Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 78. sjednici održanoj 6. lipnja 2023. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. svibnja 2023. godine.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 89. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br.141/21.), Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu (Sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja za 2022. godinu; Račun prihoda i rashoda za 2022. godinu; Račun financiranja za 2022. godinu)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u 2022. godini s Izvještajem o provedbi strategije upravljanja javnim dugom
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2022. godini
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2022. godini
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u 2022. godini
-Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2022. godini
- Deficit općeg proračuna u 2022. godini
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2022. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u 2022. godini.

U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija istaknuo da  je u 2022. godini zabilježen međugodišnji rast realnog BDP-a od 6,3%. Gledajući pojedinačne komponente s rashodne strane, najveći pozitivan doprinos rastu realnog BDP-a u 2022. stigao je od rasta izvoza roba i usluga od 25,4%. Povećanju realnog BDP-a snažno je pridonio i međugodišnji rast potrošnje kućanstava od 5,1% te rast bruto investicija u fiksni kapital od 5,8%.
U 2022. godini međugodišnji rast realnog prometa u trgovini na malo iznosio je 2,1%. Na rast prometa pozitivno su utjecala povoljna kretanja na tržištu rada i rast turističkih noćenja, dok su smanjeno pouzdanje potrošača i raspoloživi dohodak uslijed visoke stope inflacije imali negativan utjecaj. Industrijska proizvodnja je tijekom 2022. godine zabilježila realni rast od 1,6% u odnosu na 2021. godinu. Rast obujma građevinskih radova nastavljen je i tijekom sedme uzastopne godine, pri čemu je tijekom 2022. ostvaren snažan rast od 4,8% na međugodišnjoj razini.
Sukob u Ukrajini te visoka stopa inflacije nisu imali izražen utjecaj na prošlogodišnju turističku sezonu, čiji su rezultati bili iznad svih očekivanja. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, u 2022. godini ostvaren je rast turističkih noćenja u komercijalnom smještaju od 28,3% na međugodišnjoj razini, što predstavlja 99% komercijalnih noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Podaci iz platne bilance za 2022. pokazuju da su prihodi od turizma iznosili 13,1 mlrd. eura, čime su za 44% nadmašili razine iz istog razdoblja u 2021. godini, dok su u odnosu na rekordnu 2019. godine veći za 24%.
Prema prvim rezultatima robne razmjene s inozemstvom, u 2022. robni izvoz veći je za 30,5% u odnosu na isto razdoblje u 2021. godini, dok je robni uvoz zabilježio međugodišnji rast od 46,5%, što je rezultiralo smanjenjem pokrivenosti uvoza robnim izvozom te je ona iznosila 56,7%. 
Podaci upućuju na nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada u 2022. Broj osiguranika mirovinskog osiguranja se u 2022. povećao za 2,5% u odnosu na 2021., pri čemu je za 3,5% nadmašio pretkrizne razine iz istog razdoblja 2019. i dostigao povijesno najvišu razinu.
Prosječna inflacija tijekom 2022. godine iznosila je 10,8%. Od početka prošle godine vidljivo je ubrzavanje stope inflacije te je krajem godine nadmašila razinu od 13%. Najveći doprinos rastu indeksa potrošačkih cijena stigao je od rasta cijena energije i hrane, uslijed snažnog rasta cijena nafte i drugih energenata na svjetskom tržištu.
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2022. godini ostvareni su u iznosu od 171,7 milijardi kuna, što je na razini plana, dok su u usporedbi s prethodnom godinom povećani za 11,5%.  
Porezni prihodi tijekom 2022. godine prikupljeni su u iznosu od 97,9 milijardi kuna čime su zabilježili međugodišnje povećanje od 17%. U odnosu na planirane, ovi prihodi ostvareni su za 2,5% više. Prihod od poreza na dobit u 2022. godini ostvaren je u iznosu od 11,7 milijardi kuna, što čini godišnje povećanje od čak 47,8%. Značajan rast ovih prihoda posljedica je visokog rasta dobiti poduzetnika tijekom 2021. godine.
Prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 66,2 milijarde kuna, što predstavlja godišnji rast od 16%. Rezultat rasta su osobne i turističke potrošnje, poreznih rasterećenja te kretanja cijena. 
Prihodi od posebnih poreza i trošarina u 2022. godini ostvareni su u iznosu od 17 milijardi kuna ili 4% više na međugodišnjoj razini temeljem povećanja intenziteta prometa i potrošnje pojedinih trošarinskih proizvoda.
Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje iznose 28,6 milijardi kuna, što na međugodišnjoj razini predstavlja povećanje od 13,5% što je rezultat stanja na tržištu rada, odnosno rasta plaća i zaposlenosti uslijed pojačane gospodarske aktivnosti.
Prihodi od pomoći u 2022. godini iznose 23,9 milijardi kuna, što je za 8,4% više u odnosu na prethodnu godinu. Vezani su uz izravna plaćanja u poljoprivredi, projekte financirane iz strukturnih i investicijskih fondova Europske unije te one financirane iz Fonda solidarnosti te Mehanizma za oporavak i otpornost.
Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u 2022. godini iznosi 175,1 milijardu kuna, što čini 94,8% planiranih rashoda za 2022. godinu. 
Najznačajniji utrošeni rashodi odnose se na mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 45,5 milijardi kuna, rashode za zaposlene (uključujući i rashode za zaposlene u osnovnim i srednjim školama) u iznosu od 35,3 milijarde kuna, rashode u sustavu zdravstva u iznosu od 20,7 milijardi kuna te aktivnosti i projekte financirane iz fondova Europske unije u iznosu od 22,0 milijardi kuna.
Mjere Vlade Republike Hrvatske za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena financirane su i na teret rashoda državnog proračuna u 2022. godini iznosile su 2,7 milijardi kuna.
Na rashodovnu stranu državnog proračuna utjecali su i troškovi povezani za sanaciju posljedica katastrofe uzrokovane potresima koji su u 2020. pogodile Republiku Hrvatsku za što je ukupno u 2022. utrošeno 3,0 milijardi kuna, od čega iz FSEU 2,3 milijarde kune.
U odnosu na 2021. godinu ukupni rashodi veći su za 6,0 milijardi kuna ili 3,6% što je prvenstveno rezultat provedbe mjera Vlade Republike Hrvatske za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena u iznosu od 2,7 milijardi kuna, povećanih izdvajanja rashoda za mirovine za 2,4 milijarde kuna (radi usklađivanja mirovina-od 1.1 2,24%, od 1.7. 6,18%), povećanih rashoda za zaposlene za 1,8 milijardi kuna (radi povećanja osnovice za plaću 4% od svibnja, 6% od listopada 2022.) Dalje je rezultat povećanog izvršenja rashoda financiranih iz sredstava Europske unije za 1,1 milijardu kuna (prvenstveno radi većeg izvršenja iz FSEU i Mehanizma za oporavak i otpornost) te smanjenja rashoda za subvencije radi ublažavanja mjera vezanih za COVID-19, odnosno smanjenja broja korisnika potpora za očuvanje radnih mjesta.
U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, proračun konsolidirane opće države prema nacionalnoj ostvario je višak u iznosu od 940,5 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a. Pritom je manjak državnog proračuna iznosio 3,3 milijarde kuna ili 0,7% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 1,4 milijarde kuna ili 0,3% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvarile višak od 2,8 milijardi kuna ili 0,6% BDP-a.
Prema ESA 2010 metodologiji u 2022. godini ostvaren je višak proračuna opće države u iznosu od 2 milijarde kuna ili 0,4% BDP-a.
Krajem 2022. godine, javni dug iznosio je 347,2 milijarde kuna, odnosno 68,4% BDP-a. Pritom je njegov udio u BDP-u smanjen za 10 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu, a u isto vrijeme pao je ispod razine iz 2019. godine, čime je nadoknađeno cjelokupno povećanje udjela javnog duga koje je uzrokovala pandemija koronavirusa. Ovakva pozitivna kretnja javnog duga rezultat su nastavaka politike odgovornog vođenja javnih financija i snažnog oporavka cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

Odbor je raspolagao pisanim 23. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku.

U raspravi na Odboru je zatražena informacija o razlikama izvršenja proračuna u usporedbi sa zadnjim rebalansom za 2022. godinu te apsolutni iznos razlike. Odgovoreno je da su rashodi manji u izvršenju nego planirani u rebalansu. Apsolutni iznos razlike iznosi sedam milijardi kuna manje u izvršavanju. Izvršenje rashoda se odvijalo sporije nego je planirano rebalansom jer se između ostaloga radilo o kapitalnim investicijama vezano za Fond solidarnosti te se istaknulo da je proces za javnu nabavu složen. Usporena je i javna nabava robnih zaliha.  Također postoji sporija dinamika kod plaćanja subvencija plinarama. Proračun se izvršava po novčanom načelu. Dalje još nije izvršeno plaćanje za INU-Mol na temelju presude u iznosu do 1,8 milijardi kuna. Sve zajedno rezultira u manjem iznosu izvršenih rashoda nego planiranih. Postavljeno je pitanje gdje su neizvršena sredstva. Odgovoreno je  da sredstva nisu potrošena te je cijela opća država u suficitu. 
U raspravi je napomenuto da su prihodi iz poreza na dobit skoro 50% veći poslije korona krize i time se pokazuje gospodarski oporavak. Konstatirano je da Ministarstvo financija ima mnogo nenaplaćenog duga. Odgovoreno je da taj dug 31.12.2022. godine iznosi 5,6 milijardi kuna, gdje su uključena i potraživanja Porezne uprave. Ukupno nenaplaćena potraživanja su iznosila 11,3 milijardi kuna. Ukupne dospjele nepodmirene obveze proračunskih korisnika državnog proračuna iznosile su 1,9 milijardi kuna.
Napomenuto je da  su potraživanja višestruka u usporedbi s dugovanjem te je potrebno vidjeti stanje dospjelosti potraživanja. Važno je redovito provoditi kontrolu i naplatu potraživanja. Istaknula se iznimna važnost smanjivanja javnog duga za deset posto i daljnje planiranje smanjivanje javnog duga. Vlada Republika Hrvatska je intervenirala i u stope poreza na dodanu vrijednost. Tako su se potaknula osobna potrošnja i investicije te povećali prihodi proračuna. Podržane su odgovorne i učinkovite mjere fiskalne politike Vlade. 
Navedeno je da Republika Hrvatska postaje sve ovisnija o turizmu, a  industrijska proizvodnja pada. Odgovoreno je da je od 2020. do 2022. godine Republika Hrvatska imala korona krizu te dva potresa.  Subvencionirana je državna potrošnja koja ima efekt očuvanja gospodarstva i industrije. Istaknuto je da Republika Hrvatska ima dobre makroekonomske rezultate te se udio javnog duga u BDP-u smanjuje. Tako će zadovoljiti i buduća striktnija fiskalna pravila.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (6 glasova „ZA“ i 4 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA  2022. GODINU
te
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2022. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2022. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2022. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2022. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.