno za investicije, odnosno iznos odobrenja za investicije povećan je za 24%. Ovo je posebno važno jer se u značajnom broju slučajeva radi o investicijama koje pridonose razvoju i modernizaciji poslovanja, odnosno povećanju konkurentnosti na domaćem, ali i inozemnom tržištu te otvaranju novih i boljih radnih mjesta. 
Ukupno Hrvatska banka za obnovu i razvitak prošle godine hrvatske je izvoznike putem kredita, izdavanja garancija i osiguranja izvoza podržala s 5,63 milijarde kuna što predstavlja 23% veći iznos u odnosu na 2017. godinu.

Posebno se Hrvatska banka za obnovu i razvitak usmjerila na poticanje izvoza  te se hrvatskim izvoznicima tijekom 2018. godine po svim programima kreditiranja ukupno odobrilo 2,88 milijardi kuna kredita što predstavlja povećanje od 22% u odnosu na 2017. godinu, a više od polovice svih kredita bilo je odobreno upravo izvoznicima. 

Prošlu godinu obilježio je značajan rast osiguranog izvoznog prometa – osiguran je izvozni promet u visini od gotovo 2,7 milijarde kuna što predstavlja rast od 56% u odnosu na 2017. godinu. Osiguranjem je na taj način tijekom 2018. godine podržan izvoz u 51 zemlju svijeta.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak  je jedna od prvih banaka u Europskoj uniji koja već provodi financijske instrumente, a tijekom 2018. godine hrvatskom tržištu bili su na raspolaganju sljedeći financijski instrumenti: 

ESIF Krediti za rast i razvoj - tijekom prošle godine malim i srednjim poduzetnicima omogućili smo korištenje povoljnih kredita bez naknada i s niskim kamatnim stopama. 

Krediti se odobravaju putem poslovnih banaka na način da se 50 % kredita odobrava po kamatnoj stopi od 0 %, a 50 % iz izvora poslovnih banaka po tržišnoj kamatnoj stopi koju utvrđuje poslovna banka. Na ovaj način u konačnici je kamatna stopa za poduzetnike upola niža od one koju bi ostvarili bez korištenja sredstava ESIF-a. Prema zadnje dostupnim podacima, po ovom je financijskom instrumentu s uključenim sredstvima banaka, odobreno ukupno 460,7 milijuna kuna što predstavlja 31 % ukupne alokacije (1,5 milijarde kuna). 

Javnom sektoru bili su dostupni:  ESIF Krediti za energetsku učinkovitost u zgradama javnog sektora te ESIF krediti za javnu rasvjetu koji omogućuju financiranje po iznimno povoljnim kamatnim stopama od 0,1, 0,25 ili 0,5 % godišnje, ovisno o stupnju razvijenosti područja na kojemu se projekt provodi te bez uobičajenih bankarskih naknada. Ukupna alokacija za ESIF Kredite za  energetsku učinkovitost u zgradama javnog sektora iznosi 190 milijuna kuna i već je gotovo u cijelosti ugovorena. Za financijski instrument „ESIF Krediti za javnu rasvjetu“ odobreno je oko 40,1 milijun kuna što predstavlja 26,3 % ukupne alokacije od 152 milijuna kuna. 

Polovicom rujna ove godine Hrvatska banka za obnovu i razvitak potpisala je Sporazum s poslovnim bankama (OTP, ZABA, PBZ) za provedbu financijskog instrumenta Investicijski krediti za ruralni razvoj. Glavna pogodnost ovih kredita je niska kamatna stopa (0% na polovicu kredita, kamata poslovne banke na drugu polovicu), a krediti se odobravaju bez uobičajenih bankarskih naknada na rok otplate do 15 godina. U tijeku je postupak odabira banaka za suradnju na financijskom instrumentu ESIF Krediti za energetsku učinkovitost za poduzetnike i početak provedbe ovog financijskog instrumenta očekujemo u prvoj polovici iduće godine.

U godinu i pol otkako se provode financijske instrumente od strane Hrvatska banka za obnovu i razvitak, odobreno je gotovo 700 milijuna kuna putem financijskih instrumenata te smo jedna od najuspješnijih razvojnih banaka u Europskoj uniji na ovom području. Pored razvoja prethodno opisanih instrumenata, Hrvatska banka za obnovu i razvitak   je prepoznala, a analize su potvrdile, postojanje tržišnog jaza odnosno izostanka proizvoda i financijskih posrednika koji osiguravaju vlasničko financiranje malih i srednjih poduzetnika. 

Hrvatska banka za obnovu i razvitak je jedna od ulagatelja u prvi Venture capital fond u Republici Hrvatskoj kojem je cilj razvoj kategorije mikro, malog ili srednjeg poduzeća (MSP) u njihovoj najranijoj fazi (seed i start-up).
Pokrivenost poslovnih troškova prihodima iznosila je 38,2%. Razlog smanjenja pokrivenosti u 2018. godini je uzrokovan smanjenjem neto prihoda za 104 milijuna kuna i porasta operativnih troškova za 12 milijuna kuna u 2018. u usporedbi s 2017. godinom.
U 2018. godini je u odnosu na 2017. godinu sveukupna poslovna aktivnost veća za 13% i to: kreditna aktivnost je veća za 5%, ako se uključe mandatne poslove veća je za 9%, garantna aktivnost je manja za 83%, a najviše zbog efekata neizdavanja daljnjih garancija za Uljanik Grupu te poslovanje po mandatnim poslovima je veće za 68%.

U 2018. godini značajno povećanje bilježi izvoz u iznosu od 1,073 milijarde kuna ili 82%, i to po programu Turizam za 564 milijuna kuna i Kredit kupcu za 463 milijuna kuna.

Ukupni bruto portfelj je za 1 milijardu kuna manji u odnosu na prethodnu godinu i to najvećim dijelom zbog promjene metodologije u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu. Iznos ulaganja u investicijske fondove od 788 milijuna kuna je isključen iz prikaza bruto portfelja 2018. godine zbog ulaganja u niskorizične i visoko utržive financijske instrumente.

Dalje je izloženost Hrvatske banke za obnovu i razvitak prema ukupnoj brodogradnji na dan 31.12.2018. iznosila je 3,394 milijarde kuna, dok je ona na 30.09.2019. iznosila 1,602 milijarde kuna. Najveći dio izloženosti prema brodogradnji odnosio se na Uljanik d.d. i Uljanik brodogradilište d.d.  Izloženost Hrvatske banke za obnovu i razvitak prema tim društvima bila je značajna, ali se do sada naplatilo 88,3% isplaćenog iznosa te  izloženost danas iznosi cca 482 milijuna kuna, dok prema grupi Uljanik, koja uključuje i izloženost prema 3. Maju izloženi ukupno s iznosom od 632 milijuna kn.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak razmatra mogućnosti pristupa garanciji Europske unije, u okviru InvestEU programa. Naime, s ciljem poticanja ulaganja na razini Europske unije, a kao nastavak Plana ulaganja za Europu, odnosno Junckerovog plana, Europska komisija predložila je uspostavu novog programa InvestEU za sljedeći višegodišnji Proračun EU za razdoblje 2021. – 2027. InvestEU Program podrazumijeva objedinjavanje velikog broja trenutno dostupnih programa kao što su InnovFin, Program za konkurentnost poduzetništva i MSP-a (COSME), Program EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), Instrument za povezivanje Europe (CEF) i dr. u okviru kojih se provode različite vrste financijskih instrumenata (krediti, garancije, vlasnička ulaganja).

Hrvatska banka za obnovu i razvitak  aktivna je na području financiranja zelenih projekata – NCFF koje provodi Hrvatska banka za obnovu i razvitak u suradnji također s Europskom investicijskom bankom - potencijalnim korisnicima nudi se besplatna tehnička pomoć za savjetodavne usluge kako bi im se olakšala priprema zelenih projekata u skladu s kriterijima programa što će olakšati i njihovu provedbu.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak pozvana je sudjelovati u Inicijativi tri mora, regionalnoj, političkoj platformi za kooperaciju 12 zemalja članica Europske unije na području Jadran – Baltik – Crno more, a koja je osnovana s ciljem pružanja podrške za realizaciju zajedničkih prekograničnih strateških projekata (više od 150 projekata, procijenjene vrijednosti 45 milijardi eura), s naglaskom na energetsku, prometnu i digitalnu povezanost regije.

Sukladno provedenim analizama i preporukama konzultanta, Hrvatska banka za obnovu i razvitak je pokretač inovacija i održivog rasta hrvatskog gospodarstva, kroz proaktivnu potporu razvoju Hrvatske.

Implementaciju strategije se očekuje s početkom 2020. godine, što će omogućiti   Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak da brže i učinkovitije reagira na zahtjeve gospodarstva Republike Hrvatske, promjene na financijskom tržištu i makroekonomskom okruženju, pružajući adekvatne proizvode i usluge hrvatskom gospodarstvu.  Posebni naglasak u strategiji stavit će se na podršku malim i srednjim poduzetnicima te slabije razvijenim područjima, posebice kroz korištenje raspoloživih sredstava fondova Europske unije.

U raspravi na Odboru pohvaljeni su Godišnji financijski izvještaji Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Napomenuto je da Hrvatska banka za obnovu i razvitak ima specifičnu ulogu kod kreditiranja srednjeg i malog poduzetništva, koju treba povećati. Odgovoreno je da Hrvatska banka za obnovu i razvitak ima značajan udio klijenata visoko rizične skupine, uz poseban naglasak da u direktnom portfelju također trebaju biti uključeni klijenti niskog rizika. Omjer direktnog kreditiranja i kreditiranja preko financijskih institucija je već 63%  te je taj omjer  narastao  od 59% u usporedbi s 2017. godinom. Među inim, predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvitak naglasila  je da 94% kredita ide malim i srednjim poduzetnicima.

Također je u raspravi na Odboru istaknuta potrebitost dodatnih investicija u srednje i malo poduzetništvo uz poseban naglasak  da bez rizika nema razvoja gospodarstva. Zatražena je i informacija o mogućnosti javne objave klijenata Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Odgovoreno je da Hrvatska banka za obnovu i razvitak ne smije objaviti takve podatke. Istaknuto je da  surađuje s poslovnim bankama, koje također  ne  smiju davati podatke o klijentima.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Odluke o potvrđivanju Godišnjih financijskih izvještaja 
Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2018. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.