Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 80. sjednici, održanoj 10. listopada 2019. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 14. lipnja 2019. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 18. srpnja 2019. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 19 javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, kojom su obuhvaćeni njihovi financijski izvještaji i poslovanje za 2017. Ciljevi revizije bili su provjeriti istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima koji imaju znatan utjecaj na poslovanje, zatim, provedbu naloga i preporuka iz prošlih revizija te druge aktivnosti u vezi poslovanja javnih ustanova. Ukupni prihodi navedenih javnih ustanova iznose 596.004.164,00 kn, a ukupni rashodi i izdaci 533.457.426,00 kn. Višak prihoda iskazalo je deset javnih ustanova u ukupnom iznosu 72.771.859,00 kn, a manjak prihoda devet javnih ustanova u ukupnom iznosu 10.225.121,00 kn. Većina javnih ustanova koje su iskazale manjak prihoda za 2017., pokrile su ga viškom prihoda iz prošlih razdoblja.

Ukupni prihodi navedenih javnih ustanova za 2017. iznosili su 596 milijuna kn, od čega se 90 % ili 546 milijuna kn odnosi na javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima, a 50 milijuna kn na javne ustanove koje upravljaju parkovima prirode. Vrijednosno znatniji prihodi, gotovo 325 milijuna kn ili 55 % ukupnih prihoda navedenih ustanova odnosi se na Nacionalni park Plitvička jezera te Nacionalni park Krka 122 milijuna kn ili 20,5 % ukupnih prihoda.

Od 19 javnih ustanova, za financijske izvještaje izraženo je deset bezuvjetnih i devet uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja izraženo je 12 bezuvjetnih, šest uvjetnih i jedno nepovoljno mišljenje (Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera).

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno:

Sve javne ustanove donijele su plan upravljanja i godišnji program, međutim, podaci u planovima i programima nisu međusobno usporedivi. Tijekom 2017. valjanost nekih planova upravljanja je istekla, a novi planovi za sljedeće desetogodišnje razdoblje, nisu doneseni. Također, nisu doneseni akcijski planovi za provedbu plana upravljanja, a pojedine javne ustanove nisu sastavile izvješće o ostvarivanju plana upravljanja i godišnjeg programa.

U računovodstvenom poslovanju uočene su nepravilnosti u vezi evidentiranja poslovnih događaja, koje se odnose na primjenu propisanog računovodstvenog načela, te evidentiranje na propisanim računima računskog plana. Također, uočene su nepravilnosti u blagajničkom poslovanju te popisu imovine. Nadalje, kod pojedinih javnih ustanova podaci u financijskim izvještajima nisu istovjetni podacima u poslovnim knjigama. 

Javne ustanove ostvaruju znatne vlastite prihode, a način korištenja vlastitih prihoda nisu uredile unutarnjim aktom, što je prema propisima trebalo učiniti.

Neke javne ustanove imaju znatnije iznose dospjelih potraživanja. Za naplatu potraživanja u pravilu su upućivane opomene, a druge raspoložive mjere naplate nisu poduzimane.

Kod obračuna plaća utvrđene su nepravilnosti pri isplati dodataka za uspješnost na radu te primjeni koeficijenata složenosti poslova.

Iako su financijskim planom imale osigurana sredstva, neke javne ustanove ostvarile su znatno manje rashode za zaštitu i održavanje i očuvanje zaštićenih područja od planiranih godišnjim programom, što može upućivati na činjenicu da nisu poduzimane sustavne i dostatne aktivnosti za zaštitu, održavanje, očuvanje, promicanje i korištenje zaštićenih područja.

Pojedine javne ustanove su odobravale donacije, a nisu utvrdile kriterije, mjerila te postupak dodjele i nisu provodile javne natječaje za dodjelu donacija.

Većina javnih ustanova nije dostavljala podatke za Registar državne imovine, što su prema propisima trebale učiniti. U poslovnim knjigama pojedinih javnih ustanova nije evidentirana imovina dobivena na korištenje. Najčešće se radi o građevinskim objektima u vlasništvu Republike Hrvatske koje javne ustanove koriste za obavljanje djelatnosti.

U ukupnoj vrijednosti nabave većine javnih ustanova, najveći udio ima nabava roba i usluga pojedinačne vrijednosti do 200.000,00 kn, odnosno radova pojedinačne vrijednosti do 500.000,00 kn (jednostavna nabava), za koju se postupci nabave propisuju unutarnjim aktom o nabavi. Nepravilnosti i propusti u vezi s nabavom utvrđeni su kod manjeg broja javnih ustanova, a odnose se na provođenje postupaka nabave, vođenje registra ugovora o nabavi te sastavljanje statističkih izvješća.

Osim nepravilnosti i propusta koji su utvrđeni za pojedine javne ustanove, revizijom su uočena različita postupanja u području evidentiranja šuma i šumskih zemljišta u poslovnim knjigama, davanju koncesijskih odobrenja i sastavljanju godišnjeg obračuna financijskog plana i to stoga što nisu ili nisu dovoljno normativno uređena. Zbog navedenog je obavijest o ovoj reviziji dostavljena i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Za utvrđene nepravilnosti javnim ustanovama su dani nalozi i preporuke čija bi provedba pridonijela realnijem iskazivanju podataka u financijskim izvještajima i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima. 

U raspravi na Odboru izražena je zabrinutost zbog postojanja uvjetnih te jednog nepovoljnog mišljenja kod usklađenosti poslovanja Nacionalnog parka Plitvička jezera.  Postavljeno je pitanje zašto Plitvička jezera nisu otklonila nepravilnosti. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske odgovorio je da su u Nacionalnom parku Plitvička jezera u 2017.  nastupile dvije izmjene ravnatelja, te ključan dokument - Plan upravljanja zaštićenim područjem - nije bio donesen.  Takav plan usvojen je sredinom ove godine i uvedeno je digitalno poslovanje. Naglašeno je da je  ugrađen pročistač voda na ključnoj lokaciji te su odbačene prijetnje UNESCO-a da se Plitvička jezera stave na listu ugrožene svjetske baštine.

Nadalje, su zatražene informacije o financijskim poslovanjima nacionalnih parkova i parkova prirode. Također se usmjerila pozornost na podatak da neki nacionalni parkovi raspolažu s velikim prihodima.

Predstavnica Državnog ureda za reviziju objasnila je da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija i vlastitih prihoda nacionalnih parkova i parkova prirode  u 2017. godini. Prihodi nacionalnih parkova uključuju donacije i prodaju ulaznica. Napomenuto je da nacionalni parkovi koriste vlastite prihode, samo 3%  njihovih prihoda ide u državni proračun, za 97% upravno vijeće treba donijeti kriterije. Sva sredstva su kod javnih ustanova uložena u poslovanje. Veliki broj javnih ustanova je u međuvremenu Državnom uredu za reviziju dostavio podatak o donošenju Pravilnika o  načinu korištenju vlastitih prihoda, s obzirom da je nedostatak takvih  bio jedan od kriterija za donošenje uvjetnih mišljenja.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske iznio je činjenice da daleko najveće prihode ostvaruju Nacionalni park Plitvička jezera, pa Nacionalni Park Krka i onda Nacionalni park Brijuni. Nacionalni park Plitvička jezera imaju višak prihoda nad rashodima u iznosu od otprilike 100 milijuna godišnje, Nacionalni park Krka oko 12 milijuna kuna u 2018. godini. Međutim Park prirode Telašćica  dobiva čak otprilike 1,5 milijuna kuna iz državnoga proračuna za pokrivanje plaća djelatnika. Svaki višak u nacionalnim parkovima planira se godišnjim programom koji donosi upravno vijeće parka i ide na suglasnost Ministarstvu zaštite okoliša i energetike,  te se naglašava da postoji nadzor nad troškovima. Na jednoj strani se ostvaruju viškovi kod nekih parkova, a na drugoj strani se neki parkovi financiraju iz državnog proračuna. Na temelju takvih činjenica Ministarstva planira u ovoj godini donijeti uredbu o zajedničkim sredstvima parkova.

U raspravi na Odboru dodatno se naglasila možebitna potrebitost naplate više od 3% od cijene ulaznica za nacionalne parkove u državni proračun. Istaknuta je važnost kontrole i uvida u financijsko poslovanje nacionalnih parkova i parkova prirode.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.