Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 56. sjednici, održanoj 23. rujna 2022. godine, Izvještaj o radu Hrvatske agencije za osiguranje depozita i izvještaj o radu sustava osiguranja depozita za 2021. godinu, Revidirani financijski izvještaji Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu i  Izvješće o radu Nadzornog odbora Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu  u skladu s odredbama članaka 13., 37. i 39. Zakona o sustavu osiguranja depozita („Narodne novine“, br.146/20), dostavila Hrvatska agencija za osiguranje depozita i Nadzorni odbor Agencije, aktom od 1. srpnja 2022. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 1. rujna 2022. godine (KLASA:022-03/22-12/71,URBROJ: 50301-05/16-22-7), u kojemu Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati predmetna Izvješća.  

Uvodno je predstavnik naveo da je 2021. godina započela zakonodavnim promjenama. Na snagu su stupila tri zakona važna za djelokrug rada i nadležnost Hrvatske agencije za osiguranje depozita (dalje u tekstu: HAOD), Zakon o sustavu osiguranja depozita („Narodne novine“, br. 146/20), Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 146/20) i Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava („Narodne novine“, br. 146/20). Stupanjem na snagu novog Zakona o sustavu osiguranja depozita (dalje u tekstu: ZSOD) Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka nastavlja s radom pod novim nazivom „Hrvatska agencija za osiguranje depozita“. Osnovna djelatnost HAOD-a je i nadalje osiguranje depozita. HAOD upravlja sustavom osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj. Promjenom zakonske regulative, u siječnju 2021. godine HAOD nema više ulogu sanacijskog tijela u Republici Hrvatskoj, no nastavlja upravljati nacionalnim sanacijskim fondom i surađivati s Jedinstvenim sanacijskim odborom u vezi Jedinstvenog sanacijskog fonda. Značajna novost jest da je HAOD postala nadzorno likvidacijsko tijelo u postupku prisilne likvidacije kreditnih institucija pri čemu je najznačajnija ovlast nadzornog likvidacijskog tijela ona temeljem koje nadzire likvidatore i pomaže im u vođenju poslova, prati tijek postupka prisilne likvidacije i namirenje vjerovnika te pregledava poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju. Stupanjem na snagu novog Zakona o sustavu osiguranju depozita tijela nadzora i upravljanja HAOD-a su Nadzorni odbor i direktor. Nadzorni odbor ima tri člana, od kojih je jedan predsjednik. Radom HAOD-a i dalje rukovodi direktor kojeg imenuje Nadzorni odbor.

Osiguranje depozita u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o sustavu osiguranja depozita („Narodne novine“ br. 146/20) (dalje u tekstu: ZSOD). Novim Zakonom o sustavu osiguranja depozita koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine objedinjen je Zakon o osiguranju depozita („Narodne novine“, br. 82/15) i Zakon o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka („Narodne novine“ br. 44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04, 12/12, 15/13) te je u cijelosti usklađen s Direktivom Europske unije 2014/49/EU Europskog parlamenta i vijeća od 16. travnja 2014. godine, koja regulira područje osiguranja depozita. Sustavi osiguranja depozita u Europskoj uniji temelje se na određenoj usklađenosti koju diktira Direktiva 2014/49/EU, što znači da su glavni elementi osiguranja depozita određeni, dok svaka članica ima diskrecijsko pravo odlučiti o drugim obilježjima koja nisu eksplicitno navedena u Direktivi. Naime, europski su regulatori Direktivom povećali stupanj harmonizacije sustava osiguranja depozita u zemljama članicama Europske unije, a koje se posebno odnosi na: o visinu obeštećenja (usuglašena razina zaštite koji podrazumijeva da je osigurani iznos u svim članicama Europske unije 100.000 EUR po deponentu po kreditnoj instituciji), o opseg osiguranih deponenata (uključivanje u sustav osiguranja depozita svih pravnih osoba, osim financijskih institucija, osiguravajućih društava, mirovinskih fondova i državnih jedinica), o rokove isplate obeštećenja (brži pristup do osiguranih depozita - početak isplate osiguranih depozita smanjit će se sa sadašnjih 10 radnih dana na 7 radnih dana od 2024. godine). Osim jačanja povjerenja u bankarski sustav, intencija europskih regulatora pri donošenju ovih važnih zajedničkih odredbi je i uspostavljanje jednakih uvjeta za sve deponente na zajedničkom europskom tržištu kako bi se spriječilo seljenje depozita među državama članicama radi postizanja višeg stupnja sigurnosti.

Financiranje sustava osiguranja u Republici Hrvatskoj postavljeno je na ex-ante osnovi. Koncept ex-ante financiranja osigurava da kreditne institucije obuhvaćene sustavom osiguranja depozita, plaćajući premiju za osigurane depozite tijekom svog redovnog poslovanja, unaprijed formiraju Fond za pokriće rizika isplate osiguranih depozita. Na taj su način i kreditne institucije nad kojima je kasnije otvoren postupak prisilne likvidacije (ranije stečajni postupak) pridonijele stvaranju Fonda iz kojeg se isplaćuju osigurani depoziti. Financiranjem na ex-ante osnovi omogućava se likvidno i solventno poslovanje Fonda osiguranja depozita (dalje u tekstu: FOD), zahvaljujući redovnim i sigurnim izvorima priljeva, kao i brza isplata osiguranih depozita. Novim ZSOD-om uklonjen je rizik da propast kreditne institucije padne na teret poreznih obveznika i eksplicitno je ukupni teret financiranja sustava osiguranja depozita nametnut kreditnim institucijama.
Sustav osiguranja depozita financira se iz raspoloživih financijskih sredstava FOD-a. Pored premija za osigurane depozite koji je osnovni izvora financiranja, sredstva FOD-a osiguravaju se i kroz: 1. inicijalne naknade članica sustava osiguranja depozita, 2. sredstva od naplate po osnovi isplate obeštećenja iz postupaka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom, 3. sredstva od naplate od preuzete imovine kreditne institucije nad kojima je otvoren postupak prisilne likvidacije (ranije stečajni postupak), 4. prihode od ulaganja sredstava FOD-a, 5. potraživanja za neopozive obveze plaćanja, 6. ostale izvore kao što su: zaduživanje kod kreditnih institucija u zemlji i inozemstvu, institucionalnih investitora, državnog proračuna Republike Hrvatske kao tzv. posljednjeg utočišta i drugih sustava osiguranja depozita unutar Europske unije. Ciljana razina sredstava FOD-a u Republici Hrvatskoj iznosi 1 % + 1,5 % osiguranih depozita svih kreditnih institucija, članica sustava osiguranja depozita. Ciljana razina Fonda osiguranja depozita odnosi se na procijenjeni iznos financijskih sredstava kojeg sustav osiguranja depozita mora kontinuirano imati za podmirenje očekivanih budućih obveza i pokrivanje operativnih i povezanih troškova osiguravatelja depozita.

Novim ZSOD-om propisano je da se Fond osiguranja depozita sastoji od dva dijela, i to: 1. Osnovnog fonda osiguranja depozita u iznosu od 1 % 2. Dodatnog fonda osiguranja depozita u iznosu od 1,5 %. Svrha raspodjele jest da u Osnovnom FOD-u uvijek ima 1 % raspoloživih sredstava koja služe isključivo za isplatu osiguranih depozita. Svrha Dodatnog FOD-a je nadopunjavanje Osnovnog FOD-a, potpora u prikupljanju ex-post premija, korištenje sredstava u svrhu poduzimanja mjera za sprječavanje rizika nastupa osiguranog slučaja te podrška financiranju sanacije kreditnih institucija, kao i podrška financiranju prisilne likvidacije kreditnih institucija. Važno je naglasiti kako Osnovni FOD u svakom trenutku mora raspolagati sa sredstvima na razini od 1 % iznosa ukupno osiguranih depozita svih kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, dok je ciljana razina Dodatnog fonda 1,5 % iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija. Sredstva FOD-a se drže na računu otvorenom kod HNB-a, a ulažu se u imovinu niskog rizika (trezorski zapisi, obveznice Republike Hrvatske) kako bi bila dostupna u slučaju da kreditna institucija propadne ili je vjerojatno da će propasti.
U bankarskom sektoru Republike Hrvatske u 2021. godini poslovale su 23 kreditne institucije, odnosno 20 banaka i 3 stambene štedionice. U odnosu na kraj prosinca 2020. godine ukupan broj kreditnih institucija ostao je identičan.

Sve kreditne institucije koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad i podružnice tih kreditnih institucija u drugoj državi članici obvezne su uključiti se u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj kojim upravlja HAOD.
U Republici Hrvatskoj šest kreditnih institucija ispunjava kriterij za klasifikaciju velikih banaka: Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste&Steiermärkische Bank, OTP banka, Raiffeisenbank Austria i Hrvatska poštanska banka. Od svih gore navedenih, jedino je Hrvatska poštanska banka u domaćem vlasništvu.
Ukupna izloženost FOD-a prema kreditnim institucijama predstavlja se Koeficijentom pokrivenosti (Coverage ratio), tj. odnosom sredstava FOD-a prema ukupnim obavezama FODa u slučaju nastupa osiguranog slučaja u svim kreditnim institucijama (sredstva FOD-a/ukupni osigurani depoziti). Koeficijent pokrivenosti je koeficijent za mjerenje i iskazivanje stupnja pokrivenosti osiguranih depozita. Sredstva FOD-a na dan 31. prosinca 2021. godine iznosila su 5,648 mlrd kuna, dok su osigurani depoziti svih kreditnih institucija iznosili 231,2 mlrd. kuna. Pokrivenost osiguranih depozita sredstvima FOD-a na ukupnom nivou, na dan 31. prosinca 2021. godine iznosila je 2,5 %. S raspoloživim sredstvima Fonda osiguranja depozita na razini od 2,5 % ukupnih osiguranih depozita HAOD bi bila u mogućnosti istovremeno isplatiti ukupno osigurane depozite u 6 (gotovo 7) najmanjih kreditnih institucija od ukupno njih 23, odnosno na razini pojedinačnih kreditnih institucija ukupna obeštećenja za osigurane depozite 8. kreditne institucije po veličini osiguranih depozita.

U 2021. godini nije bilo propasti ni jedne kreditne institucije niti je bilo isplate obeštećenja s te osnove. Nastupom osiguranog slučaja, a koji je definiran ZSOD-om kao trenutak kada Hrvatska narodna banka donese Rješenje o nedostupnosti depozita ili kada nadležni sud donese Rješenje o otvaranju postupka prisilne likvidacije kreditne institucije (ranije stečajnog postupka), aktivira se sustav osiguranja depozita. Zakonski rok za pripremu isplate obeštećenja je rok od najviše 10 radnih dana od dana nastupa osiguranog slučaja tj. propasti kreditne institucije. Počevši s 1. siječnjem 2024. godine ovaj rok se skraćuje na 7 radnih dana. Važno je napomenuti da je HAOD u posljednjih devet godina obvezu izvršavala u kraćem roku od zakonski propisanog.

Za potrebe osiguranja depozita, HAOD prati kretanje depozita u kreditnim institucijama, temeljem Izvješća o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije osiguranja depozita. Izvješće je propisano Pravilnikom o obvezama kreditne institucije u odnosu na sustav osiguranja depozita (NN, br. 75/2021), a sve kreditne institucije dužne su Izvješće mjesečno dostavljati HAOD-u. Zahvaljujući stabilnosti bankarskog sektora i financijskog sustava u Republici Hrvatskoj, depoziti tijekom cijele 2021. godine bilježe kontinuirani pozitivan trend kretanja u cijelom promatranom razdoblju.

Ukupni depoziti na dan 31. prosinca 2021. godine iznosili su 401,2 mlrd. kuna te bilježe rast od 9,2 % u odnosu na kraj 2020. godine kada su iznosili 367,3 mlrd. kuna. Ovo povećanje depozita najvećim dijelom je rezultat rasta depozita fizičkih osoba, i to za 22,4 mlrd. kuna, zatim slijede depoziti trgovačkih društava čiji je rast iznosio 14,1 mlrd. kuna, potom depoziti državnih jedinica 1,5 mlrd. kuna, dok su   depoziti neprofitnih institucija porasli za svega 0,6 mlrd. kuna, a depoziti financijskih institucija bilježe pad od 4,7 mlrd. kuna.

U ukupnom iznosu osiguranih depozita, depoziti velikih banaka (njih 6) činili su čak 86,1 % odnosno 199,0 mlrd. kuna, dok je udio osiguranih depozita u svim ostalim kreditnim institucijama svega 13,9 % odnosno 32,2 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2020. godine bilježe rast za 17,4 mlrd. kuna odnosno 8,1 %. Od šest velikih kreditnih institucija najveći udio u osiguranim depozitima imala je Zagrebačka banka s 25,7 % odnosno 59,4 mlrd. kuna. Zatim slijedi Privredna banka Zagreb s 22,1 % odnosno 51,1 mlrd. kuna, Erste&Steiermärkische Bank s 14,7 % odnosno 33,9 mlrd. kuna, OTP banka s 10,7 % odnosno 24,7 mlrd.kuna, Raiffeisenbank Austria sa 7,8 % odnosno 18,0 mlrd. kuna te 
Hrvatska poštanska banka s 5,1 % odnosno 11,8 mlrd. kuna.
Neosigurani depoziti na dan 31. prosinca 2021. godine iznosili su 170,0 mlrd. kuna. U strukturi neosiguranih depozita najveći udio imaju depoziti pravnih osoba koji podliježu osiguranju, a čiji ukupan iznos prelazi iznos od 100.000 EUR, i to u iznosu 76,3 mlrd. kuna ili 44,9 %, depoziti fizičkih osoba u iznosu od 45,6 mlrd. kuna ili 26,8 %, depoziti financijskih institucija u iznosu od 24,8 mlrd. kuna ili 14,6 %, depoziti državnih jedinica u iznosu od 19,8 mlrd. kuna ili 11,6 % te depoziti neprofitnih institucija u iznosu od 3,5 mlrd. kuna ili 2 %.

Od stupanja u blisku suradnju s Europskom središnjom bankom i ulaska u Jedinstveni sanacijski mehanizam te od zadnjih izmjena zakonskog okvira, HAOD više nema ulogu nacionalnog sanacijskog tijela, nego samo obavlja administrativne poslove vezane uz jedinstveni i nacionalni sanacijski fond po uputama SRB-a (Jedinstvenog sanacijskog odbora). Tijekom 2021. godine djelatnici odjela za sanaciju kreditnih institucija sudjelovali su u sjednicama i radnim skupinama SRB-a s posebnim naglaskom na teme vezane uz jedinstveni sanacijski fond, kao i sudjelovanje u sanacijskim kolegijima za pojedinačne kreditne institucije na kojima se usvajaju i ažuriraju godišnji sanacijski planovi za iste.

U raspravi na Odboru istaknuto je da sanacijski fond u Republici Hrvatskoj iznosi približno 2 milijarde kuna. Građani Republike Hrvatske će sada raspolagati sa 70 milijardi eura osiguranog depozita Europske unije te će imati znatno višu razinu zaštite.
HAOD prošle godine i ove godine nije trebala intervenirati jer sve kreditne institucije posluju uredno te nije bilo sanacija i stečaja banaka. Istaknuto je da građani mogu biti mirni zbog ulaska u eurozonu. Građani i svi deponenti u Republici Hrvatskoj zaštićeni su kao u bilo kojoj državi članici Europske unije. Do sto tisuća eura su zaštićeni još od 2012. godine te je jedina mala promjena da se od ulaska u eurozonu taj iznos više neće konvertirati u hrvatsku kunu nego će biti isplaćen u eurima u slučaju propasti banke. 

Navedeno je da su  troškovi HAOD-a bili smanjeni kao pozitivan učinak pandemije.
Napomenuto je da u Njemačkoj postoji veliki pritisak na financijske institucije i zatražena je informacija o stanju u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da će situacija u Republici Hrvatskoj biti kao u drugim zemljama.

Postavljeno je pitanje o razlogu plaćanje doprinosa malih kreditnih institucija u sanacijski fond za spašavanja veliki kreditnih institucija. Odgovoreno je da teret zapravo nose velike kreditne institucije. Za velike kreditne institucije je predviđena sanacija.
U raspravi podržana su Izvješća te su pohvaljena kao iscrpna. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN)  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvještaj o radu Hrvatske agencije za osiguranje depozita i izvještaj o radu sustava osiguranja depozita za 2021. godinu, Revidirani financijski izvještaji Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu i Izvješće o radu Nadzornog odbora Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu
    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.