Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 55. sjednici održanoj 24. siječnja 2023. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom inspektoratu, P.Z. br. 440 (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. prosinca 2022. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju glavni državni inspektor  dr. sc. Andrija Mikulić je istaknuo da je Zakon o Državnom inspektoratu objavljen u „Narodnim novinama“, broj 115/18 i stupio na snagu 1. travnja 2019., a dopune istog objavljene su u „Narodnim novinama“, broj 117/21 (u daljnjem tekstu: Zakon). Zakonom je uređeno ustrojstvo Državnog inspektorata, upravljanje, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, dužnosti i ovlasti inspektora u svrhu zaštite javnog interesa i javnozdravstvenog interesa u provedbi propisa te prekršajna odgovornost.

Nakon stupanja na snagu Zakona doneseno je nekoliko posebnih propisa kojima su Državnom inspektoratu određeni, pored već postojećih, i novi poslovi, slijedom čega je potrebno izmijeniti i dopuniti Zakon radi usklađivanja s tim propisima. Nakon analize dosadašnje primjene Zakona ujedno se ukazala potreba za detaljnijim uređenjem i usklađivanjem nekih odredbi Zakona, naročito u pogledu djelokruga pojedinih inspekcija i uvjeta za obavljanje određenih inspekcijskih poslova kako bi se postiglo daljnje poboljšanje u djelovanju Državnog inspektorata.

Predlaže se da se radi učinkovitijeg djelovanja poslovi inspekcije gospodarenja otrovnim kemikalijama pripajaju poslovima sanitarne inspekcije. Također, Prijedlogom zakona se energetske inspekcije u području naftnog rudarstva pripajaju rudarskoj inspekciji, koja će preuzeti poslove u području ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida, a energetske inspekcije u području toplinarstva i plinarstva pripajaju se inspekciji opreme pod tlakom, koja će preuzeti poslove u području toplinarstva i plinarstva.

Nadalje, 1. studenoga 2022. stupio je na snagu Pravilnik o polaganju državnog ispita („Narodne novine“, br. 70/20, 29/21 i 39/22), kojim se među ostalim propisuje postupak, način i sadržaj polaganja državnog ispita, a koji se polaže u Ministarstvu pravosuđa i uprave. 

Sukladno važećim propisima, državni ispit koji se polaže pri tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose, ne sadrži posebni dio ispita koji se odnosi na određena upravna područja. Slijedom toga, bilo je potrebno uskladiti Zakon u odnosu na propisane uvjete za obavljanje poslova određenih inspekcija na način da se propiše uvjet za položeni državni ispit i stručni ispit za inspektora. 

Dakle, ovim Prijedlogom propisuju se pravne pretpostavke za obavljanje poslova Državnog inspektorata određenih posebnim propisima donesenim nakon donošenja i stupanja na snagu Zakona.

Također, uređuju se novčane kazne u eurima, na način da se prekršajne odredbe u kunama uređene Zakonom preračunavaju u skladu s člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, objavljenim u „Narodnim novinama“, broj 57/22.

Ujedno se predlaže poboljšanje važećeg zakonskog teksta što će doprinijeti osnaženju temeljnog normativnog okvira kojim se uređuju inspekcijski poslovi iz djelokruga Državnog inspektorata te u konačnici doprinijeti zaštiti javnog interesa kroz djelovanja inspekcijskih službi Državnog inspektorata.

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

U raspravi je primijećeno da se predloženim izmjenama Zakona tržišnim inspektorima dodjeljuju ovlasti za pribavljanje (uzorkovanje) proizvoda koji se prodaju na daljinu, a što uključuje i tajne kupnje pod tajnim identitetom. Nadalje, iskazana je zabrinutost vezana za nedostatak kadrova kao i opterećenost postojećih kadrova, obzirom na povećanje opsega posla u rudarskoj inspekciji i inspekciji opreme pod tlakom, kojima se pripaja i dosadašnja energetska inspekcija.
Također, primijećeno je da se mijenjaju i uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova odnosno određenih radnih mjesta inspektora. 

Istaknuto je da registrirani iznajmljivači imaju problem s konkurencijom neregistriranih iznajmljivača, posebno na otocima te se sugerira povećana dinamika nadzora turističkih inspektora u tom dijelu, a osobito po prijavama registriranih iznajmljivača. Postavljen je i upit o učestalosti i dinamici inspekcijskih nadzora u području kvalitete proizvoda koji se uvoze u Hrvatsku. 

Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca (u daljnjem tekstu: HUP) naglasio je da su članovi HUP-a imali samo jedan prijedlog izmjene Zakona, koji nije uvažen, a odnosi se na članak 113. stavak 1. točku 2., pa predlažu da se u citiranoj odredbi iza riječi: „protivno prostornom planu“ dodaju riječi: “o čemu potvrdu izdaje tijelo graditeljstva na zahtjev građevinskog inspektora, osim za građevinu koja se sukladno propisima kojima se uređuje gradnja može graditi temeljem glavnog projekta izrađenom protivno prostornom planu, a u postupku čije se izrade njegova usklađenost s prostornim planom ne utvrđuje.“
HUP smatra da bez takve dopune, a obzirom na odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, donesenog na temelju Zakona o gradnji, odredba predmetnog zakona biti će u koliziji s temeljnim propisima o gradnji. Naime, navedenim Pravilnikom propisani su zahvati u prostoru koji se mogu raditi - graditi, postavljati i obavljati na temelju glavnog projekta, a protivno prostornom planu (čl. 1. st. 4. i 5. Pravilnika). 

Predstavnik HUP-a zamolio je da se radi izbjegavanja nesporazuma i različitih tumačenja svih povezanih zakona još jednom razmotri njihov prijedlog.

Glavni državni inspektor odgovorio je na sva pitanja koja su se otvorila tijekom rasprave te je naglasio da će se do drugog čitanja razmotriti prijedlozi izneseni u raspravi. Dodatno je pojasnio da se sve više proizvoda stavlja na tržište putem interneta, prodaje na daljinu i da se u praksi pokazalo potrebnim tržišnim inspektorima proširiti ovlasti koje bi im omogućile obavljanje istražnih radnji i kupnje robe ili usluga pod tajnim identitetom, kao i riješiti pitanje snošenja troškova takve kupnje, a koji postupak se također uređuje ovim Prijedlogom zakona.

Naglasio je da se spajanje određenih inspekcija predlaže iz razloga racionalizacije i učinkovitijeg djelovanja, a što se kadrova tiče da po sistematizaciji imaju predviđen veći broj slobodnih radnih mjesta koja će se u narednom periodu popunjavati pa će se na taj način odgovoriti potrebama opsega posla koji uključuje i povećanu dinamiku nadzora. Upravo zbog potrebe novih zapošljavanja mijenjaju se i uvjeti za obavljanje poslova inspektora sukladno određenim inspekcijskim područjima.
Što se tiče turističkog djelokruga, istaknuo je da je Državni inspektorat uspostavio dobru suradnju s turističkim zajednicama naročito vezano uz naplatu boravišnih pristojbi.

Nadalje, problematika neregistriranih iznajmljivača je poznati problem koji se nadzire sukladno kapacitetima. 
Naglasio je da je Državni inspektorat centralna točka za suradnju s institucijama Europske unije u pogledu razmjene obavijesti o proizvodima koji predstavljaju rizik za sigurnost potrošača. U slučaju proizvoda za koje je utvrđeno da predstavljaju opasnost za zdravlje i sigurnost potrošača, a pronađeni su na tržištu Republike Hrvatske, Državni inspektorat kao nadležno tijelo promtno obavještava javnost o takvim proizvodima.
  
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 2 (dva) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom inspektoratu.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek