Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 78. sjednici održanoj 25. i 26. rujna 2019. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. svibnja 2019. godine.
Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08,136/12 i 15/15), Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu: Sažetak A. Računa prihoda i rashoda i B. Računa financiranja; A. Račun prihoda i rashoda za 2017. godinu (Prihodi i rashodi prema ekonomskoj klasifikaciji, Prihodi i rashodi prema izvorima financiranja, Rashodi prema funkcijskoj klasifikaciji); Račun financiranja za 2017. godinu (Račun financiranja prema ekonomskoj klasifikaciji; Račun financiranja za 2017. godinu – analitika; Račun financiranja prema izvorima financiranja)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Programska klasifikacija (programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u 2018. godini
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2018. godini
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2018. godini
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u 2018. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2018. godini
- Deficit općeg proračuna u 2018. godini
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2018. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u 2018. godini. Sastavni dio Obrazloženja ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2018. godini je Obrazloženje izvršenja programa iz posebnog dijela Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2018. godini
Uz Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, Vlada Republike Hrvatske, na temelju članka 30. stavka 4. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, br. 111/2018) i članka 18. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila , („Narodne novine“, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15), podnosi i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2018. godinu, na donošenje.
 
    U uvodnom izlaganju, predstavnica Ministarstva financija istaknula je da su tijekom 2018. godine nastavljena pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu započeta u 2015. nakon šest uzastopnih godina pada gospodarske aktivnosti. Tako je realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2018. iznosio 2,6%, prvenstveno potaknut domaćom potražnjom. Prihodi državnog proračuna ostvareni u 2018. godini rezultat su pozitivnih makroekonomskih kretanja i cjelogodišnjeg učinka porezne reforme koja je stupila na snagu početkom 2017. te daljnjeg poreznog rasterećenja od siječnja 2018. godine. Rashodna strana proračuna u 2018. godini bila je određena daljnjim jačanjem fiskalne održivosti uz provođenje mjera u svrhu poticanja razvoja i adekvatne skrbi za sve slojeve stanovništva (jačanje demografske održivosti, društvene uključivosti s naglaskom na skrb o umirovljenicima i braniteljima te zaposlenima u javnom sektoru) te većoj iskorištenosti EU fondova.
    U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, proračun konsolidirane opće države, prema nacionalnoj metodologiji, ostvario je u 2018. godini višak u iznosu od 2 milijarde kuna ili 0,5% BDP-a. Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te manjak/višak trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države, u 2018. ostvaren je višak proračuna opće države u iznosu od 758,8 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a. Ovaj višak bio bi još i veći da se nisu materijalizirale jednokratne obveze po osnovi protestiranih jamstava za Uljanik grupu i to u iznosu od 2,5 milijardi kuna odnosno 0,7% BDP-a.
    U isto vrijeme udio javnog duga u BDP-u dodatno je smanjen za 3,2 postotna boda odnosno na razinu od 74,6% BDP-a ili 284,7 milijardi kuna. Time je udio javnog duga u BDP-u u odnosu na kraj 2015. godine smanjen za više od 9 postotnih bodova. Pritom valja napomenuti kako je cjelokupan jamčeni dug Uljanik grupe od 4,4 milijarde kuna reklasificiran u javni dug u 2018. godini.
    Prihodi državnog proračuna ostvareni u 2018. rezultat su pozitivnih makroekonomskih kretanja i cjelogodišnjeg učinka porezne reforme koja je stupila na snagu početkom 2017. te daljnjeg poreznog rasterećenja od siječnja 2018. godine. Ove posljednje izmjene odnose se na smanjivanje oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila i ukidanje poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila te njegova zamjena upravnim pristojbama koje se naplaćuju kod stjecanja rabljenih vozila. Osim toga, krajem 2017. godine povećane su i trošarine na duhanske proizvode s ciljem dostizanja dogovorene visine trošarina prema Direktivi Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. o strukturi i stopama trošarine koje se primjenjuju na prerađeni duhan. Također, od 2018. godine porez na dohodak u cijelosti je prepušten jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed primjene novog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U sustavu poreza na dodanu vrijednost od siječnja 2018. godine povećan je prag za ulazak u sustav PDV-a na 300.000 kuna i uvedena je mogućnost odbitka pretporeza u iznosu od 50 posto za poduzetnike
i to za troškove nabave osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz te povezanih
ostalih zavisnih troškova. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2018. godini ostvareni su u iznosu od 129,4 milijarde kuna. Navedeni prihodi su 0,2% veći od planiranih, dok u usporedbi s prethodnom godinom rastu za 5,5%.
Prihodi poslovanja u 2018. godini ostvareni su u iznosu od 128,8 milijardi kuna i čine 99,5% ukupnih prihoda državnog proračuna. Međugodišnji rast prihoda poslovanja iznosi 5,5%. U strukturi ovih prihoda najznačajniju stavku čine porezni prihodi s udjelom od 60,6%, a slijede prihodi od doprinosa s udjelom od 19,3%, dok se preostali dio odnosi na pomoći, prihode od 429 imovine, prihode od administrativnih pristojbi i prihode po posebnim propisima, prihode iz nadležnog proračuna i od HZZO-a temeljem ugovornih obveza, kazne te ostale prihode.
Porezni prihodi tijekom 2018. godine prikupljeni su u iznosu od 78 milijardi kuna čime su zabilježili međugodišnje povećanje od 3,7%. U odnosu na planirane, ovi su prihodi ostvareni za 0,8% više. Prihod od poreza na dohodak u državnom proračunu ostvaren je u iznosu od 20,4 milijuna kuna, a odnosi se na dohodak od kamata na štednju koje su obračunate do 31. prosinca 2017. Iako porez na dohodak od siječnja 2018. u cijelosti pripada jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, uplaćeni prihod pripada 2017. godini i dio je prihoda državnog proračuna. Međutim, zbog tehnike platnog prometa ta sredstva su u državnom proračunu evidentirana 2. i 3. siječnja 2018. Do kraja godine nije bilo drugih uplata po ovoj osnovi u državni proračun. Prihod od poreza na dobit u 2018. godini ostvaren je u iznosu od 8,5 milijardi kuna, čime je zabilježeno međugodišnje povećanje po osnovi ovog poreza za 2,7%. Prikupljeni prihod od poreza na dobit rezultat je poslovanja poduzeća tijekom 2017., budući da se porez na dobit uplaćuje prema poslovnim rezultatima poduzeća u prethodnoj godini, ali i provedene porezne reforme čiji se učinak u najvećem obimu vidi u 2018. godini. S druge strane, dobit bankovnog sektora bila je niža nego godinu ranije zbog povećanih troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja. U okviru poreznih izmjena u sustavu poreza na dobit najvažnija novina je bila smanjenje opće porezne stope s 20% na 18%, a za male i srednje poduzetnike te poljoprivrednike koji ostvaruju godišnje prihode do 3 milijuna kuna na 12%. Osim toga, ukinute su i olakšice za reinvestiranu dobit i slobodne zone, uz zadržavanje olakšica za potpomognuta područja (PP1 i grad Vukovar), obrazovanje, istraživanje i razvoj te olakšica prema Zakonu o poticanju ulaganja. Tijekom 2018. godine prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 51,6 milijardi kuna, što je povećanje za 8,3% u odnosu na prethodnu godinu. Prikupljeni prihodi od PDV-a rezultat su povećanja osobne potrošnje uslijed rasta raspoloživog dohotka stanovništva, potpomognuto povoljnim kretanjima na tržištu rada te uspješnom turističkom sezonom. Iako su u sustavu poreza na dodanu vrijednost, od početka 2018. u primjeni ranije navedena porezna rasterećenja, prihodi od poreza na dodanu vrijednost na međugodišnjoj razini zabilježili su visoku stopu rasta. Ukupni prihodi od posebnih poreza i trošarina u 2018. godini ostvareni su u iznosu od 15,9 milijardi kuna ili 4,8% više na međugodišnjoj razini odnosno 0,6% više od plana. Tijekom godine ovi prihodi su bili određeni kretanjem isporučenih količina trošarinskih roba te učinkom poreznih izmjena. Gotovo svi trošarinski prihodi zabilježili su povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najznačajniji prihod u ukupnim trošarinama jest prihod od trošarina na energente i električnu energiju s udjelom od 54,4%, a ostvaren je u iznosu od 8,6 milijardi kuna. Na međugodišnjoj razini raste za 2,4%, a njegovo ostvarenje rezultat je povećane potrošnje energenata. U 2018. godini prihodi od doprinosa iznose 24,9 milijardi kuna, što je na međugodišnjoj razini povećanje od 7,3%. Prikupljeni prihodi od doprinosa kreću se sukladno kretanjima na tržištu rada te je njihov rast rezultat rasta plaća i zaposlenosti tijekom 2018. godine. Prihod od doprinosa za mirovinsko osiguranje ostvaren je u iznosu od 22,8 milijardi kuna, a na međugodišnjoj razini raste za 7,6%. Prihod od doprinosa za zapošljavanje u 2018. godini iznosi 2,1 milijardu kuna i raste 4,4% na međugodišnjoj razini. Prihodi od pomoći se najvećim dijelom odnose na korištenje sredstava iz fondova EU. Ukupni prihodi od pomoći u 2018. godini iznose 10,7 milijardi kuna, što je za 26,8% više u odnosu na prethodnu godinu. Od tog iznosa najveći dio, odnosno 93%, čine pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela Europske unije, a izravno su vezane uz projekte financirane iz fondova EU te izravna plaćanja u poljoprivredi. Ostali prihodi od pomoći odnose se na pomoći od inozemnih vlada, pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna, pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan, pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava Europske unije te prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna. Prihodi od imovine u 2018. godini ostvareni su u iznosu od 2,3 milijarde kuna, a sastoje se od prihoda od financijske imovine, prihoda od nefinancijske imovine te prihoda od kamata na dane zajmove. Međugodišnji pad prihoda od imovine iznosi 24,8%, dok su u odnosu na planirane vrijednosti ovi prihodi ostvareni za 2,5% više. Prihodi od HZZO-a temeljem ugovornih obveza, a koji se odnose na prihode državnih bolničkih ustanova, u 2018. godini iznose 6,5 milijardi kuna te su ostvareni 1,4% više od planiranih. Na međugodišnjoj razini ova kategorija prihoda bilježi rast od 13% u odnosu na 2017. godinu.
Ukupni rashodi Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu planirani su u iznosu od 131,7 milijardi kuna, od čega rashodi poslovanja 128 milijardi kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3,7 milijardi kuna. Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u 2018. godini iznosi 129,6 milijardi kuna što čini 98,4% planiranih rashoda za 2018. godinu. Rashodi poslovanja izvršeni su u iznosu od 126,8 milijardi kuna, odnosno 99,1% planiranih rashoda poslovanja, dok su rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni u iznosu od 2,7 milijardi kuna, odnosno 73% plana. Ukupni rashodi državnog proračuna u 2018. godini veći su odnosu na 2017. godinu za 4,6 milijardi kuna ili 3,7%. Izvršenje rashoda državnog proračuna bilježi povećanje na svim skupinama rashoda izuzev financijskih rashoda na što je, između ostalog, utjecala bolja apsorpcija fondova Europske unije. Naime, u 2018. godini rashodi financirani iz fondova Europske unije izvršeni su u iznosu od 9,8 milijardi kuna što je, u odnosu na 2017. godinu, više za 2,9 milijardi kuna ili 41,2%. Povećanja su ostvarena na rashodima za mirovine i mirovinska primanja prvenstveno radi usklađivanja mirovina ostvarenih prema općim i posebnim propisima u 2018. godini i prenesenog učinka usklađivanja mirovina iz 2017. Također su povećani rashodi za zaposlene radi cjelogodišnje primjene uvećane osnovice za obračun plaće državnih službenika i namještenika te osnovice za obračun plaće u javnim službama. Istovremeno, najznačajnije uštede ostvarene su na kamatama za izdane vrijednosne papire i kamatama na primljene kredite i zajmove. Rashodi poslovanja u 2018. godini izvršeni su u iznosu od 126,8 milijardi kuna. U strukturi najveći udio od 38% čine naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade, a slijede rashodi za zaposlene s udjelom od 22% te pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države s udjelom od 12%. Rashodi za zaposlene u 2018. godini izvršeni su u iznosu od 28,1 milijardu kuna što predstavlja 99,7% planiranih rashoda za zaposlene. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 5,2% odnosno 1,4 milijarde kuna, što je prvenstveno rezultat primjene kolektivnih ugovora kojima se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada za službenike i namještenike u javnim i državnim službama. Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 13,1 milijardu kuna što predstavlja 98,2% planiranih materijalnih rashoda. U odnosu na izvršenje 2017. veći su za 1,9% odnosno 246,1 milijun kuna. Rashodi za subvencije izvršeni su u iznosu 6,6 milijardi kuna što predstavlja 99,1% plana. Najznačajniji iznos od 3,8 milijardi kuna odnosi se na izvršenje rashoda za subvencije u poljoprivredi od čega za izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda 3,0 milijardi kuna (iz sredstava Europske unije 2,0 milijarde kuna, iz nacionalnih sredstava 958,1 milijun kuna), a za mjere ruralnog razvoja 682,5 milijuna kuna (iz sredstava Europske unije  568,9 milijuna kuna, 113,5 milijuna kuna iz nacionalni sredstava).
    Novim Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, koji je stupio na snagu početkom 2019., nacionalna fiskalna pravila za Republiku Hrvatsku se u potpunosti usklađuju s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu Europske unije. Zakonom su utvrđena tri fiskalna pravila koja se odnose na pravilo strukturnog salda, pravilo rashoda i pravilo javnog duga. Strukturni saldo predstavlja manjak odnosno višak proračuna opće države koji ne uključuje cikličke ekonomske učinke i jednokratne te privremene mjere koje imaju utjecaj na prihode odnosno rashode proračuna. Ciljana vrijednost pravila strukturnog salda postaje srednjoročni proračunski cilj (MTO) koji osigurava da kretanje manjka općeg proračuna i javnog duga bude u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu, odnosno da manjak ne bude veći od 3% BDP-a, a javni dug od 60% BDP-a. Odbor za ekonomska i financijska pitanja utvrdio je minimalni srednjoročni proračunski cilj za RH od -1,75% BDP-a za razdoblje 2017. – 2019., a koji je Republika Hrvatska potvrdila kao svoj cilj u Programu konvergencije iz 2016. godine.  Prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010, opći proračun je u 2018. godini drugu godinu zaredom ostvario višak i to od 758 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a. Ovaj višak bio bi još i veći da se nisu materijalizirale jednokratne obveze od 2,5 milijardi kuna ili 0,7% BDP-a vezano uz Uljanik grupu. Izuzme li se ovo jednokratno povećanje kapitalnog transfera na rashodnoj strani državnog proračuna, strukturni saldo opće države u 2018. godini iznosi 0,3% BDP-a, čime je znatno premašen srednjoročni proračunski cilj od -1,75% BDP-a, odnosno fiskalno pravilo strukturnog salda je zadovoljeno.
Člankom 7. Zakona o fiskalnoj odgovornosti utvrđeno je da se pravilo rashoda ne primjenjuje u slučaju kada je strukturni saldo jednak ili veći od srednjoročnog proračunskog cilja. S obzirom da je srednjoročni proračunski cilj u 2018. godini značajno premašen, pravilo rashoda se ne primjenjuje.
    Pravilo javnog duga određuje da udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60% sukladno pravnim odredbama Europske unije. Ako udio javnog duga u BDP-u prelazi referentnu vrijednost od 60%, razlika između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60% mora se smanjivati po dinamici koja je u skladu s pravnim odredbama EU, tj. po prosječnoj stopi od jedne dvadesetine godišnje. Krajem 2018. godine javni dug iznosio je 74,6% BDP-a te je u odnosu na godinu ranije smanjen za 3,2 postotna boda BDP-a, a u odnosu na kraj 2015. za više od 9 postotnih bodova. Time je zadovoljeno i fiskalno pravilo javnog duga.

Odbor raspolagao je pisanim 1. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o primjeni fiskalnih pravila za 2018. godinu.

U raspravi na Odboru pohvaljeno je izvršenje Državnog proračuna za 2018. godinu i nastavak konsolidiranja javnih financija što se također verificira Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku. Među ostalim je istaknuto da se država u 2018. godini u potpunosti odrekla poreza na dohodak i ustupila prihode jedinicama lokalne samouprave, a državni proračun unatoč tome bilježi skoro uravnotežen proračun. Razjašnjeno je da su neke jedinice lokalne samouprave od ustupljenih sredstava izvršile investicije, a neke su samo povećale plaće zaposlenicima te napomenuto da, osim izuzetaka, jedinice lokalne samouprave nisu smanjile prirez. Također je upozoreno na činjenicu da rezerve u Državnoj agenciji za sanaciju banaka predstavljaju ogromni regulatorni trošak za banke i naglašena je potrebitost smanjenja rezerva. Dodatno je istaknuto da Republika Hrvatska treba dalje poticati rast gospodarstva. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (4 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2018. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2018. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. godinu; 
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu.

Sukladno članku 30. stavka 4. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članku 16. stavak 2. Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskome saboru donošenje:

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA 2018. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

                                                                                           PREDSJEDNICA  ODBORA
                                                    Grozdana Perić, dipl. oec.