Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 26. sjednici, održanoj 19. svibnja 2022. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. svibnja 2022. godine.

Odbor je navedeni Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Sukladno mišljenju Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav da je potrebno preispitati odredbu članka 6. stavka 2. Prijedloga zakona, primjedba je prihvaćena na način da se briše dio odredbe koji je glasio: „ili se može ograničiti temeljem drugih osnova propisanih člankom 15. ovoga Zakona“. Time se osigurava potreban balans, odnosno s jedne strane, javnosti su uvijek dostupni osnovni podaci o raspolaganju javnim sredstvima bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako se radi o klasificiranim podacima, dok s druge strane, kako bi se onemogućilo iscrpljivanje tijela javne vlasti u traženju mase podataka bez propitivanja javnog interesa, za detaljnije i opsežnije informacije provodi test razmjernosti i javnog interesa. U članku 7. Prijedloga dodan je novi stavak 1., kojim se u članku 23. stavku 1. dopunjuju točke 2. i 3. Zakona na način da se propisuje obveza tijela javne vlasti da pri obavještavanju korisnika da je istu informaciju već dobio, obavijeste korisnika na koji način i kojim aktom mu je informacija već dostavljena, te da pri obavještavanju korisnika da je informacija javno objavljena, obavijeste korisnika gdje je informacija dostupna i kako se može do nje doći, odnosno da korisniku dostavi poveznicu na informaciju objavljenu na internetskoj stranici.

Iz članka 8. Prijedloga zakona, dodan je novi članak 9., kojim se uređuje obveznost izvršenja rješenja Povjerenika, te se pored ostalog utvrđuje, da izvršenje rješenja provodi Povjerenik donošenjem rješenja o izvršenju koje se osigurava izricanjem novčane kazne odgovornoj osobi tijela javne vlasti i da se novčana kazna izvršava obustavom od plaće odgovorne osobe. Dodan je i novi članak 22., kojim se u prekršajnim odredbama u članku 61. briše stavak 1. Navedena odredba je brisana iz razloga jer se sukladno članku 9. Konačnog prijedloga zakona izvršenje rješenja Povjerenika provodi donošenjem rješenja o izvršenju koje se osigurava izricanjem novčane kazne odgovornoj osobi tijela javne vlasti.U članku 21. Konačnog prijedloga zakona, u dodanom članku 38a., predviđa se da osobu koja će u navedenim slučajevima privremeno upravljati Uredom povjerenika i obavljati poslove Povjerenika određuje Povjerenik, precizira se da se ista imenuje iz reda službenika koji upravljaju ustrojstvenim jedinicama u Uredu povjerenika, te se privremeno obavljanje navedenih poslova predviđa (osim u slučaju kad je Povjerenik spriječen u obavljanju dužnosti u razdobljima kraćim od 6 mjeseci te u prijelaznom periodu nakon isteka mandata Povjerenika do izbora novog Povjerenika) i u slučaju prestanka dužnosti Povjerenika prije isteka vremena na koje je izabran do izbora novog Povjerenika, pa se dodatno, privremeno obavljanje navedenih poslova u slučaju nakon isteka mandata Povjerenika ili prestanka dužnosti Povjerenika prije isteka vremena na koje je izabran do izbora novog Povjerenika ograničava na razdoblje do najduže 6 mjeseci. Prihvaćene su i sve nomotehničke primjedbe Odbora za zakonodavstvo i ugrađene u tekst Konačnog prijedloga zakona.

Povjerenik za informiranje naglasio je da je u predloženi zakon dobro transponirana europska Direktiva o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, ali je dodao da treba poraditi  na članku 35. Zakona, gdje se u stavku 3. Povjerniku za informiranje oduzima ovlast da, uz godišnje izvješće, izdaje posebna izvješća na vlastitu inicijativu. Također, on smatra da je članak 9. Konačnog prijedloga zakona treba nomotehnički doraditi, te da kod izvršenja rješenja treba stajati da ga provodi Povjerenik primjenom odredbi zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

U raspravi na Odboru rečeno je da na lokalnoj razini čak niti vijećnici ne mogu dobiti pojedine informacije, te da se Zakon koristi da bi se štitili lokalni moćnici i oni koji su na vlasti, kao i da se najmanje provodi tamo gdje je dugo na vlasti jedna politička opcija. Izneseno je i mišljenje da je jedan od načina da se smanji broj zahtjeva za pravom na pristup informacijama transparentnost. Skrenuta je pozornost i da novinari često koriste uz Zakon o medijima i Zakon o pravu na pristup informacijama kako bi došli do određene informacije, te je postavljeno pitanje da će se ovim izmjenama Zakona postići to da procedure budu kraće i učinkovitije, kao i kolika je širina obuhvata tih izmjena, odnosno jesu li osim javnih djelatnika obuhvaćena i javna poduzeća u kojima je većinski vlasnik država. Odgovoreno je da je sve učinjeno kako bi se procedura skratila i da naravno i javna poduzeće potpadaju pod obveznike ovog Zakona, te da su ona pod posebnom lupom i interesom javnosti, osobito zbog njihove obveze da u trošenju javnog novca budu transparentni. Istaknuto je i da da bi nakon izmjene ovog Zakona trebalo pripremiti i izmjene Zakona o medijima i Zakona o tajnosti podataka, te je konstatirano da se Radna skupina za izmjenu Zakona o medijima već sastajala i da se počelo raditi na izmjenama.

Članovi Odbora smatraju da bi Povjerenik za informiranje trebao pripremati izvješća o učinku Zakona, te svoje sugestije dostavljati Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, koji onda može eventualno inicirati izmjene Zakona i raspravu na plenarnoj sjednici. Nakon ove izmjene Zakona neovisna stručna skupina provest će njegovu evaluaciju, te će se vidjeti hoće li se ići u njegove daljnje izmjene.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 5 glasova ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević