Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 78. sjednici održanoj 25. i 26. rujna 2019. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2019. godine i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2019. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. rujna 2019. godine.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 109. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08,136/12 i 15/15), Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2018. godine koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2019. godine (Sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja za prvo polugodište 2019. godine; Račun prihoda i rashoda za prvo polugodište 2019. godine; Račun financiranja za prvo polugodište 2019. godine; Račun financiranja za prvo polugodište 2019. godine – analitika)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2019. godine po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Ekonomska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u prvom polugodištu 2019. godine
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u prvom polugodištu 2019. godine
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u prvom polugodištu 2019. godine
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u prvom polugodištu 2018. godine
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom polugodištu 2019. godine
- Deficit općeg proračuna u prvom polugodištu 2019. godine
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2019. godine
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2019. godine.
Uz Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2019. godine, Vlada Republike Hrvatske, na temelju na temelju članka 30. stavka 4. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, br. 111/2018) i članka 16. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila („Narodne novine“, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15), podnosi i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2019. godinu, na donošenje.
 
    U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su u prvom polugodištu 2019. godine nastavljena pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu. Bruto domaći proizvod zabilježio je realni rast od 3,1% u prvom polugodištu 2019. godine u usporedbi s istim razdobljem 2018. godine. Domaća potražnja dala je pozitivan doprinos povećanju BDP-a u prvom polugodištu, čemu su najviše doprinijeli potrošnja kućanstava i bruto investicije u fiksni kapital, dok je neto inozemna potražnja zabilježila negativan doprinos. U prvom polugodištu 2019. inflacija je iznosila 0,7%. Rastu potrošačkih cijena najviše su pridonijeli rast cijena krutih goriva i duhana. Industrijska proizvodnja zabilježila je međugodišnji rast od 0,9% u prvom polugodištu 2019.  Promet od trgovine na malo zabilježio je realni rast od 4,4% u prvom polugodištu 2019. Indeks obujma građevinskih radova zabilježio je međugodišnji rast od 9,8% u prvom polugodištu 2019. Ukupan broj noćenja turista zabilježio je rast od 3,4% na međugodišnjoj razini u prvom polugodištu 2019. Kretanja na tržištu rada u prvom polugodištu 2019. upućuju na snažno smanjenje nezaposlenosti. Prosječan broj registriranih nezaposlenih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) je u prvom polugodištu 2019. iznosio 136,8 tisuća, što je smanjenje od 18,3% u usporedbi s istim razdobljem 2018. Prosječna administrativna stopa nezaposlenosti iznosila je 8,9%, što je 1,7 postotnih bodova niže nego u istom razdoblju prošle godine.
    Ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu 2019. godine ostvareni su u iznosu od 65,1 milijardu kuna ili 47,8% godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini bilježe rast od 8,5%.
Porezni prihodi u prvom polugodištu 2019. ostvareni su za 4,8% više nego u prvom polugodištu 2018. godine i iznose 37,1 milijardu kuna ili 47,2% godišnjeg plana.
Prihod od poreza na dobit ostvaren je u iznosu od 5,3 milijarde kuna ili 59,5% godišnjeg plana, čime na međugodišnjoj razini bilježi povećanje od 8,3% što je rezultat poslovanja banaka i poduzeća u 2018.
Prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 23,5 milijardi kuna ili 45,4% godišnjeg plana, čime na međugodišnjoj razini bilježi povećanje od 4,7% što je rezultat rasta potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu, iako su od početka godine u sustavu poreza na dodanu vrijednost u primjeni porezna rasterećenja (smanjena stopa PDV-a s 25% na 13% za žive životinje, svježe i rashlađeno meso, ribu, voće i povrće, jaja, dječje pelene, dok se svi lijekovi oporezuju stopom od 5%).
Prikupljeni prihod od posebnih poreza i trošarina iznose 7,3 milijarde kuna ili 46,4% godišnjeg plana te bilježe međugodišnje povećanje od 2,2%. Iznosom najvažniji trošarinski oblik jest trošarina na energente i električnu energiju koji u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 3,9 milijardi kuna te ostvaruje međugodišnji rast od 1,5%. Rast bilježi i poseban porez na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (2,4%), poseban porez na bezalkoholna pića (6,1%), poseban porez na kavu (9,8%) te trošarine na duhanske proizvode (4,3%). Izmjenama u sustavu posebnih poreza i trošarina od 2019. godine ostvaruje se povrat dijela plaćene trošarine na gorivo koje se koristi kod komercijalnog prijevoza roba kamionima određene nosivosti te za komercijalni prijevoz putnika. Vezano uz trošarine na duhanske proizvode, promijenjena je visina trošarina na cigarete u svrhu usklađivanja sa zahtjevima EU zakonodavstva.
Prihodi od doprinosa u prvom polugodištu 2019. godine ostvareni su u iznosu od 11,9 milijardi kuna ili 49,4% godišnjeg plana te bilježe međugodišnje smanjenje od 2,2%. Smanjenje proizlazi iz učinaka porezne reforme kojom je ukinut doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i doprinos za zaštitu zdravlja na radu od 0,5%, uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5%. Time je umanjeno ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću, što otvara prostor za rast plaća ili nova ulaganja.
    Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u prvom polugodištu 2019. godine iznosi 66,9 milijardi kuna što čini 47,7% planiranih rashoda za 2019. godinu, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 5,1 milijardu kuna ili 8,3%. Na navedeno povećanje najviše je utjecalo povećanje rashoda financiranih iz fondova Europske unije u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi kuna.
Rashodi za zaposlene u prvih šest mjeseci 2019. godine izvršeni su u iznosu od 14,3 milijarde kuna, što predstavlja 49,2% planiranih rashoda, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećani su za 657,8 milijuna kuna. Navedeno povećanje je prvenstveno rezultat povećanja osnovice za izračun plaća za državne službenike i namještenike te osnovice za plaće u javnim službama (osnovice za plaće uvećane su za 3% od 1. siječnja 2019. godine, a primjenjuju se s isplatom plaća od veljače 2019. godine).
Financijski rashodi izvršeni su u iznosu od 5,3 milijarde kuna, što predstavlja 54,4% planiranih sredstava za 2019.
Rashodi za subvencije izvršeni su u prvih šest mjeseci 2018. godine u iznosu od 3,7 milijardi kuna što predstavlja 53,0% planiranih sredstava za 2019. Najznačajniji iznos od 2,3 milijarde kuna odnosi se na rashode za subvencije u poljoprivredi, i to za izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda u iznosu od 1,7 milijardi kuna – 946,9 milijuna kuna je financirano iz fondova Europske unije, dok je 735,8 milijuna kuna financirano iz nacionalnih sredstava. Mjere ruralnog razvoja u iznosu od 626,3 milijuna kuna – 586,7 milijuna kuna iz fondova Europske unije i 39,6 milijuna kuna iz nacionalnih sredstava.
Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države izvršene su u prvih šest mjeseci 2019. u iznosu od 7,9 milijardi kuna, što predstavlja 46,4% planiranih sredstava za 2019. godinu. Sredstva uključuju doprinos Republike Hrvatske proračunu  Europske unije u iznosu od 2,3 milijarde kuna, transfer proračunskih sredstava Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,3 milijardi kuna, naknade u cijeni goriva Hrvatskim cestama d.o.o. u iznosu od 1,1 milijardu kuna i dr.
Naknade građanima i kućanstvima u prvih šest mjeseci 2019. izvršene su u iznosu od 24,4 milijarde kuna, što predstavlja 49,9% planiranih sredstava.
Mirovine i mirovinska primanja izvršene su u iznosu od 20,2 milijarde kuna što predstavlja 50,4% ukupno planiranih sredstava. U odnosu na isto razdoblje 2018. mirovine su porasle za 820,9 milijuna kuna radi usklađivanja mirovina ostvarenih prema općem i posebnim propisima od 1. siječnja 2019. za 1,15%, prenesenog kumuliranog učinka promjene broja i strukture korisnika mirovina te usklađivanja mirovina iz 2018. godine, primjena novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj 121/17) od 1. ožujka 2018. počevši od isplate u travnju 2018. te primjene odredbi Izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 115/18).
Naknade u socijalnoj skrbi izvršene su u iznosu od 1,3 milijarde kuna što čini 53,1% plana (isplata osobne invalidnine 298,9 milijuna kuna, zajamčene minimalne naknade 218,7 milijuna kuna te za doplatak za pomoć i njegu 255,6 milijuna kuna).Naknade za nezaposlene u prvom polugodištu 2019. godine izvršene su u iznosu od 483,7 milijuna kuna, odnosno 56,8% planiranih sredstava, dok je za aktivnu politiku tržišta rada, unutar ove skupine rashoda, izvršeno 206,4 milijuna kuna što predstavlja 36,8% plana. Za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete izdvojeno je 792,6 milijuna kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje u iznosu od 24,8 milijuna kuna. Doplatak za djecu izvršen je u iznosu od 670,2 milijuna kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje u iznosu od 56,7 milijuna kuna.

Ostali rashodi izvršeni su u iznosu od 3,8 milijardi kuna, što čini 43,5% planiranih sredstava za 2019. godinu. Transfer Hrvatskim autocestama d.o.o. i HŽ Infrastrukturi d.o.o. za dio pripadajuće naknade u cijeni goriva u iznosu od 559,8 milijuna kuna te iz fondova Europske unije ostali rashodi financirani su u iznosu od 1,6 milijardi kuna (mjere ruralnog razvoja, izgradnju, rekonstrukciju, modernizaciju i elektrifikaciju željezničkih pruga, Zračna luku Dubrovnik, bespovratna sredstva malim i srednjim poduzetnicima, energetska učinkovitost u zgradarstvu) što je 279,4 milijuna kuna, odnosno 20,4% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
    U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, proračun konsolidirane opće države prema nacionalnoj metodologiji, ostvario je višak u iznosu od 1,1 milijardi kuna ili 0,3% BDP-a. Pritom je manjak državnog proračuna iznosio 1,9 milijardi kuna ili 0,5% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 1,7 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste zabilježile višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,3% BDP-a.
    Ukupni prihodi izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2019. godine iznosili su 17,4 milijarde kuna od čega su najviše prihoda ostvarili HZZO 13,2 milijarde kuna, Hrvatske ceste u iznosu od 1,6 milijardi kuna, Hrvatske vode 1,1 milijardu kuna i FZOEU 784,3 milijuna kuna. Ukupni rashodi izvanproračunskih korisnika u promatranom razdoblju iznosili su 15,7 milijardi kuna od čega je najviše rashoda izvršio HZZO-a u iznosu 12,9 milijardi kuna, Hrvatske ceste 1,3 milijarde kuna te Hrvatske vode 926,6 milijuna kuna. Ukupni višak izvanproračunskih korisnika iznosi 1,7 milijardi kuna.
    Novim Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. definirana su tri fiskalna pravila koja se odnose na pravilo strukturnog salda, pravilo rashoda i pravilo javnog duga.
Fiskalno pravilo strukturnog salda mora se ostvarivati prema planu prilagodbe radi dostizanja srednjoročnog proračunskog cilja, koji svake tri godine utvrđuje Odbor za ekonomska i financijska pitanja Europske komisije. Pritom rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a, koja se utvrđuje sukladno pravnim odredbama Europske unije. Svoj srednjoročni proračunski cilj od -1,75% BDP-a Republika Hrvatska potvrdila  je u Programu konvergencije za razdoblje 2016.-2019. U slučaju kada je strukturni saldo na razini ili iznad srednjoročnog proračunskog cilja, dio pravila koji se odnosi na rashode se ne primjenjuje, što je u skladu s pravilima iz Pakta o stabilnosti i rastu. 
Osim toga, Republika Hrvatska je obvezna pridržavati se i pravila javnog duga koje određuje da udio javnog duga u BDP-u ne smije prelaziti referentnu vrijednost od 60%, a ako je prelazi, razlika između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60% mora se smanjivati po prosječnoj stopi od jedne dvadesetine godišnje.
U travnju ove godine Vlada Republike Hrvatske je prihvatila Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2019. - 2022. u kojem je projiciran manjak općeg proračuna prema ESA 2010 metodologiji u visini od 1,4 milijarde kuna ili 0,3% BDP-a za 2019. godinu. Strukturni saldo, koji ne uključuje cikličke ekonomske učinke te jednokratne i privremene mjere na prihodnoj i rashodnoj strani proračuna, predviđen je na razini od -0,9% BDP-a. Dosadašnja fiskalna kretanja jedinica sektora opće države u ovoj godini ukazuju na nastavak pozitivnih ostvarenja pa se procjenjuje da će fiskalno pravilo strukturnog salda za 2019. godinu biti ispunjeno. Naime, očekuje se da će manjak općeg proračuna u 2019. godini biti u skladu s planom, uključujući i plaćene obveze po protestiranim jamstvima za gradnju broda jaružala Uljanik grupe. Javni dug projiciran je na razini od 71,3% BDP-a do kraja 2019. godine, što je za 3,2 postotna boda manje u odnosu na godinu ranije. Takvo ostvarenje smanjenja udjela javnog duga u BDP-u bi bilo veće od potrebnog, čime bi i pravilo javnog duga bilo zadovoljeno. U pogledu fiskalnih rizika koji bi mogli utjecati na pogoršanje salda općeg proračuna u ovoj godini, izdvaja se jednokratno povećanje kapitalnog transfera na strani rashoda proračuna i to temeljem odluke o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje društvu 3. MAJ Brodogradilište d.d., a u svrhu stvaranja preduvjeta za pokretanje proizvodnje i završetak započetih novogradnji. Osim toga, potencijalni rizik predstavlja i povećanje dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u odnosu na stanje 31. prosinca 2018.
    Odbor je raspolagao pisanim 2. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2019. godine.

        U raspravi na Odboru napomenuto je da proračunska kretanja odgovaraju projekcijama proračuna za 2019. godinu. Upozorava se na činjenicu da treba obratiti pozornost na strukturni deficit. Planirani srednjoročni strukturni  proračunski saldo od -1,75% BDP-a se mijenja kod dodatnih troškova. Postavljeno je pitanje o utjecaju Brexita na Europsku unije te na hrvatsko gospodarstvo. Odgovoreno je da je zasada jedina poznata činjenica da Republika Hrvatska mora dodatnih 170 milijuna kuna odvojiti za proračun Europske unije. Također je napomenuto da bi država trebala razmatrati ograničenje komunalnih doprinosa. Razjašnjeno je da je Ministarstvo financija kod ustupanja poreza na dohodak jedinicama lokalne samouprave imalo namjeru potaknuti investicije i pridonijeti  prebacivanju dijela tih sredstava na građane. Među ostalim, je naglašeno da je rast javnih investicija u prvom tromjesečju 2019. godine gotovo 11%, ali dalje postoji visoka uvozna ovisnost. Dodatno je postavljeno pitanje o potraživanjima od strane države kod protestiranih jamstava kod Uljanika d.d., na što je odgovoreno da je Ministarstvo financija u obvezi otvoriti potraživanja kod protestiranih jamstava, a dio potraživanja se smanjuje kod prodaje broda.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (4 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRVO POLUGODIŠTE 2019. GODINE

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese sljedeće odluke:
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za prvo polugodište 2019. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za prvo polugodište 2019. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za prvo polugodište 2019. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za prvo polugodište 2019. godine,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za prvo polugodište 2019. godine; 
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za prvo polugodište 2019. godine.

Sukladno članku 30. stavka 4. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članku 16. stavak 2. Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskome saboru donošenje:

POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA PRVO POLUGODIŠTE 2019. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

                                                                                           PREDSJEDNICA  ODBORA
                                                    Grozdana Perić, dipl. oec.