Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 4. sjednici, održanoj 2. prosinca 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolest, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 30. studenog 2020. godine.

Odbor je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolest raspravljao sukladno čl. 127. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio kako se Zakon donosi radi provedbe epidemioloških mjera za suzbijanja širenja infekcije uzrokovane virusom COVID 19. Iako je Hrvatska rano započela s provedbom epidemioloških mjera prema epidemiološkim pokazateljima na dan 23. studenog 2020.g. kumulativna 7-dnevna stopa zaraženih je 493,5/100.000 stanovnika a udio pozitivnih u ukupnom broju testiranja iznosi 34,4%, a na intenzivnoj njezi je 4/100.000 stanovnika. Zakonom o sprječavanju zaraznih bolesti određen je institucionalni okvir s kojim se osigurava zaštita života i zdravlja ljudi uz istodobno poštivanje načela razmjernosti. Nastojalo se postići legitimne ciljeve mjerama koje po svom intenzitetu i vrsti odgovaraju opasnosti koja prijeti od virusa COVID 19, u odnosu na Ustavom zajamčene slobode i prava građana da ograničenja ljudskih prava budu samo dok takve okolnosti postoje i u mjeri koja je nužna radi sprječavanja širenja zaraze. Obzirom na trenutnu ozbiljnu epidemiološku situaciju s ciljem sprječavanja širenja COVID-19 virusa zakonom su predložene mjere nošenja maski za lice te ograničavanje javnih i privatnih okupljanja, a za nepoštivanje navedenih mjera predviđaju se novčane kazne za pravne i fizičke osobe. Naime, prema dosadašnjem iskustvu pokazalo se kako pravilno nošenje maski za lice utječe na smanjenje mogućnosti zaraze COVID-19 virusom, te da se okupljanjima u kojima veći broj ljudi ostvaruje bliske kontakte dovodi do povećanja rizika od širenja COVID-19 bolesti. 

U raspravi je istaknuto kako se unatoč činjenici da se radi o opravdanim i legitimnim ciljevima  Prijedlogom zakona zadire u temeljna ljudska prava kao što je nepovredivost doma, sloboda kretanja te privatnost, a koje su Ustavom zajamčena ljudska prava. Jasno je da se radi o ozbiljnoj situaciji i ozbiljnoj bolesti koja ubija ljude te umanjuje kapacitet zdravstvenog sustava i mogućnost ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu i od drugih bolesti. Upravo zbog toga kako bi se osigurao veći legitimitet dio članova Odbora iznio je stav kako bi se zakon trebao donijeti  2/3 većinom. Posebno su istaknuta Ustavom zajamčena prava kao zaštita doma, privatnosti i slobode kretanja te je predsjednik Odbora istaknuo kako bi donošenje ovakvih prijedloga konsenzusom utjecalo i na bolju percepciju javnosti te bi se poslala poruka da se ne radi o prijedlogu samo jedne političke grupacije. Istaknuto je da je u ovom trenutku situacija toliko ozbiljna, da prijeti krah zdravstvenog sustava te da nema dovoljno vremena za politička usuglašavanja. U raspravi je postavljeno pitanje koje brojke trebaju biti zadovoljene kako bi se mjere predviđene zakonom prestale primjenjivati.

Predstavnik predlagatelja zaključno je pojasnio kako se Prijedlogom zakona ne daju nikakve dodatne ovlasti Policiji te da se neće obilaziti domovi građana već će Policija moći u domove ulaziti samo po prijavama. U odnosu na broj zaraženih te intenzitet i vrstu mjera koje se primjenjuju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako pokazatelj epidemiološke situacije nije samo broj zaraženih, jer postoji velik broj asimptomatskih osoba koje su kliconoše te kako su i do sada mjere donošene u razmjeru sa epidemiološkom situacijom.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova (7 glasova «ZA», 2 glasa „SUZDRŽAN“ i 2 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac