Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici održanoj 5. studenoga 2019. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2019. godine. 
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da su makroekonomski trendovi u dosadašnjem dijelu godine pozitivno su utjecali i na kretanja proračunskih prihoda u odnosu na prvotno planirane. Takvom kretanju najviše su pridonijeli porezni prihodi i doprinosi koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 3,1 milijardu kuna ili 3%. Time je vidljivo kako je porezna reforma, s tri kruga poreznog rasterećenja u kojima su građani i poduzetnici rasterećeni za 6,3 milijarde kuna, pozitivno djelovala na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva i rasterećenje gospodarstva, što je izravno utjecalo i na povećanu osobnu potrošnju, zaposlenost i investicije, a time i na prihode državnog proračuna.

Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2019. godinu prihodi se povećavaju za 1,6 milijardi kuna, što prvenstveno proizlazi iz rasta poreznih prihoda koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 3,1 milijardu kuna. PDV bilježi rast od 2,2 milijarde kuna, posebni porezi i trošarine bilježe rast od 478 milijuna kuna, porez na dobit  bilježi rast od 349,5 milijuna kuna. S druge strane, najznačajnije smanjenje prihoda bilježi kategorija pomoći i to za 2,2 milijarde kuna. Prihodi od pomoći Europske unije  će do kraja 2019. godine iznositi 14,7 milijardi kuna ili 4,7 milijardi kuna više nego u prethodnoj godini, što ukazuje na ubrzanje apsorpcije sredstava iz fondova Europske unije i pojačanu investicijsku aktivnost u gospodarstvu. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine povećavaju se za 197,8 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan.

Ovim izmjenama i dopunama državnog proračuna ne povećava se razina rashoda koji utječu na visinu proračunskog manjka. Međutim, zbog dosadašnje dinamike izvršavanja državnog proračuna kao i zbog događaja koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme izrade državnog proračuna, na pojedinim stavkama bilo je potrebno izvršiti određene preraspodjele. 

Novim planom za 2019. godinu ukupni rashodi smanjuju se sa 140,3 milijarde kuna na 139,0 milijardi kuna, odnosno za 1,3 milijarde kuna, s tim da se rashodi koji se financiraju iz izvora i koji utječu na rezultat proračuna opće države, zadržavaju na istoj razini od 111,5 milijardi kuna. Najznačajnija povećanja odnose na: osiguranje dodatnih sredstava za rashode za zaposlene u iznosu od 494,2 milijuna kuna, povećanje izdvajanja za mirovine u iznosu od 849,6 milijuna kuna, financiranje prve faze projekta terminala za UPP (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku) u iznosu od 350 milijuna kuna, povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi (za osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) u iznosu od 175,5 milijuna kuna i dodatni porodiljni dopust u iznosu od 41 milijuna kuna i sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu u iznosu od 122 milijuna kuna. Najznačajnija smanjenja odnose na: uštede na kamatama u iznosu od 796,9 milijuna kuna, smanjenje za naknade korisnicima aktivne politike zapošljavanja u iznosu od 151 milijuna kuna i smanjenje na rashodima za nabavu nefinancijske imovine.

Kada govorimo o smanjenjima na rashodnoj strani proračuna za kamate je ušteđeno 785,1 milijuna kuna, a smanjena su i izdvajanja na pozicijama Ministarstva hrvatskih branitelja u iznosu od 88,2 milijuna kuna. Uz to došlo je do smanjenja obveza za naknade korisnicima aktivne politike zapošljavanja i doplatka za djecu u iznosu od 443,3 milijuna kuna, 
Povećana su izdvajanja za mirovine u iznosu od 849,6 milijuna kuna, a dodatna su sredstva osigurana za rashode za zaposlene u iznosu od 494,2 milijuna kuna. Uz to, osigurana su i sredstva za financiranje prve faze projekta terminala za UPP (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku) u iznosu od 350,0 milijuna kuna. 
Uz navedeno povećani su rashodi za prava iz sustava socijalne skrbi (osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) i to u iznosu od 175,5 milijuna kuna te za dodatni porodiljni dopust u iznosu od 41,0 milijuna kuna. 

Ukupni rashodi za zaposlene planirani na razini od 29,7 milijardi kuna što je povećanje za 655,7 milijuna kuna u odnosu na tekući plan (29,1 milijardi kuna).Od navedenoga, rashodi koji se financiraju iz općih izvora povećavaju se za 494,2 milijuna kuna i to prvenstveno zbog: povećanja osnovice za obračun plaće u državnim i javnim službama u dva navrata za 3% i za 2% i učinak pune primjene granskih kolektivnih ugovora i uredbi iz 2018. godine
Ukupni materijalni rashodi povećavaju se za 192,2 milijuna kuna  zbog povećanja rashoda ustanova u zdravstvu i smanjenja na pozicijama Ministarstva obrane, Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Ministarstva financija. Financijski rashodi bilježe smanjenje za 785,1 milijuna kuna.  

Ove godine se također osiguravaju dodatna sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu u iznosu od 122 milijuna kuna. To znači da su se unazad tri godine iznalazeći uštede u državnom proračunu osigurali dodatnih 1,87 milijardi kuna za podmirenje dospjelih obveza u zdravstvenom sektoru.

Ukupni rashodi za subvencije iznose 7,1 milijardi kuna, što je u odnosu na tekući plan povećanje od 154,5 milijuna kuna. Povećana izdvajanja za mjere ruralnog razvoja u okviru izvora financiranja Europske unije. Ukupne pomoći smanjuju se za 1,0 milijardi kuna i iznose 16,0 milijardi kuna. Smanjenje rashoda koji se financiraju iz izvora Europske unije u iznosu od 1,1 milijardi kuna, od kojih su najveća na pozicijama:  Ministarstva zaštite okoliša i energetike u iznosu od 416,3 milijuna kuna, Ministarstva znanosti i obrazovanja u iznosu od 291,2 milijuna kuna i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u iznosu od 249, 2 milijuna kuna. Povećanje izdvajanja na pozicijama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u iznosu od 101,3 milijuna kuna. Za potrebe sanacije ustanova u zdravstvu u vlasništvu države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurano 122,0 milijuna kuna.

Povećanje za 538,3 milijuna kuna bilježe ukupne naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade iznose 49,4 milijardi kuna.  Dodatna sredstva za mirovine u iznosu od 849,6 milijuna kuna (sa 40,1 milijardi kuna na 40,9 milijardi kuna.) Dodatna sredstva za prava iz sustava socijalne skrbi (osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) u iznosu od 175,5 milijuna kuna i dodatni porodiljni dopust u iznosu od 41,0 milijuna kuna.  
Smanjenja u okviru pozicija: Ministarstva rada i mirovinskoga sustava na naknadama korisnicima aktivne politike zapošljavanja u iznosu od 151,0 milijuna kuna i doplatku za djecu u iznosu 292,3 milijuna kuna te na pozicijama Ministarstva hrvatskih branitelja, jednokratnim i trajnim pravima u iznosu od 55,5 milijuna kuna.

Ukupni ostali rashodi smanjuju se za 86,4 milijuna kuna. Većinom na izvorima Europske unije u iznosu od 678,1 milijuna kuna i to na pozicijama:  Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 680,6 milijuna kuna i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u iznosu od 250,0 milijuna kuna. Istodobno se u okviru ovih izvora povećavaju izdvajanja na pozicijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u iznosu od 218,4 milijuna kuna.
Ostali rashodi financirani iz općih izvora povećavaju se 544,3 milijuna kuna: 350,0 milijuna kuna odnosi se na financiranje prve faze projekta terminala za UPP (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku te su za mjere ruralnog razvoja također osigurana dodatna sredstva u iznosu 49,1 milijuna kuna.

Ukupni rashodi za nabavu nefinancijske imovine se smanjuju za 913,1 milijuna kuna i iznose 4,5 milijardi kuna.  Smanjenje na rashodima financiranim iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna u iznosu od 338,3 milijuna kuna: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u iznosu od 127,7 milijuna kuna,  Ministarstvo hrvatskih branitelja, OP Konkurentnost i kohezija u iznosu od 48,0 milijuna kuna i na ostalim pozicijama u iznosu od 59,0 milijuna kuna.
Povećana izdvajanja iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna na pozicijama
Ministarstva unutarnjih poslova u iznosu od 60,6 milijuna kuna i pozicijama Ministarstva uprave u iznosu od 43,7 milijuna kuna.  Također se smanjuju i rashodi financirani iz općih izvora u iznosu od 574,9 milijuna kuna na poziciji Ministarstva obrane - namijenjene opremanju višenamjenskim borbenim avionima u iznosu od 351,0 milijuna kuna.

Uslijed aktiviranja državnih jamstava za društava iz sektora brodogradnje plaćeno je 1,99 milijardi kuna i to zbog raskida ugovora o izgradnji brodova i neispunjavanja preuzetih obveza što znači da je zajedno s onime što je plaćeno u 2018. godini na ime jamstava ukupno plaćeno 4,5 milijardi kuna.

Ukupan neto višak prihoda nad rashodima planiran za 2019. godinu svih izvanproračunskih korisnika iznosi 1.104.065.300 kuna. Predloženim izmjenama i dopunama financijskih planova izvanproračunskih korisnika planiran je višak u ukupnom iznosu od 1.746.220.851 kuna, što predstavlja povećanje od 642.155.551 kuna u odnosu na plan 2019.

Uzevši u obzir sve navedeno, manjak državnog proračuna za 2019. godinu planiran je na razini od 1,3 milijarde kuna, što je 2,9 milijardi kuna manje u odnosu na prvotni plan. Izvanproračunski korisnici ostvarit će višak od 0,4% BDP-a dok će jedinice lokalne i područne regionalne samouprave imati manjak od 0,1% BDP-a. Time će saldo opće države prema nacionalnoj metodologiji biti uravnotežen.

Promatrano prema ESA 2010 metodologiji, manjak opće države iznosit će 582 milijuna kuna ili 0,1% BDP-a, što je za 0,2 postotna boda manje u odnosu na prvotni plan. Do kraja godine očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 74,8% u 2018. na 71,3% u 2019. godini, odnosno za 3,5 postotnih bodova. Ovakvi fiskalni trendovi pokazatelj su odgovornog vođenja javnih financija, čime se stvaraju dodatni temelji za jačanje fiskalne održivosti.

Odbor je raspolagao i pisanim 3. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku  o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, od 5. studenoga 2019. godine. 

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanja o prihodima od prodaje broda Jaružar za 700 milijuna kuna za kojega su aktivirana državna jamstva. Odgovoreno je da 20% od prodaje pripada bankama, te da je jedan dio pokriva troškove stečajnog postupka. Procjena je da će se do kraja godine od prodaje prihodovati 500 milijuna kuna za državni proračun. Također je pohvaljena iskorištenost pomoći Europske unije do kraja 2019. godine. Prihodi od pomoći Europske unije su povećani za 4,7 milijardi kuna u usporedbi sa 2018. godini.
 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2020. I 2021. GODINU
te izmjena i dopuna:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
-    Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Grozdana Perić, dipl. oec.