Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici održanoj 7. listopada 2022. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2022. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. rujna 2022. godine.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 88. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br.141/21.), Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2022. godine koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2022. godine (Sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja za prvo polugodište 2022. godine; Račun prihoda i rashoda za prvo polugodište 2022. godine; Račun financiranja za prvo polugodište 2022. godine)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2022. godine po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u prvom polugodištu 2022. godine
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u prvom polugodištu 2022. godine
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u prvom polugodištu 2022. godine
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u prvom polugodištu 2022. godine
-Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom polugodištu 2022. godine
- Deficit općeg proračuna u prvom polugodištu 2022. godine
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2022. godine
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2022. godine.

    U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija istaknuo da nepovoljne globalne okolnosti, u vidu gospodarskih posljedica ruske invazije na Ukrajinu uz naglašene inflacijske pritiske, zasad nisu ozbiljnije ugrozile rast hrvatskog gospodarstva. Međugodišnje povećanje realnog BDP-a u prvom polugodištu 2022. iznosilo je 7,4%. U prvoj polovici 2022. zabilježen je realni međugodišnji rast prometa u trgovini na malo od 3,4% te rast obujma industrijske proizvodnje od 2,8%, dok su građevinski radovi u istom razdoblju povećani za 4,5% na međugodišnjoj razini. U sektoru turizma je u prvoj polovici 2022. zabilježen međugodišnji rast broja turističkih noćenja od 127,9%. Istovremeno, podaci o osiguranicima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ukazuju na povoljne trendove na tržištu rada u prvom polugodištu ove godine. Prvo polugodište 2022. obilježeno je rastućim inflatornim pritiscima te bržim i snažnijim zaoštravanjem monetarnih politika velikog broja središnjih banaka. Prosječna inflacija potrošačkih cijena je u prvoj polovici 2022. iznosila 8,6%. Tečaj kune prema euru je ostao stabilan i likvidnost domaćeg financijskog sustava zadržala se na vrlo visokim razinama.
U prvom polugodištu 2022. zabilježeno je međugodišnje povećanje realnog BDP-a od 7,4%. Pritom je u prvom tromjesečju ostvaren realni međugodišnji rast od 7,0%, koji je potom ubrzao na 7,7% u drugom tromjesečju 2022. Snažniji doprinos kretanju realnog BDP-a u prvom polugodištu 2022. došao je od domaće potražnje, iako je i neto inozemna potražnja blago pozitivno pridonijela. Gledajući pojedinačne komponente s rashodne strane, najveći doprinos povećanju realnog BDP-a u prvom polugodištu 2022. stigao je od povećanja izvoza roba i usluga od 36,6%. Povećanju realnog BDP-a snažno je pridonio i međugodišnji rast potrošnje kućanstava od 7,0%, dok je blagi pozitivan doprinos kretanju BDP-a stigao od međugodišnjeg povećanja bruto investicija u fiksni kapital od 6,4% i rasta državne potrošnje od 1,6%. Negativan doprinos kretanju BDP-a u prvom polugodištu 2022. stigao je od rasta uvoza roba i usluga od 26,9%, većinom kao posljedica snažnog rasta uvoza roba. Promatrano s proizvodne strane, u prvom polugodištu 2022. zabilježen je rast bruto dodane vrijednosti od 7,6%. Pritom je najveći pozitivan doprinos kretanju bruto dodane vrijednosti stigao od povećanja bruto dodane vrijednosti u djelatnosti trgovine, prijevoza i turizma koje je iznosilo 22,0%. Pozitivan doprinos stigao je i od međugodišnjeg rasta prerađivačke industrije od 2,5%.

U prvih pet mjeseci 2022. godine nastavljeno je povećanje inozemne zaduženosti Republike Hrvatske na međugodišnjoj razini. Prema posljednjim raspoloživim podacima, u svibnju 2022. bruto inozemni dug iznosio je 48,2 milijarde EUR. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, bruto inozemni dug zabilježio je rast od 4,1 milijarde EUR. Najveći doprinos njegovom međugodišnjem povećanju u svibnju došao je od rasta duga središnje banke i drugih monetarnih financijskih institucija. Izraženo relativno, bruto inozemni dug krajem svibnja iznosio je 78,3% BDP-a, što predstavlja smanjenje od 5,6 postotnih bodova na međugodišnjoj razini.

    Na ostvarenje prihoda državnog proračuna u prvom polugodištu 2022. utjecala su kretnja u gospodarstvu te cjelogodišnji fiskalni učinci provedenog poreznog rasterećenja u 2021. Naime, od 1. siječnja 2021. stopa poreza na dobit za sve poduzetnike koji imaju promet do 7,5 milijuna kuna smanjila se s 12% na 10%, dok su u sustavu poreza na dohodak snižene stope poreza na dohodak s 36% na 30% te s 24% na 20%. Kod poreza na dodanu vrijednost ukinuto je oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara male vrijednosti. Značajan učinak na prihode proračuna imaju i sredstva iz EU fondova, ponajprije iz tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira 2014. - 2020., ali dijelom i iz nove financijske perspektive. Ukupni prihodi državnog proračuna u prvoj polovici 2022. godine ostvareni su u iznosu od 79,3 milijarde kuna, što čini 46,3% godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini bilježe rast od 7%.
Prihodi poslovanja u prvom polugodištu 2022. godine ostvareni su u iznosu od 78,8 milijardi kuna ili 46,2% godišnjeg plana. Njihova najznačajnija kategorija su porezni prihodi koji bilježe međugodišnje povećanje od 19,2% u odnosu na isto razdoblje 2021. i iznose 44,7 milijardi kuna ili 49% godišnjeg plana. Na temelju dosadašnjih makroekonomskih kretanja, dinamike gospodarske aktivnosti kao i dinamike prikupljanja pojedinih kategorija poreznih prihoda, očekuje se kako će isti biti ostvareni bolje od planiranih na razini 2022. godine.
Prihodi od poreza na dobit u prvom polugodištu 2022. godine iznose 6,8 milijardi kuna ili 73,3% godišnjeg plana. Istodobno, ovi prihodi bilježe međugodišnje povećanje od 37,7%. Značajan rast ovih prihoda posljedica je visokog rasta dobiti poduzetnika tijekom 2021. godine, budući da se prihod od poreza na dobit u tekućoj godini uplaćuje temeljem poslovanja poduzetnika prethodne godine.
Prihod od poreza na dodanu vrijednost, u razdoblju od siječnja do lipnja 2022., ostvaren je u iznosu od 28,9 milijardi kuna ili 46,2% godišnjeg plana, čime na međugodišnjoj razini bilježi povećanje od 17,9%. Takvo kretanje prvenstveno je rezultat rasta osobne i turističke potrošnje, koja uključuje i inflatorne učinke.
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u prvom polugodištu 2022. ostvareni su u iznosu od 524,4 milijuna kuna, što je gotovo trostruko više nego u istom razdoblju prethodne godine. Takva kretanja rezultat su prvenstveno rasta prihoda od prodaje zaliha naftnih derivata, koji su u prvom polugodištu 2022. godine premašili godišnji planirani iznos. U strukturi prihoda od prodaje nefinancijske imovine, najveći dio odnosi se na prihode od prodaje zaliha, dok se ostatak odnosi na prihode od prodaje proizvedene dugotrajne imovine, odnosno stambenih i poslovnih objekata, postrojenja i opreme te prijevoznih sredstava. Manji dio čine prihodi od prodaje zemljišta.

    Ukupni rashodi Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu planirani su u iznosu od 184,7 milijardi kuna, od čega rashodi poslovanja 170,7 milijardi kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 14,0 milijardi kuna.
Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u prvom polugodištu 2022. godine iznosi 82,8 milijardi kuna što čini 44,8% planiranih rashoda za 2022. godinu. Rashodi poslovanja izvršeni su u iznosu od 79,6 milijardi kuna, odnosno 46,6% planiranih rashoda poslovanja, dok su rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni u iznosu od 3,2 milijarde kuna, odnosno 22,6% plana. Najznačajniji rashodi u prvom polugodištu 2022. godine izvršeni su unutar programa Mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 22,6 milijardi kuna, dok je za rashode za zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnim i srednjim školama) ukupno izdvojeno 17,1 milijardu kuna. Za sustav zdravstva u 2022. godini osigurano je ukupno 20,4 milijarde kuna. Naime, u Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu iz lipnja 2022. za sustav zdravstva osigurana su dodatna sredstva za podmirenje obveza za lijekove, potrošni i ugradbeni medicinski materijal u iznosu od 3,5 milijardi kuna. U prvom polugodištu 2022. godine za sustav zdravstva izvršeno je ukupno 9,6 milijardi kuna. U okviru 9,6 milijardi kuna, 1,9 milijardi kuna izdvojeno je dodatno za isplatu razlike uvećanja plaće za prekovremeni rad radnicima u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja te za podmirenje dijela dugovanja bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska, bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema ljekarnama. Nastavkom epidemije koronavirusa i u 2022. godini produžena je isplata potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane epidemijom koronavirusa (COVID-19) narušena gospodarska aktivnost, kao i financiranje drugih troškova, aktivnosti i projekata koji su povezani uz epidemiju koronavirusa, za što je u prvom polugodištu 2022. godine iz državnog proračuna izdvojeno 769,5 milijuna kuna rashoda i 43,9 milijuna kuna izdataka, odnosno ukupno 813,4 milijuna kuna.

    U razdoblju od siječnja do lipnja 2022. godine ukupni prihodi (prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine) ostvareni su u iznosu od 79,3 milijarde kuna, a rashodi (rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine) u iznosu od 82,8 milijardi kuna.
U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, u prvom polugodištu 2022. godine proračun opće države prema nacionalnoj metodologiji, ostvario je manjak u iznosu od 153 milijuna kuna ili 0,03% BDP-a. Pritom je manjak državnog proračuna iznosio 3,5 milijardi kuna ili 0,7% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,3% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste zabilježile višak od 2,2 milijarde kuna ili 0,5% BDP-a.

    Odbor je raspolagao pisanim 18. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku.

U raspravi na Odboru napomenuto je da je ova i sljedeća godina izazovna. Istaknuto je da se vide veliki napori Vlade Republike Hrvatske  da se putem mjera pomogne poduzetnicima i građanima Republike Hrvatske za prebrođene kriznog razdoblja. Paket mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata u veljači 2022. godine iznosila je 4,81 milijardi kuna. Zbog povoljne fiskalne politike prošlih godina je Vlada Republike Hrvatske uspjela spasiti veliki dio gospodarstva.
U raspravi istaknuto je da intervencija na cijene putem snižavanja poreza na PDV nije imala očekivani učinak. Odgovoreno je da se zbog povećane inflacije ne može definirati ukoliko su se cijene proizvoda i usluga stvarno smanjili.  Nadalje se govorilo o mogućoj povećanoj marži trgovaca. Dodatno se naglasilo da su učinci snižavanja cijena samo kratkoročni.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRVO POLUGODIŠTE 2022. GODINE
te
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za prvo polugodište 2022. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za prvo polugodište 2022. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o za prvo polugodište 2022. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za prvo polugodište 2022. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za prvo polugodište 2022. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za prvo polugodište 2022. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana   HŽ Infrastrukture d.o.o. za prvo polugodište 2022. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o za prvo polugodište 2022. godine;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana   HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za prvo polugodište 2022. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

                                                                                           PREDSJEDNICA  ODBORA
                                                    Grozdana Perić, dipl. oec.