Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 67. sjednici održanoj 12. prosinca 2022. godine o  Prijedlogu zakona o dodatnom porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 431, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio da je dodatni porez na dobit mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost.  U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa. Obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit kao solidarne mjere, prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo financija, Porezna uprava, a prema prijavama poreza na dobit za 2021. godinu i predloženom izračunu, obuhvatila bi 192 obveznika poreza na dobit. Međutim, iz razloga što još nije utvrđena oporeziva dobit za 2022. godinu i iznosi koji mogu biti isključeni iz porezne osnovice, nije moguće utvrditi točan broj obveznika, ali se značajna odstupanja ne očekuju. To su obveznici poreza na dobit koji, gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna, imaju i najveću gospodarsku snagu. Povećana dobit u 2021. godini za više od 20% u odnosu na prosjek poreznih razdoblja od 2017. do 2020. godine uočena je u svim sektorima gospodarstva. Međutim, najbrojniji su obveznici poreza na dobit koji, razvrstano prema područjima glavne djelatnosti NKD 2007, djeluju u sektoru: G-Trgovina na veliko i malo, C-Prerađivačka industrija, K-Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja te F-Građevinarstvo.
Odbor je raspolagao  mišljenjem Hrvatske gospodarske komore od 12. prosinca 2022. godine.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o razlogu uvođenja takvog poreza, gdje je obuhvat znatno širi nego što uredba Europske unije navodi. Europska unija je išla s namjenom da se među ostalim oporezuju one tvrtke koje zarađuju na energetskoj krizi. U Republici Hrvatskoj će se oporezivati tvrtke u gospodarstvu koje uspješno rade te nisu koristile mjere Vlade Republike Hrvatske. Takve tvrtke će biti kažnjene. Republika Hrvatska je ionako jedna od zemalja s najvećom poreznom opterećenosti. Dodatno je zatražena informacija o uračunavanju negativnih razdoblja tvrtke za izračun poreza na dobit. Odgovoreno je da je Zakon izrađen horizontalno. Vlada Republike Hrvatske se odlučila na horizontalni pristup za gospodarske subjekte s najvećom gospodarskom snagom. U krizi je država iz državnog proračuna usmjeravala sredstva u gospodarstvo te sada tvrtke trebaju solidarno pomoći ostalima. Iznos prikupljen od dodatnog poreza na dobit sukladno ovom Zakonu bit će u cijelosti usmjeren na mjere pomoći za socijalno ugrožene građane, uključujući umirovljenike i druge ranjive skupine u društvu. Navedeno je da se negativna razdoblja kod tvrtke neće uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti. 
Napomenuto je da se Vlada Republike Hrvatske ovim Zakonom nije držala dogovora sa socijalnim partnerima. Nadalje je kritizirano uvođenje takvoga poreza pred nastupanje recesije u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da su se na Gospodarsko socijalno vijeću glavni sindikati složili sa ovim Zakonom.
Nadalje je u raspravi navedeno da bi se Zakon još trebao proširiti te je naglašeno da je Europska unija uredbom pokušavala uvesti reda na špekulativne elemente.
Napomenuto je da se najveće hrvatske tvrtke natječu na tržištu Europske unije. Novi porez će dodatno smanjiti konkurentnost hrvatskih tvrtaka.
 Naglašeno je da je Vlada Republike Hrvatske dosada imala cilj poreznog rasterećenja. Novi porez će se koristiti u solidarne svrhe.

Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o dodatnom porezu na dobit

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.