Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 44. sjednici održanoj 20. rujna 2022. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. srpnja 2022. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da praksa ukazuje na potrebu za određenim izmjenama u sustavu pravne zaštite kako bi se osigurala efikasnost i ekonomičnost provedbe postupaka pravne zaštite i postupaka javne nabave. Uzete su u obzir preporuke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) iznesene u njihovim godišnjim izvješćima. Također, uzeta su u obzir mišljenja, primjedbe i prijedlozi zainteresirane javnosti tijekom provedenog e-savjetovanja, mišljenja, primjedbe i prijedlozi drugih ministarstava te Središnjeg državnog ureda za središnju javnu nabavu.
Izjavljivanje žalbe u postupcima javne nabave e-sredstvima komunikacije, koristeći povezane sustave Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske (EOJN RH) i DKOM-a (Sustav e-Žalba), doprinosi učinkovitosti žalbenog postupka jer izjavljivanje žalbe na taj način skraćuje sam žalbeni postupak (cca 7 dana), a time i postupak javne nabave. Važeće zakonsko rješenje podrazumijeva e-žalbu kao mogućnost za žalitelja, ali ne i kao obvezu. Naime, dosadašnja praksa je, prema podacima DKOM-a, pokazala da se iz godine u godinu broj izjavljenih žalbi elektroničkim sredstvima komunikacije, putem sustava e-Žalba povećava. Tako je primjerice, u 2020. godini 54% žalbi izjavljeno putem sustava e-Žalba, u 2021. godini 62%, te u prva četiri mjeseca 2022. godine također 62%.

Prema važećem zakonskom uređenju, pravodobnom žalbom na dokumentaciju zaustavlja se postupak javne nabave. Međutim, postupak se zaustavlja i u slučaju nepravodobnih i nedopuštenih žalbi, dok DKOM ne odluči o žalbi. Naručitelji su obvezni po završetku žalbenog postupka produžiti rok za dostavu ponuda čime se omogućava žaliteljima koji nemaju za cilj ostvariti pravnu zaštitu, da izjavljivanjem nepravodobnih žalbi zaustave postupak nabave i dovedu do produljenja roka za dostavu ponuda i na taj način  odugovlače postupke, što predstavlja osobit problem u postupcima koji su financirani iz fondova Europske unije zbog potrebe poštivanja rokova za povlačenje predmetnih sredstava.
Praksa DKOM-a pokazuje učestale žalbene predmete nekih žalitelja, koji izjavljuju žalbe bez žalbenih navoda, prisiljavajući DKOM da traži uređenje žalbe te se tako produljuje žalbeni postupak, a i sam postupak javne nabave. 
Također, praksa je pokazala da neki gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već iskorištavaju naprijed važeće zakonske odredbe kao i niske žalbene naknade kako bi zaustavili postupak javne nabave. 

Stoga, kako bi se uspostavio efikasniji i brži postupak, predlaže se:
1) uvesti e-Žalbu kao obveznu, odnosno jedini (isključivi) način izjavljivanja žalbe iz razloga skraćenja vremena provedbe žalbenog postupka,
2) radi sprječavanja mogućnosti da se izjavljivanjem žalbe na dokumentaciju zaustavi postupak bez stvarne namjere za ostvarivanjem pravne zaštite potrebno je omogućiti naručiteljima da postupak nabave ne zaustavljaju, odnosno da javno otvaranje ponuda ne odgađaju u slučaju kada je izjavljena žalba očito nepravodobna, 
3) potrebno je osigurati da izjavljene žalbe obvezno sadrže žalbene navode, pa se predlaže izmjena koja će osigurati da se žalba koja ne sadržava žalbene navode (opis nepravilnosti i obrazloženje) može odbaciti kao neuredna, bez pozivanja žalitelja na uređenje žalbe,
4) predlaže se urediti iznose žalbenih naknada na način da se postigne ravnoteža između procijenjene vrijednosti nabave i prava na pristup žalbi.

Sukladno prijedlogu žalitelj će biti obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od:
1.    10. 000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 2.000.000,00 kuna,
2.    0,5 % procijenjene vrijednosti nabave, za procijenjenu vrijednost nabave od 2.000.000,01 kuna do 100.000.000,00 kuna,
3.    500.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave veću od 100.000.000,00 kuna.
Ukida se jedinstveni iznos žalbene naknade na dokumentaciju o nabavi u iznosu od 5.000 kn te se i u ovoj fazi žalbenog postupka predlaže naknadu za žalbu vezati uz procijenjenu vrijednost nabave.
5) Uz predložene izmjene predlaže se doraditi i ispraviti određene nomotehničke nedostatke.
6) Isto tako uskladit će se Zakon o javnoj nabavi (ZJN) sa Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom. Predloženim izmjenama Zakona o javnoj nabavi daje se mogućnost naručiteljima da u određenim slučajevima ne primjenjuju odredbe ZJN 2016 na nabavu robe, radova ili usluga u svrhu saniranja posljedica prirodnih nepogoda, velikih nesreća i katastrofa i obnove nakon njih, ako je isto uređeno posebnim propisima, a do vrijednosti „europskih pragova", iz članka 13. Zakona. 
Predložena izmjena predviđa mogućnost izuzeća od primjene odredbi ZJN 2016, u dijelu koji se odnosi na jasno propisana pravila koja se primjenjuju na postupke javne nabave male vrijednosti, uključujući i obvezu primjene načela javne nabave, kada se radi o postupcima jednostavne nabave ali isto tako i mogućnost provedbe postupka javne nabave, sukladno odredbama ZJN 2016, ako naručitelj smatra da je isto potrebno u pojedinim situacijama.

Također, predlaže se i izmjena članka 317. ZJN-a na način da se ograničenje vrijednosne izmjene iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, s postojećih 30% vrijednosti prvotnog ugovora poveća na 50% vrijednosti prvotnog ugovora. Ograničenje se procijenjuje na temelju neto kumulativne vrijednosti svih uzastopnih izmjena. Isto se predlaže zbog poremećaja u dobavnim lancima, uzrokovanim vanjskim čimbenicima, a koji su doveli do globalnih poremećaja na tržištima zbog kojih ugovaratelji trpe eskalacije cijena građevnih proizvoda i materijala, energenata i sirovina, čime su primorani u kratkim rokovima ili avansno podmirivati višestruko veće cijene od onih po kojima su formirali cijene u svojim ponudama. 
Stoga rast cijena građevnih proizvoda i materijala prijeti zaustavljanju već pokrenutih investicija dok rast cijena robe i drugih sirovina dovodi do zastoja ugovorenih isporuka ili raskida postojećih ugovora.
7) Uz sve naprijed navedeno, predmetnim Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi mijenjaju se u određene odredbe ZJN 2016 radi prilagodbe uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Hitni postupak predlaže se u cilju uspostave koherentnog normativnog okvira, kojim se na logički dosljedan i cjelovit način uređuje sustav pravne zaštite u javnoj nabavi, kako bi se osigurala efikasnost i ekonomičnost provedbe postupaka pravne zaštite i postupaka javne nabave, radi prilagodbe uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te usklađenosti s posebnim propisima.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova „ZA“, 1 (jedan) glas  „PROTIV“ i 1 (jedan) glas „SUZDRŽAN“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek