Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 48. sjednici, održanoj 7. prosinca 2023. godine Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora, u skladu s odredbom članka 60. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dostavio Povjerenik za informiranje, aktom od 31. ožujka 2023. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju Povjerenica za informiranje rekla je da je izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. dostavilo 90,6% tijela javne vlasti od njih 5.875 koja su obveznici podnošenja izvješća, a što je blagi porast u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2022. zaprimljeno je ukupno 23.610 zahtjeva, od čega 23.275 zahtjeva za pristup informacijama i 335 zahtjeva za ponovnu uporabu informacija. Tijelo s najvećim brojem zaprimljenih zahtjeva je Općina Seget. Gotovo 93% zahtjeva riješeno je u roku, a usvojenih je bilo 71% dok je 2% djelomično usvojenih. Konkretni razlozi za  odbijanje i djelomično odbijanje zahtjeva za pristup informacijama u 2022. godini bili su zlouporaba prava od strane korisnika, zaštita osobnih podataka, traženje informacije koje se ne smatra informacijom i poslovna tajna. Što se tiče zahtjeva za ponovnu uporabu informacija, 68 tijela zaprimilo je 335 takvih zahtjeva, a 45 ih je preneseno iz prethodne godine. Od ukupno 380 zahtjeva 254 ih je riješeno i to 228 u roku i 59 izvan roka. 

Tijekom 2022. zaprimljene su i 1.554 žalbe, od čega se 99,81% odnosi na rješavanje zahtjeva za pristup informacijama, 0,13% na rješavanje zahtjeva za omogućavanje pristupa arhivskom gradivu te 0,06% na rješavanje zahtjeva za ponovnu uporabu informacija. U odnosu na 2021. godinu došlo je do povećanja zaprimljenih žalbi za 62,2%. Od svih zaprimljenih žalbi 41,18% odnosi se na žalbe zbog šutnje uprave, a 57,66% žalbi izjavljeno je na rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija. Tijela u odnosu na koje je izjavljen najveći broj žalbi protiv rješenja i šutnje uprave su Općina Seget i Turistička zajednica Općine Seget sa udjelom od 46,72% u ukupnom broju svih zaprimljenih žalbi. I u ovom izvještajnom razdoblju šutnja uprave ostala je ključni problem primjene Zakona, no naglašeno je da je već sama činjenica pokretanja žalbenog postupka zbog šutnje uprave predstavljala dostatno upozorenje tijelu da zahtjev riješi prije donošenja odluke Povjerenika. U 32,79% postupaka po žalbi postupanje tijela javne vlasti ocijenjeno je kao zakonito i pravilno, dok je u 48,99% slučajeva tijelo donijelo odluku koja nije u skladu s odredbama Zakona te je rješenje poništeno, odnosno odluka izmijenjena.

Nadalje, naglašeno je da je stupanjem na snagu Izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama Povjerenik dobio u nadležnost izvršenje rješenja kao instrument koji ima za cilj efikasno postupanje po obvezujućim rješenjima Povjerenika.

U izvještajnom razdoblju pokrenuto je 69 upravnih sporova, što je 38,39% manje nego prethodne godine. U 65 slučajeva upravni sporovi su pokrenuti protiv rješenja Povjerenika, dok je u 4 slučaja upravni spor pokrenut zbog neodlučivanja Povjerenika o žalbi u zakonskom roku. U 73 slučaja Visoki upravni sud RH potvrdio je odluku Povjerenika. Također je tijekom 2022. Ured povjerenika zaprimio 390 predstavki korisnika, a 70 predstavki preneseno je iz prethodnog razdoblja. Tijela bi po upozorenju Povjerenika u najvećem broju slučajeva uklonila nepravilnosti o čemu su obaviješteni i podnositelji predstavke. U slučajevima kada tijelo nije niti po slanju požurnica i dodatnih upozorenja otklonilo nepravilnosti i dostavilo izvješće o poduzetom, provedeno je 12 ciljanih posrednih nadzora. Promjenom koncepta provedbe inspekcijskog nadzora uglavnom su se provodili posredni ciljani inspekcijski nadzori ili neposredni ciljani nadzori zbog veće učinkovitosti. U 2022. provedena su ukupno 44 inspekcijska nadzora i to 4 neposredna i 37 posrednih, dok su dva posredna inspekcijska nadzora još bila u tijeku, a jedan ciljani posredni inspekcijski nadzor započet tijekom prosinca 2021., okončan je u ožujku 2022.

Tijekom 2022. Povjerenik je uputio 3 obavijesti o namjeravanom pokretanju prekršajnog postupka odgovornim osobama u vrijeme počinjenja prekršaja, izrečeno je 6 prekršajnih naloga protiv odgovornih osoba u tijelima javne vlasti u vrijeme počinjenja prekršaja, dok optužni prijedlozi nisu podnošeni. Zaprimljeno je i 8 odluka prekršajnih sudova, gdje je u 6 presuda odgovorna osoba u tijelima javne vlasti proglašena krivom, jednom presudom je odgovorna osoba oslobođena, a jedna presuda je odbijena zbog povlačenja. Ključna novost u području prekršajnih sankcija je ukidanje odredbe članka 61. stavka 1. Zakona kojom je bio propisan prekršaj za odgovornu osobu u tijelu javne vlasti te je umjesto te odredbe u Zakon uveden novi institut izvršenja rješenja Povjerenika. 

Povjerenik je tijekom 2022. nastavio s provedbom analitičkih praćenja proaktivne objave informacija na internetskim stranicama odabranih tijela javne vlasti i to jedno cjelovito za Grad Zagreb te dva specijalizirana praćenja i to u slučajevima financijske transparentnosti 48 trgovačkih društava u 100% ili većinskom vlasništvu RH i praćenja proaktivne objave informacija za ponovnu uporabu na internetskim stranicama 50 odabranih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Vezano za pripreme informacija za ponovnu uporabu, Ured povjerenika je tijekom 2022., nakon dane upute i preporuke jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za objavu popisa skupova podataka iz djelokruga rada (asset lista), proveo kontrolno praćenje kvalitete objave popisa skupova podataka iz djelokruga rada za 50 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U 2022. provedeno je 6.174 savjetovanja s javnošću što je za 30% vise nego u 2021. Analitičko praćenje je pokazalo da je potrebno uložiti dodatne napore u kvalitetnije planiranje normativnog procesa, osiguravanje dužeg vremenskog trajanja savjetovanja, kvalitetnije obrazloženje neprihvaćenih prijedloga te objavu sastava radnih skupina kao nove obveze uvedene izmjenama i dopunama Zakona.

U izvještajnom je razdoblju održano i ukupno 45 edukacija za 959 polaznika i to putem klasičnih radionica ili uz pomoć nekih od online alata, pri čemu je dio edukacija bio kreiran temeljem aktualnih nalaza praćenja. Ured povjerenika dao je također prijedloge i preporuke koje imaju za cilj osigurati pravilnu primjenu Zakona, omogućiti korisnicima učinkovitiji pristup imformacijama te olakšati rad tijelima javne vlasti u području rješavanja zahtjeva za pristup informacijama. 

U raspravi je rečeno da je Izvješće kvalitetno i dobro napisano te je pohvaljen rad bivšeg Povjerenika za informiranje. Skrenuta je pozornost na veliki broj slučajeva šutnje uprave u čemu su veliki udio imali slučajevi šutnje uprave u Općini Seget i Turističkoj zajednici Općine Seget. Radilo se o dva podnositelja zahtjeva koji su ujedno i vijećnici. Zbog tih slučajeva je i statistički porastao broj neodgovorenih žalbi te je postavljeno pitanje postoji li u Zakonu mehanizam da se to ubuduće spriječi. Odgovoreno je da takav mehanizam trenutno ne postoji te da treba razmotriti mogućnost da on bude ugrađen kod sljedeće izmjene Zakona. Ukazano je i na prijedloge i preporuke koji su dani u Izvješću, a koji su vrlo kvalitetni. Rečeno je da bi s takvom praksom trebalo nastaviti i da bi među tim prijedlozima i preporukama trebalo tražiti rješenja koja bi se mogla ugraditi u Zakon.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (s 8 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. godinu. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić