Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 29. sjednici, održanoj 5. listopada 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. rujna 2017. godine.

Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
 
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Konačni prijedlog zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u bitnom ne razlikuje od teksta Prijedloga zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, već su pojedine odredbe teksta Zakona dorađene sukladno primjedbama i prijedlozima Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora te raspravi održanoj u Hrvatskom saboru. Također, Konačni prijedlog zakona pravno je i nomotehnički dorađen. Predlagatelj je podsjetio na razloge donošenja Zakona te osnovna pitanja koja se uređuju njime. Svrha donošenja ovog Zakona je da se u hrvatski pravni poredak prenosi Direktiva (EU) 2015/8491 te osiguravaju pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2015/8472 i Uredbe (EZ) br. 1889/20053. Neka od osnovnih pitanja koja se uređuju Konačnim prijedlogom zakona: propisuju se mjere, radnje i postupci koje obveznici (banke i dr.) i nadležna državna tijela poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma, zatim, propisuje se provođenje nacionalne i nadnacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, kao i procjena rizika stranke za pranje novca i financiranje terorizma. Naglašeno je da je jedan od najznačajnijih segmenata ovog Zakona  uspostava Registra stvarnih vlasnika pravnih subjekata radi transparentnosti podataka o stvarnom vlasniku pravnih subjekata osnovanih na području RH. Pristup će imati sve nadležne državne institucije, banke i pojedinci na temelju opravdanog pravnog interesa. Nadalje, novost je i prikupljanje podataka o izvoru sredstava za gotovinske transakcije u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj te snižavanje praga ograničenja poslovanja s gotovinom sa 105.000,00 kn na 75.000,00 kn za pravne ili fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj, kao i nova definicija pojma „politički izložene osobe“, prema kojoj su definirane i domaće politički izložene osobe. Zakon propisuje i sankcije za obveznike primjene Zakona koje trebaju biti učinkovite, proporcionalne, odvraćajuće u slučaju nepoštovanja odredaba Zakona. Bitne razlike u odnosu na Prijedlog zakona su sljedeće: uvažavajući raspravu Hrvatskom saboru, u članku 46. stavku 3., popisu politički izloženih osoba, dodana je nova točka kojom su obuhvaćeni i općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici izabrani na temelju zakona kojim se uređuju lokalni izbori u Republici Hrvatskoj. Druga razlika je da je članak 52. izmijenjen i dopunjen na način da su dodani novi stavci 6., 7. i 8. kojima je uvedena mogućnost utvrđivanja i provjere identiteta stranke na daljinu na temelju video elektroničke identifikacije u svrhu uspostavljanja poslovnog odnosa (npr. otvaranje računa), a ministar financija će donijeti pravilnik kojim se propisuju minimalni uvjeti za video elektroničku identifikaciju.

U raspravi na Odboru zatraženo je pojašnjenje vezano za transparentnost prikaza stvarnih vlasnika u Registru stvarnih vlasnika. Kako je pojašnjeno, uvažen je prijedlog Agencije za zaštitu osobnih podataka i mišljenje mjerodavne pravne službe Europske unije, zbog čega nije propisan javni pristup Registru, nego pristup svih državnih tijela (bez naknade), banaka (uz određenu naknadu) te pojedinaca uz opravdan pravni interes (npr. odvjetnici). Uvažavajući zaštitu osobnih podataka, nije uvažen prijedlog određenih udruga i povjerenice za informiranje za javan pristup Registru. Isto tako, unutar država članica EU različito je reguliran pristup takvim registrima. U raspravi je upozoreno da banke, tražeći određene podatke od klijenata, izlaze izvan okvira dozvoljenog te je iznesen prijedlog da se jasno odredi da financijske institucije ne smiju prikupljati podatke koji nisu za potrebe ovog Zakona, odnosno ako ih prikupljaju, da korisnik mora s tim biti upoznat. Kako je rečeno, u praksi dolazi do takvih problema, a Agencija za zaštitu osobnih podataka ima ovlasti za postupanje, budući da su sankcije propisane zakonom koji uređuje zaštitu osobnih podataka. Ujedno je naglašeno da će u svrhu primjene ovog Zakona biti održani sastanci s Agencijom za zaštitu osobnih podataka, Hrvatskom udrugom banaka i Hrvatskom narodnom bankom, radi bolje zaštite klijenata banaka. Iznesen je i komentar vezano za dostupnost imovinskih kartica dužnosnika na internetu, budući da se u određenim zemljama podaci o imovini prijavljuju određenim institucijama, bez javne objave na internetu.

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.