Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, i projekcija za 2022. i 2023. godinu, podnose se i:

-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija planova za 2022. i 2023. godinu, s obrazloženjem, za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Hrvatske autoceste
-    HŽ putnički prijevoz
-    HŽ Infrastruktura

-    Obrazloženje Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu.

Ujedno se kao prilog raspravi dostavljaju:
-    Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu po korisnicima proračuna
-    Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu po korisnicima proračuna i ekonomskoj klasifikaciji
-    Analitički prikaz izmjena i dopuna podprojekata planiranih unutar proračunskih akivnosti/projekata koji se financiraju iz sredstava Europske unije u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu
                 
Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 28. sjednici održanoj 2. studenog 2021. godine razmotrio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

 U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija istaknuo je da je, prema makroekonomskim pokazateljima za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, kao i prevladavajućim očekivanjima, u 2021. godini predviđen realni rast BDP-a od 9%. 
Izvoz roba i usluga bit će glavni pokretač rasta u 2021. godini, a snažan doprinos rastu doći će i od osobne potrošnje. U manjoj mjeri, rastu BDP-a pozitivno će doprinijeti i državna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital.
Što se tiče fiskalnih kretanja novim planom proračuna za 2021. godinu ukupni prihodi iznose 153,6 milijardi kuna te se povećavaju za 3,3 milijarde kuna, ponajviše kao rezultat povećanja poreznih prihoda za 2,4 milijarde kuna, pri čemu se najveći dio odnosi na PDV. U isto vrijeme, prihodi od posebnih poreza i trošarina povećavaju se za 267 milijuna kuna, dok se doprinosi smanjuju za 220 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan.
Ukupni rashodi državnog proračuna povećavaju se za 6 milijardi kuna, odnosno, planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna. 
Od navedenog povećanja rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, a to su opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici, povećavaju se za 7,1 milijardu kuna:
•    osiguranje sredstava za nabavu borbenih aviona 2,4 milijarde kuna,
•    dodatna sredstva za rashode za zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu) u iznosu od 928,8 milijuna kuna,
•    dodatna sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu u iznosu od 735,9 milijuna kuna i dodatna sredstva za isplatu razlike uvećanja plaće za prekovremeni rad u iznosu od 64,1 milijun kuna, 
•    povećani transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 700,0 milijuna kuna,
•    dodatna sredstava za mirovine u iznosu od 672,2 milijuna kuna,
•    povećana izdvajanja za potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom u iznosu 607,8 milijuna kuna,
•    dodatna sredstva za doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije 494,9 milijuna kuna.
Rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (EU i ostali izvori) smanjuju se za 1,1 milijardu kuna:
•    prvenstveno rezultat smanjenja rashoda vezanih uz projekte sanacije štete nastale uslijed potresa zbog dinamike  provedbe istih.

Uzimajući u obzir planirane prihode i rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 19,7 milijardi kuna ili 4,7% BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 18,9 milijarde kuna ili 4,5% BDP-a.

Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda u odnosu na godinu ranije te će iznositi 83,1% BDP-a.

Nadalje, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je istaknuo da ovim prijedlogom izmjena i dopuna novi plan razdjela koji uključuje sve proračunske korisnike po svim izvorima financiranja iznosi 9.330.519.164 kn, od čega za Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u užem smislu iznosi 5.875.913.501 kn.

Na izvorima općih prihoda i primitaka koji utječu na visinu deficita državnog proračuna (dakle bez izdataka koji se smanjuju za iznos od 1.900.000 kn) povećanje iznosi 126.540.633 kn, dok se povećanje od 731.712.665 kn odnosi  na ostale izvore financiranja, i to vlastite i namjenske prihode, pomoći.
Povećanje u okviru izvora koji utječu na visinu deficita za Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja odnosi se na sredstva za financiranje vodno-komunalnih projekata koji se sufinanciraju iz Kohezijskog fonda te za izvršenje nabave zaštitne opreme i sredstava za Ravnateljstvo za robne zalihe. Temeljem zatraženih podataka od Ministarstva unutarnjih poslova – Ravnateljstva civilne zaštite, o procjeni potreba nabave zaštitne opreme i sredstava do kraja godine za 4. val pandemije za potrebe zdravstva, socijale i operativnih snaga te provedbu aktivnosti na sprječavanju širenja korona virusa potrebno je izvršiti nabavu: 10.000.000 komada kirurških maski, 2.000.000 komada jednokratnih zaštitnih ogrtača, 1.000.000 komada PVC pregača, 6.500.000 komada zaštitnih rukavica nitrilnih i latex, 750.000 komada brzih antigenskih testova, alkohola, 85.000 litara dezinficijensa za površine i ruke te ostale opreme u vrijednosti od 1.000.000,00 kn.
Kod Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je najznačajnije povećanje u okviru ostalih izvora financiranja izvršeno u okviru Kohezijskog fonda na OPKK 2014-2020. za projekte vodno komunalne infrastrukture.

Prijedloge izmjena i dopuna svojih financijskih planova za 2021. godinu izložili su i predstavnici Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Predstavnik Hrvatskih voda je istaknuo da je osnovna odrednica Prijedloga izmjena i dopuna financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu značajno povećanje realizacija na investicijskim projektima sufinanciranim prosječno 70% EU bespovratnim sredstvima na području 60 odobrenih aglomeracija u svrhu poboljšanja vodno gospodarske infrastrukture na sustavima vodoopskrbe i odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Posljedično tomu, predloženo je povećanje rashoda za kapitalne pomoći na aktivnosti K100008 IPA projekti i projekti iz EU fondova sa 1.749.938.359 kn na 2.843.971.797 kn te osiguravanje dostatnih izvora za financiranje ovih projekata (EU sredstva, sredstva Državnog proračuna, sredstva javnih isporučitelja vodnih usluga i sredstva Hrvatskih voda). Sredstva Hrvatskih voda su u Prijedlogu ovih izmjena i dopuna financijskog plana omogućena kroz smanjenja određenih aktivnosti, a sagledavajući mogućnosti i dinamiku realizacije.
Predloženi su ukupni prihodi u iznosu od 5.217.020.297 kn, a ukupni rashodi u iznosu od 5.335.391.372 kn što je povećanje prihoda u iznosu od 953.988.285 kn, odnosno 963.988.285 kn rashoda (22,38% veći prihodi, 22,05% veći rashodi).
U računu financiranja ostaje plan primitaka od financijske imovine i zaduživanja u iznosu od 410.800.000 kn, izdaci za otplatu zajmova se smanjuju za 10.000.000 kn s planiranih 380.000.000 kn na 370.000.000 kn uz prijenos depozita iz 2020. godine u iznosu od 77.571.075 kn.
Ukupne investicijske aktivnosti  povećavaju se za 927.783.938 kn u odnosu na plan odnosno sa 2.989.918.859 kn na 3.917.702.797 kn (povećanje za 31,03%) i to prvenstveno radi povećanja rashoda u okviru aktivnosti projekata iz EU fondova.

Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da je u sklopu drugih Izmjena i dopuna državnog proračuna za RH za 2021. godinu Fond izradio Prijedlog Izmjena i dopuna Financijskog plana FZOEU-a za 2021. godinu te je Upravni odbor Fonda na sjednici održanoj 19. listopada 2021. godine donio Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Financijskog plana FZOEU-a za 2021. godinu.
Ukupni prihodi i primici iznose 2.262.996.715 kn – ukupno povećanje za 7,47% u odnosu na izvorni plan.
Ukupni rashodi iznose 1.796.922.200 kn – ukupno smanjenje za 6,5% u odnosu na izvorni plan: 
•    administrativno upravljanje i opremanje  – 110.040.250 kn (smanjenje za 1,38%),
•    programi i projekti zaštite okoliša -  498.897.250 kn (smanjenje za 5,09% u odnosu na plan),
•    programi i projekti energetske učinkovitosti – 244.480.700 kn (smanjenje za 27,04% u odnosu na plan),
•    gospodarenje s posebnim kategorijama otpada – 943.504.000 kn (smanjenje za 0,63% u odnosu na plan).

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa ”PROTIV” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU

te Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2021. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    
Žarko Tušek