Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 29. sjednici održanoj 30. studenog 2021. godine razmotrio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu (s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike  Hvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 203.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija istaknuo je da se u 2021. godini očekuje realni rast BDP-a od 9,0%, kojega će pratiti rast od 4,4% u 2022., 3,7% u 2023. te 3,1% u 2024. godini. Ovakva dinamika BDP-a uključuje i znatne pozitivne učinke Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Rast BDP-a od 2022. do 2024. će se temeljiti na doprinosu domaće potražnje.

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2022. planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, što je 7,1% više u odnosu na novi plan za 2021. godinu.

Ukupni rashodi financirani iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države planirani su u 2022. godini u iznosu od 127,0 milijardi kuna, što je smanjenje u odnosu na novi plan 2021. godine u iznosu od 5,6 milijardi kuna.

Najznačajnija povećanja rashoda u 2022. u odnosu na novi plan 2021. odnose se na rashode vezane uz potres (plan 2022.=1.180 mil. kn), sustav socijalne skrbi (plan 2022.=7.717 mil. kn), mirovine i mirovinski sustav (plan 2022. = 44.411 mil. kn), kamate na obveznice i kredite (plan 2022.=7.486 mil. kn), doprinos proračunu EU (plan 2022.=4.643 mil. kn, rashodi za zaposlene (plan 2022.=27.584 mil. kn)  te EU projekte-sufinanciranje (plan 2022.=2.725 mil. kn).

Najznačajnija smanjenja rashoda u odnosu na novi plan 2021. odnose se na transfer proračunskih sredstava HZZO, potpore za očuvanje radnih mjesta, sanaciju dugova bolnica te jednokratno primanje korisnicima mirovinskih primanja (tzv. covid dodatak).

Ukupni rashodi financirani iz svih izvora financiranja planirani su u 2022. godini u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na novi plan 2021. godine u iznosu od 0,5 milijardi kuna.

U skladu s kretanjima prihoda i rashoda svih razina općeg proračuna, manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji u 2022. godini projicira se na razini od 11,9 milijardi kuna ili 2,6% BDP-a. U 2023. godini projicira se manjak od 3,2 milijarde kuna ili 0,7% BDP-a, dok se u 2024. godini očekuje manjak od 775 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a. Pritom se za državni proračun u 2022. godini očekuje manjak od 2,1% BDP-a, u 2023. od 0,4% BDP-a, dok se u 2024. godini očekuje višak državnog proračuna od 0,2% BDP-a.

U skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u po prosječnoj stopi od 2,6 postotna boda u nadolazećem trogodišnjem razdoblju, odnosno s 80,7% BDP-a u 2022. na 78% BDP-a u 2023. te 75,3% BDP-a u 2024. godini.

Nadalje, predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja naglasila je da prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022.-2024. na razini razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, uključujući sve proračunske korisnike iz resora, po svim izvorima financiranja za 2022. godinu iznosi 9.818.334.832 kn, za 2023. godinu 11.151.542.075 kn, te za 2024. godinu 7.597.961.469 kn, dok na razini Ministarstva u užem smislu za 2022. godinu iznosi 7.312.708.314 kn. 

U okviru ovog prijedloga proračuna najznačajniji rashodi odnose se na Fondove EU, i iznose 5.333.146.339 kn za 2022. godinu, od čega prijedlog na razini Ministarstva u užem smislu iznosi 4.925.595.393 kn i to za projekte vodnokomunalne infrastrukture iznos od 2.122.410.657 kn uključujući učešća za EU projekte, te promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, smanjenja količina otpada koji se odlaže na odlagališta, za projekte iz područja zaštite prirode iznos od 956.275.547 kn, kao i jačanja gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, investicijskih prioriteta, promicanje ulaganja u inovacijama i istraživanju te razvoj veza i sinergija između poduzeća, istraživačko razvojnih centara i visokog obrazovanja, te za poslovnu konkurentnost iznos od 1.521.898.000 kn. 

Ujedno, u okviru sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u 2022. godini planirano je ukupno 1.508.657.459,00 kn od čega Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u užem smislu planira 1.390.657.459 kn, od čega je najznačajnije iznos od 841.040.584 kn za vodno komunalnu infrastrukturu, za gospodarstvo 368.956.000 kn, te za gospodarenje otpadom i energetiku 130.000.000 kn. 

Prijedloge svojih financijskih planova za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu izložili su predstavnici izvanproračunskih korisnika, i to Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatskih voda.

Predstavnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je istaknula da je Upravni odbor Fonda na sjednici održanoj 28. rujna 2021. godine donio Odluku o donošenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu.
-    Planirani prihodi i primici za 2022. godinu iznose 1.978.254.290 kn 
-    Planirani prihodi i primici za 2023. godinu iznose 2.004.346.890 kn
-    Planirani prihodi i primici za 2024. godinu iznose 1.985.195.890 kn

Prihodi su u 2022. godini u manjem dijelu iz proračuna temeljem prihoda od financijske imovine (kamata) i prijenosa EU sredstava za EU projekte, a u najvećem dijelu se sastoje od naknada (temeljem Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, naknada za neopasni otpad i posebna naknada za okoliš za vozila na motorni pogon i sl. – iznosi 10% ili 193.010.000 kn; temeljem Zakona o gospodarenju otpadom, poticajna naknada za smanjenje komunalnog otpada – iznosi 54% ili 1.028.000.000 kn.; temeljem Zakona o biogorivima – iznosi 1% ili 20.000.000 kn) te prihoda po osnovi trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova koji sudjeluju u ukupnim prihodima sa 35% ili cca 670.000.000 kn.

-    Planirani rashodi i izdaci za 2022. godinu iznose 1.641.904.290 kn: 
•    administrativno upravljanje i opremanje - 118.113.150 kn 
•    programi i projekti zaštite okoliša - 323.415.140 kn 
•    programi i projekti energetske učinkovitosti - 203.626.000 kn
•    gospodarenje s posebnim kategorijama otpada - 996.750.000 kn

- Planirani rashodi i izdaci za 2023. godinu iznose 1.628.146.890 kn: 
•    administrativno upravljanje i opremanje - 109.304.340 kn 
•    programi i projekti zaštite okoliša - 279.160.550 kn 
•    programi i projekti energetske učinkovitosti - 237.832.000 kn
•    gospodarenje s posebnim kategorijama otpada - 1.001.850.000 kn

- Planirani rashodi i izdaci za 2024. godinu iznose 1.672.995.890 kn: 
•    administrativno upravljanje i opremanje - 105.585.590 kn 
•    programi i projekti zaštite okoliša - 209.035.300 kn 
•    programi i projekti energetske učinkovitosti - 351.525.000 kn
•    gospodarenje s posebnim kategorijama otpada - 1.006.850.000 kn

U razdoblju od 2022.-2024. osim planirane realizacije programa i projekata po preuzetim obvezama te raspisanim Javnim pozivima u prethodnom razdoblju planirani su novi javni pozivi i natječaji iz područja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, i to za:  neposredno sufinanciranje uklanjanja otpada odbačenog u okoliš (tzv. “divlja odlagališta”), poticanje kružnog gospodarstva u industriji za materijalnu oporabu, sufinanciranje projekata poticanja “PLASTIC FREE ZONE” u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, razvojno inovacijske projekte, projekte koje provode organizacije civilnog društva, sufinanciranje projekata u području gospodarenja otpadom kojima se potiče odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, sufinanciranje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj u javnim institucijama, poticanje obnovljivih izvora energije, poticanje energetske tranzicije otoka, energetsku obnovu obiteljskih kuća, energetsku obnovu kulturne baštine, povećenje energetske učinkovitosti u sektoru usluga informacijsko i komunikacijske tehnologije, sufinanciranje energetski učinkovitih vozila, uspostavu infrastrukture za punjenje u javnim zgradama, sufinanciranje energetski učinkovitih pneumatika, poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga te smanjenje ugljikovih otiska poslovnih subjekata.

Predstavnica Fonda je istaknula da je dinamika provođenja projekata ovisna o korisnicima sredstava, a na koje pak utjecaj ima situacija na tržištu u pandemijskim uvjetima te dinamika provođenja postupaka javne nabave, što je sve od velikog utjecaja i na samu realizaciju i povlačenje sredstava planiranih financijskim planom.

Predstavnik Hrvatskih voda je istaknuo da je prijedlog Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. i projekcije za 2023. i 2024. godinu sačinjen na temelju procjene realizacije izvornih prihoda – vodnih naknada, odobrenih kapitalnih transfera iz Državnog proračuna sa razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, te mogućih ostalih prihoda i zaduživanja za investicijske aktivnosti.

U odnosu na Plan za 2021. godinu, predloženi Financijski plan ukupnih prihoda za 2022. godinu u ukupnom iznosu od 5.748.670.422 kn veći je za 34,85%, odnosno za 1.485.638.410 kn i to s osnova prihoda po posebnim propisima, kapitalnih pomoći proračunu iz Državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne uprave, kapitalnih i tekućih pomoći temeljem prijenosa EU sredstava, te kapitalnih donacija od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna. Planirane projekcije za 2023. godinu povećavaju se za 1.405.109.508 kn, odnosno za 24,44%  u odnosu na 2022. godinu, a za 2024. godinu ostaju na razini 2022. godine, a u odnosu na 2023. godinu manje su za 19,65%. Povećanje je prvenstveno iz razloga predviđenog povlačenja sredstava za Projekte financirane sredstvima iz EU fondova, te povlačenja bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost za projekte iz programa investicijskih aktivnosti zaštite od štetnog djelovanja voda, vodoopskrbe, zaštite voda i mora od zagađivanja i navodnjavanja.

U strukturi predloženih prihoda za 2022. godinu izvorni prihodi (vodne naknade) – Prihodi po posebnim propisima čine udio od 35,22%, prihodi iz Državnog proračuna 59,55%, a svi ostali prihodi 5,23%.

U računu financiranja planirano zaduživanje nastavlja se kroz 2022. godinu u iznosom od 445.000.000 kn. U projekcijama za 2023. i 2024. godinu planirano zaduživanje iznosi 390.000.000 kn, odnosno 240.000.000 kn prvenstvo radi realizacije planiranih projekata iz programa investicijskih aktivnosti.

Sukladno planiranim prihodima i primicima izrađen je prijedlog rashodovnog dijela Plana za 2022. godinu i projekcije za 2023. i 2024. godinu u iznosima 5.812.670.422 kn, 7.192.779.930 kn, 5.783.121.288 kn.

Hrvatske vode planiraju u 2022. godini iskoristiti i bespovratna EU sredstva u iznosu od 841.040.584 kn iz Mehanizma za oporavak i otpornost. U projekcijama za 2023. i 2024. godinu ti iznosi iznose 1.199.403.845 kn odnosno 855.390.318 kn.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA”, 3 (tri) glasa ”PROTIV” i 1 (jedan) glas „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2023. I 2024. GODINU

te Odluka o davanju suglasnosti na:
-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijski plan HŽ Infrastruktura za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek