Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na svojoj 9. sjednici, održanoj 30. studenoga 2021.g., raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021.g.

Odbor je prijedlog razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, a sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

O Konačnom prijedlogu Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 203 i Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske  za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu provedena je objedinjena rasprava.

Uvodno je predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija obrazložio osnovne značajke Prijedloga Državnog proračuna te je istaknuo kako se u 2021. godini očekuje realni rast BDP-a od 9,0% kojeg će pratiti rast od 4,4% u 2022., 3,7% u 2023. te 3,1% u 2024. godini. Ovakva dinamika BDP-a uključuje i znatne pozitivne učinke Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kretanja prihoda državnog proračuna u razdoblju 2022. – 2024. određena su očekivanim oporavkom i daljnjim rastom gospodarske aktivnosti, te cjelogodišnjim učinkom poreznih reformi provedenih tijekom 2021. Osim toga, značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstava iz EU fondova. U fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz novog instrumenta EU Nove generacije koja će se usmjeriti na financiranje razvojnih, strateških i reformskih projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Također, u proračunu su projicirana i sredstva iz Fonda solidarnosti EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture, ponajprije obrazovne, zdravstvene i kulturne oštećene u potresu.

Ukupni prihodi u 2022. godini planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, dok su za 2023. projicirani u iznosu od 167,7 milijardi kuna, te na sličnoj razini ostaju i 2024. godine. Iako se krajem razdoblja očekuje daljnji gospodarski rast, prihodi ne bilježe povećanje radi smanjenog povlačenja sredstava EU, a zbog dovršetka određenih projekata.

U 2022. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 3,9% ili 6,5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu. U 2023. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 169,8 milijardi kuna, a u 2024. godini projiciraju se na razini od 166,5 milijardi kuna.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 164,5 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 173,8 milijardi kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2022. godinu iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1% bruto domaćeg proizvoda. U 2023. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 2,1 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a dok se u 2024. očekuje višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,2% BDP-a.

Kako značajnu stavku unutar državnog proračuna predstavljaju i sredstva planirana i namijenjena za potporu očuvanja identiteta Hrvata izvan RH, svoj osvrt na Prijedlog državnog proračuna dao je i predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: SDU).

Proračun Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske za 2022. godinu izrađen je sukladno Uputama za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2022. - 2024. i limitima iz Smjernica za izradu proračuna koje je donijela Vlada RH.

Prijedlog proračuna veći je za oko 68.000.000 kuna najvećim dijelom povećanjem dodijeljenog limita na izvoru 11 za 60.000.000 kn. Također, Ministarstvo poljoprivrede je uvažavajući potrebe Hrvata u BiH dio svog limita u iznosu 4.000.000 kuna uz suglasnost Ministarstva financija preraspodijelilo Uredu za programe potpore u području poljoprivrede Hrvatima u BiH. Ostala povećanja odnose se na prihode od igara na sreću (1.500.000 kuna) te prihode iz Fonda solidarnosti EU za obnovu zgrade Hrvatske matice iseljenika (oko 2.000.000 kuna).

Navedeno pokazuje kako je pitanje Hrvata izvan RH prepoznato kao jedno od ključnih za Republiku Hrvatsku te kako je potrebno sustavnom i, ne manje važno, značajnom financijskom potporom osigurati uvjete za opstanak Hrvata u BiH, jačanje položaja i identiteta hrvatske nacionalne manjine u zemljama gdje prebivaju te razvijati suradnju s hrvatskim iseljeništvom i stvarati preduvjete za njegov povratak.

Predstavnik SDU naveo je neke od značajno povećanih stavki: Za razvoj i uspostavu digitalne aplikacije za učenje hrvatskog jezika (izradit će se nova suvremena aplikacija za internetsko učenje hrvatskog jezika), predviđeno je povećanje od 2,5 mil kn, nadalje je za Javni natječaj za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu predviđeno povećanje od 24,0 mil. kn, za Javni natječaj za prijavu programa/projekata organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama radi ostvarenja financijske potpore za 2022. godinu planirano je povećanje od 3,5 mil kn, a za Javni natječaj za prijavu programa/projekata organizacija hrvatske nacionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2022. godinu, 5.0 mil kn.

Javnim natječajem za dodjelu stipendija studentima - pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske za akademsku godinu 2021./22. planirano je 9,36 mil kn, a po prvi put će se unutar proračuna predvidjeti i sredstva za programe poticanja povratka i integracije hrvatskih iseljenika te privlačenje mladih naraštaja, tj. tzv. integracijske projekte u iznosu od 2,0 mil kn., itd.

Članovi Odbora pohvalili su angažman Vlade Republike Hrvatske, SDU, te svih drugih institucija čija je misija i cilj - potpora i jačanje položaja i kvalitete života Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanje povezanosti i zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske, uz trajnu misiju očuvanja našeg identiteta, razvoja i napretka Republike Hrvatske, ali i uz ustrajno poticanje povratka naših iseljenika i integracije u hrvatsko društvo.

Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je mr. sc. Zdravka Bušić, predsjednica Odbora, a u slučaju njene eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje doc.dr.sc. Nino Raspudić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
mr. sc. Zdravka Bušić