Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 8. sjednici, održanoj 16. ožujka 2021. godine raspravljao je o Prijedlogu zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada aktom od 17. prosinca 2020. godine.

Odbor je o Prijedlogu zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata raspravljao sukladno čl. 127. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio da su prava civilnih stradalnika Domovinskog rata regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata iz 1992. godine. Taj Zakon do sada je mijenjan čak 12 puta, njime mnoge kategorije nisu obuhvaćene, te 25 godina nakon završetka rata nemamo odgovarajući pravni okvir. Prema postojećem zakonodavnom okviru prava ostvaruju 1884 stradalnika i 145 članova obitelji poginulih civila, no mnogi stradalnici Zakonom nisu obuhvaćeni.

Prijedlogom zakona jasnije se definira pojam civilnog stradalnika iz Domovinskog rata tako da će prava moći ostvariti i stradalnici koji to nisu mogli po važećem zakonu. Zakon će obuhvatiti i civile stradale uslijed eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja, omogućit će se ostvarivanje prava članovima obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu i prije nego što svoje članove obitelji proglase umrlima, otvorit će se rok za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata po osnovu bolesti, uspostavit će se evidencija civilnih stradalnika, a predviđene su i mjere za poboljšanje socioekonomskog položaja korisnika. 

U raspravi su članovi Odbora izrazili zadovoljstvo što se uređuju status i prava svih civilnih stradalnika rata, te što se povećava krug osoba koje će biti obuhvaćene zakonom kao i opseg prava civilnih stradalnika rata. 

U raspravi su članovi Odbora iznijeli sljedeća mišljenja, prijedloge i primjedbe:
- U odnosu na članak 1. Prijedloga zakona izneseno je mišljenje da se radi o doslovno prepisanom tekstu iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja, što nije primjereno ovom zakonu jer se radi o pravima civilnih stradalnika. Predloženo je da predlagatelj razmotri izmjenu članka 1. na način da uz Domovinski rat kao temelj samostalne, suverene i neovisne Republike Hrvatske, kao vrednote istakne i poseban interes Republike Hrvatske za utvrđivanje istine o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, ostvarivanje njihovih prava, stvaranje uvjeta za povratak svih prognanih i izbjeglih građana Republike Hrvatske te procesuiranje ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata. 
- prigovoreno je na odredbu članka 76. kojom se dokazi kojima se dokazuje ostvarivanja statusa civilnog stradalnika iz Domovinskog rata ograničavaju na isprave nadležnih tijela Republike Hrvatske i dokaze koji će se odrediti pravilnikom. Istaknuto je da bi dokazivanje trebalo omogućiti i ispravama iz drugih država ili međunarodnih organizacija koje su zbrinjavale stradalnike. Naime, civilnim žrtvama je, osim u zdravstvenim ustanovama RH, medicinska pomoć pružana i u zaštićenim zonama UN-a, no i u drugim državama. Nejasno je zašto se u Prijedlogu zakona onemogućava dokazivanje izjavama svjedoka, što je uobičajeno u upravnom postupku, a pravila kojeg će se primjenjivati sukladno izričitim navodima predlagatelja, nego se dokazivanje ograničava na propisane dokaze koji se mogu upotrijebiti za dokazivanje. 
- Iznesena je primjedba na odredbu članka 5. Prijedloga zakona kojom se utvrđuju osobe, koje ne mogu ostvariti prava civilnih stradalnika, pri čemu izričaj „pomagači“ neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija nije dovoljno određen, te bi u provedbi moglo biti arbitrarnosti jer se tim pojmom ne može predvidjeti krug osoba na koje bi se mogao primijeniti navedeni članak. Istaknuto je da treba točno znati ulaze li u navedeni krug osobe koje su pomagale na način da su topnicima dodavale punjenja za topove ili osobe koje su oprale rublje pripadnicima neprijateljskih vojnih postrojbi. 
- U odnosu na članak 2. Prijedloga zakona izneseno je mišljenje da bi svim građanima Republike Hrvatske, neovisno o prebivalištu i boravištu u vrijeme stradavanja, trebalo omogućiti priznavanje prava iz Prijedloga zakona ukoliko je stradavanje bilo na području Republike Hrvatske. 
-    Izneseni su i prijedlozi nomotehničke naravi vezano uz čl. 4. Prijedloga zakona koji je nejasan, te se postavlja pitanje je li uopće potreban u Prijedlogu zakona. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina jednoglasno (10 glasova «ZA») je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih z a k lj u č a k a:

1.    Prihvaća se Prijedloga zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, 
2.    Stajališta, primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac