Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu  i projekcija za 2023. i 2024. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu, i to za:
- Hrvatske vode 
- Hrvatske ceste
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste
- HŽ Putnički prijevoz
- HŽ Infrastrukturu

- Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu (konsolidirano)
- Obrazloženje prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske i prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici održanoj 25. studenoga 2021. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i  plan projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine. 
Odbor je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da nakon snažnog pada BDP-a u 2020. godini od 8,1%, u srednjoročnom razdoblju u domaćem gospodarstvu predviđa se snažan oporavak ekonomske aktivnosti. U 2021. očekuje se realni rast BDP-a od 9,0%, kojega će pratiti rast od 4,4% u 2022., 3,7% u 2023. te 3,1% u 2024. godini. Ovakva dinamika BDP-a uključuje i znatne pozitivne učinke Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Rast BDP-a od 2022. do 2024. će se temeljiti na doprinosu domaće potražnje. U 2021. godini očekuje se stopa inflacije potrošačkih cijena od 2,4%, koja će potom blago ubrzati na 2,6% u 2022. godini, da bi u ostatku projekcijskog razdoblja inflacija usporila na prosječnu razinu od 2,2%. U iduće tri godine očekuje se oporavak zaposlenosti po stopi od 1,7% u 2022. godini te nešto snažniji rast zaposlenosti od 1,4% i 1,3% u 2023. i 2024. 
Kretanja prihoda državnog proračuna u razdoblju 2022. – 2024. određena su očekivanim oporavkom i daljnjim rastom gospodarske aktivnosti te cjelogodišnjim učinkom poreznih reformi provedenih tijekom 2021. Naime, od 1. siječnja 2021. stopa poreza na dobit za sve poduzetnike koji imaju promet do 7,5 milijuna kuna smanjila se s 12% na 10%, dok su u sustavu poreza na dohodak snižene stope poreza na dohodak s 36% na 30% te s 24% na 20%. Kod poreza na dodanu vrijednost ukinuto je oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara male vrijednosti. Osim toga, značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstva iz fondova Europske unije. Naime, s jedne strane očekuje se ubrzanje povlačenja ugovorenih sredstava iz tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira 2014.- 2020., a s druge strane, predviđaju se i nova sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz novog instrumenta Europske unije Nove generacije koja će se usmjeriti na financiranje razvojnih, strateških i reformskih projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Uz navedeno, u proračunu su projicirana i sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje dijela obnove javne infrastrukture, ponajprije obrazovne, zdravstvene i kulturne oštećene u razornim potresima. 
Rashodna strana proračuna usmjerena je na provođenje aktivnosti u svrhu oporavka i jačanja konkurentnosti i otpornosti gospodarstva, uz osiguravanje primjerene zaštite svih slojeva stanovništva. Za sanaciju šteta uzrokovanih potresom predviđena su značajna sredstva, kako iz nacionalnih izvora financiranja, tako i iz Europskih fondova. Vodeći računa o fiskalnoj stabilnosti, ali i osiguranju odgovarajućeg životnog standarda za građane Republike Hrvatske, osigurana su dodatna sredstva za povećanje socijalnih naknada uslijed primjene novog Zakona o socijalnoj skrbi i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu. Isto tako uzevši u obzir ozbiljnost demografskih problema osiguravaju se i dodatna sredstva za provedbu izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima će se osigurati povećana naknada za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta. Također, s ciljem osiguravanja fiskalne održivosti lokalnih jedinica, na rashodnoj strani predviđena su sredstva za poticanje dobrovoljnog stvarnog i funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave. Ujedno u svrhu daljnjeg učvršćivanja međunarodnog položaja Republike Hrvatske, kao saveznika u okviru NATO-a i partnera unutar Europske unije, zaštite zračnog prostora te uvećanja ukupne borbene sposobnost vojske Republike Hrvatske osigurana su sredstva za nabavu višenamjenskih borbenih aviona. 
Usprkos zahtjevnim financijskim okolnostima, u nadolazećem razdoblju nastavit će se s odgovornim upravljanjem javnim financijama radi smanjenja makroekonomskih neravnoteža, što je preduvjet za zdravi i održivi gospodarski oporavak i rast  Republike Hrvatske, kao i za uvođenje eura koji će također pridonijeti otpornosti hrvatskog gospodarstva. Na tom će putu Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurati nove razvojne iskorake, pomoći će oporavku od zdravstvenih, društvenih i ekonomskih posljedica pandemije, a pridonijet će obnovi Zagreba i okolice te Banovine. Prema Planu provest će se i već započete reforme koje će dodatno pridonijeti jačanju konkurentnosti Republike Hrvatske na europskoj i globalnoj razini. Tu je riječ prije svega o reformama i investicijama u nove tehnologije povezanim sa zelenom i digitalnom tranzicijom, zapošljavanjem, razvojem vještina, obrazovanjem, istraživanjem i inovacijama, poboljšanjem poslovnog okruženja, učinkovitosti javne uprave, pravosuđa, zdravstvenog sustava i ostalo. Konkretno, glavne komponente usmjerene na zelenu tranziciju sastoje se od ulaganja u obnovu zgrada, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom te održivu i inovativnu mobilnost. Potpore će obuhvatiti i poduzeća u njihovoj zelenoj tranziciji, dok pojedinačne mjere u drugim komponentama dodatno doprinose postizanju ciljeva zelene tranzicije. Kad je riječ o digitalnim ulaganjima, i tu se planira ostvariti značajan iskorak. Planom su predviđena ulaganja u bolju širokopojasnu pristupnu infrastrukturu (usmjerenu u ruralna i suburbana područja), kao i za pristup brzom internetu za građane i poslovni sektor. Nadalje, kako bi se komunikacija između građana i poduzetnika s jedne strane te države s druge učinila efikasnijom, ali i osiguralo nesmetano pružanje usluga u nepredvidivim situacijama poput pandemije COVID-19, značajni će se napori uložiti u digitalizaciju javnih usluga. Stoga će se digitalna ulaganja velikim dijelom usmjeriti u javni sektor odnosno državnu upravu, obrazovanje, zdravstvo i pravosuđe.
 
Kretanja prihoda državnog proračuna u razdoblju 2022. – 2024. određena su očekivanim oporavkom i daljnjim rastom gospodarske aktivnosti, te cjelogodišnjim učinkom poreznih reformi provedenih tijekom 2021. Naime, od 1. siječnja 2021. stopa poreza na dobit za sve poduzetnike koji imaju promet do 7,5 milijuna kuna smanjila se s 12% na 10%, dok su u sustavu poreza na dohodak snižene stope poreza na dohodak s 36% na 30% te s 24% na 20%. Kod poreza na dodanu vrijednost ukinuto je oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara male vrijednosti. Osim toga, značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstva iz fondova Europske unije. Naime, s jedne strane očekuje se ubrzanje povlačenja ugovorenih sredstava iz tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira 2014.- 2020., a s druge strane, predviđaju se i nova sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz novog instrumenta EU Nove generacije koja će se usmjeriti na financiranje razvojnih, strateških i reformskih projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Uz navedeno, u proračunu su projicirana i sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje dijela obnove javne infrastrukture, ponajprije obrazovne, zdravstvene i kulturne oštećene u razornim potresima. 
Sukladno navedenom, ukupni prihodi u 2022. godini planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, dok su za 2023. projicirani u iznosu od 167,7 milijardi kuna, te na sličnoj razini ostaju i 2024. godine. Iako se krajem razdoblja očekuje daljnji gospodarski rast, prihodi ne bilježe povećanje radi smanjenog povlačenja sredstava Europske unije, a zbog dovršetka određenih projekata.
Porezni prihodi za razdoblje 2022. – 2024. projicirani su na temelju makroekonomskih pretpostavki, uzimajući u obzir cjelogodišnje efekte prethodno spomenutih izmjene u poreznom zakonodavstvu. U skladu s navedenim, porezni prihodi u 2022. godini projicirani su u iznosu od 87,9 milijardi kuna. U narednim godinama, očekuje se daljnji rast prihoda od poreza te su oni za 2023. projicirani u iznosu od 92,7 milijardi kuna, odnosno uz međugodišnji rast od 5,5%, dok se u 2024. godini očekuju u iznosu od 97,2 milijarde kuna i bilježe rast od 4,8%.

U 2022. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 3,9% ili 6,5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu. U 2023. godini ukupni rashodi planirani su razini od 169,8 milijardi kuna, a u 2024. projiciraju se na razini od 166,5 milijardi kuna.
Od ukupnog povećanja u iznosu od 6,5 milijardi kuna u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu, 1,5 milijardi kuna odnosi se na povećanje rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, a ostatak od 5,0 milijardi kuna odnosi se na povećanje rashoda koji se financiraju iz vlastitih i namjenskih izvora uključujući EU pomoći.
Ukupni rashodi za zaposlene u 2022. godini planiraju se u iznosu od 25,0 milijardi kuna i u odnosu na tekući plan 2021. godine bilježe rast od 1,1 milijardu kuna. Ovi rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju se za 698,1 milijun kuna u odnosu na tekući plan 2021. godine i iznose ukupno 18,3 milijarde kuna. Rashodi za zaposlene financirani iz sredstava Europske unije planiraju se na razini od 704,4 milijuna kuna i bilježe rast od 88,3 milijuna kuna u odnosu na tekući plan 2021. godine obzirom da se dio plaća djelatnika koji sudjeluju u sustavu upravljanja i kontrole korištenja fondova Europske unije sufinancira iz sredstava Europske unije (kroz prioritet Tehničke pomoći u pojedinom Operativnom programu). Rashodi za zaposlene financirani iz ostalih izvora povećavaju se za 321,5 milijuna kuna u odnosu na tekući plan 2021. godine. Od toga se najveće povećanje odnosi na rashode za zaposlene u ustanovama u zdravstvu u državnom vlasništvu. U 2023. godini očekuje se daljnje povećanje ovih rashoda na razinu od 25,3 milijarde kuna, dok su za 2024. godinu ovi rashodi planirani na razini od 25,2 milijarde kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 164,5 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 173,8 milijardi kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2022. godinu iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1% bruto domaćeg proizvoda. U 2023. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 2,1 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a dok se u 2024. očekuje višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,2% BDP-a. Manjak državnog proračuna za 2022. godinu u iznosu od 9,3 milijarde kuna financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. Pritom su ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja planirani u iznosu od 42,0 milijarde kuna, a ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova u iznosu od 33,7 milijardi kuna. Zatvarajuća stavka između ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja, ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova te ukupnog manjka državnog proračuna u 2022. godini jesu prijenos depozita iz prethodne godine u iznosu od 16,3 milijarde kuna te planirani prijenos depozita u narednu godinu u iznosu od 15,2 milijarde kuna.
U skladu s kretanjima prihoda i rashoda svih razina općeg proračuna, manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji u 2022. godini projicira se na razini od 11,9 milijardi kuna ili 2,6% BDP-a. U 2023. projicira se manjak od 3,2 milijarde kuna ili 0,7% BDP-a, dok se u 2024. godini očekuje manjak od 775 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a. Pritom se za državni proračun u 2022. očekuje manjak od 2,1% BDP-a, u 2023. od 0,4% BDP-a, dok se u 2024. godini očekuje višak državnog proračuna od 0,2% BDP-a. Izvanproračunski korisnici će u 2022. imati uravnoteženi proračun, dok se u 2023. i 2024. godini očekuje višak od 0,4% BDP-a odnosno 0,2% BDP-a. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zabilježit će manjak od 0,6% BDP-a u razdoblju od 2022. do 2024. godine. Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije manjka/viška trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države, očekuje se da će planirani manjak općeg proračuna iznositi 2,6% BDP-a u 2022. godini. U 2023. projiciran je manjak proračuna od 2,4% BDP-a, a u 2024. godini očekuje se manjak od 1,9% BDP-a.
U skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u po prosječnoj stopi od 2,6 postotna boda u nadolazećem trogodišnjem razdoblju, odnosno s 80,7% BDP-a u 2022. godini na 78% BDP-a u 2023. godini te 75,3% BDP-a u 2024. godini.
Opisani smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 2,6% BDP-a u 2022. godini. U 2023. ponovno se predviđa manjak od 2,4% BDP-a, dok će manjak u 2024. iznositi 1,9% BDP-a. 
Uslijed snažnog gospodarskog pada na razini čitave Europske unije uzrokovanog pandemijom koronavirusa, Vijeće Europske unije je u ožujku 2020. odobrilo punu fleksibilnost Pakta o stabilnosti i rastu, odnosno primjenu opće klauzule o odstupanju (general escape clause) od proračunskih pravila definiranih Paktom o stabilnosti i rastu. Time je državama članicama dana mogućnost da u većoj mjeri pruže fiskalne poticaje svojim gospodarstvima kako bi se ublažili postojeći negativni utjecaji i osigurao što skoriji oporavak. Na nacionalnoj razini, Zakon o fiskalnoj odgovornosti također omogućuje privremeno odgađanje primjene fiskalnih pravila u slučaju izvanrednih okolnosti pod uvjetom da se time ne ugrožava fiskalna održivost u srednjem roku, sukladno pravilima Europske unije. U skladu s preporukom Povjerenstva od 30. ožujka 2020. godine, Vlada Republike Hrvatske je 3. travnja 2020. godine donijela Odluku o privremenom odgađanju primjene fiskalnih pravila iz članaka 6., 7. i 8. Zakona o fiskalnoj odgovornosti. I u 2022. godini na snazi će ostati opća klauzula o odstupanju od proračunskih pravila, a prema trenutačnim projekcijama kretanja BDP-a i oporavka cjelokupnog europskog gospodarstva Europska komisija planira da će se opća klauzula o odstupanju deaktivirati u 2023. godini. Države članice trebale bi u tom kontekstu tijekom 2022. nastaviti pružati ciljanu i privremenu fiskalnu potporu, sve u cilju daljnjeg oporavka i jačanja cjelokupnog gospodarstva, pritom vodeći računa o očuvanju srednjoročne fiskalne održivosti.
    
Odbor je raspolagao i pisanim 15. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, od 24. studenoga 2022. godine. 

U raspravi na Odboru navedeno je da se smanjuju transferi Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje za 3,8 milijardi kuna te se smanjuju sredstva za sanaciju bolnica u iznosu od 1,6 milijardi kuna. Dalje su zatražene informacije o donošenju Zakona o reguliranju platnih razreda u javnoj službi.
Odgovoreno je da su u 2021. godini za zdravstvo planirana sredstva s rebalansom te iznose 9,1 milijardi kuna. U 2022. godini planirani ukupni rashodi za zdravstvo iznose 7,1 milijardi kuna. Nadalje je odgovoreno da se reforma sustava plaća planira za 2023. godinu.
Zatražena je informacija o planiranim sredstvima za poticanje spajanja jedinica lokalne samouprave u iznosu od 100 milijuna kuna. Odgovoreno je da takav iznos nije malen i intencija je poticanje 576 jedinica lokalne samouprave na funkcionalno spajanje te je navedeno će se neke jedinice lokalne samouprave lako uklopiti u funkcionalno spajanje. Napomenuto je da je Vlada u Hrvatski sabor uputila novi Zakon o proračunu, koji uključuje i nove odredbe za transparentnost financija lokalnih jedinica. Novi prijedlog Zakona u odnosu na važeći donosi odredbe koje uključuju da se za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove korisnike uvodi obveza izrade višegodišnjeg plana uravnoteženja, kao posebnog dokumenata koji se donosi uz proračun, odnosno financijski plan. U izračun zaduženosti jedinica uključuju se dospjele obveze iskazane u zadnjem raspoloživom financijskom izvještaju dok je u trenutačnom Zakonu propisano da u izračun ulaze dospjele nepodmirene obveze iz prethodnih godina. Na ovaj se način jasnije i transparentnije utvrđuje fiskalni kapacitet pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Napomenuto da postoji funkcionalno spajanje lokalnih jedinica kod velikih projekata Europske unije te postoji mogućnosti da će lokalne jedinice prepoznati budući potencijal spajanja.
 Također je navedeno da je Republika Hrvatska u prvih šest mjeseci 2021. godine bila uspješnija nego sedam drugih država Europske unije kod iskorištenosti fondova Europske unije. Odgovoreno je da kod iskorištenja fondova Europske unije postoji još puno prostora za napredak.
U raspravi na Odboru izražena je zabrinutost zbog rasta javnog duga u narednom razdoblju. Udio javnog duga u BDP-u pada, međutim nominalni iznos raste. Odgovoreno je da je javni dug ostao na nominalnoj razini prije pandemije te će se ubuduće smanjiti udio javnog duga u BDP-u. Istaknuto je da Ministarstvo financija jako vodi brigu oko javnog duga, ne samo zbog uvođenja eura.
Postavljeno je pitanje o planiranim budućim poreznim reformama u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da se ne planira daljnja reforma poreznog sustava u Republici Hrvatskoj te da se očekuje uvođenje npr. okolišnih poreza na globalnoj razini. Republika Hrvatska je čekala sa uvođenjem digitalnih poreza s obzirom da bi troškovi provedbe bili veći nego prihodi od takvoga poreza. Ukoliko bude donesena Direktiva na razini Europske unije, Republika Hrvatska će se morati prilagoditi, iako se uvijek zalaže za rasterećenje porezima.
Napomenuto je da su planirani rashodi za zdravstvo nerealno niski te je budući rebalans neizbježan. Nadalje je istaknuto da je potrebna reforma zdravstva. 
Odgovoreno je da ukupno sa zdravstvenim doprinosima, sanacijama iz državnoga proračuna, dodatnim doprinosima iz državnoga proračuna, nekim vlastitim prihodima Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje na temelju posebnih propisa  rashodi za zdravstvo ove godine iznose otprilike 38 milijardi kuna. Takav iznos predstavlja skoro 11% BDP-a za izdvajanja u zdravstvu te svrstava Republiku Hrvatsku na sam vrh što se tiče rashoda za zdravstvo u Europskoj uniji. Potrebna je racionalizacija troškova u zdravstvu te je reforma sustava plaća u zdravstvu u kratkome roku važna.
Napomenuto je da je reforma javne uprave bitna te se mora uvesti sustav nagrađivanja. Napredovanja i plaće će ovisiti o ocjenama. Rečeno je da su državni službenici već u sustavu ocjenjivanja, međutim problem nastaje kada nema kvalificiranih kadrova kao npr. liječnika u manjim mjestima u Slavoniji.  Također je napomenuto da postoji sustav ocjenjivanja, ali se kod ocjenjivanja moraju davati zaslužene ocjene te prepoznati kvalitetne kadrove. Nadalje je istaknuto da  postoji veliki raspon kod koeficijenta za medicinsko osoblje kod različitih bolnica i razni dodaci te ne postoje jednake plaće u zdravstvu. Odgovoreno je da to jako važna i kompleksna tema te je istaknuto da je potrebito učinkovito rješenje.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova  „ZA“, 1 glas „ PROTIV“ i 1 glas  „SUZDRŽAN“)  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 
ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na:
- Financijski plan Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br.  203  provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.