Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 15. sjednici održanoj 1. prosinca 2021. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je Predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. listopada 2021. godine.
.    
Odbor je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je istaknuto da su prihodi državnog proračuna u 2022. godini planirani u iznosu od 164,5 milijardi kuna, dok su za 2023. projicirani u iznosu od 167,7 milijardi kuna, te na sličnoj razini ostaju i 2024. godine. Ukupni rashodi u 2022. godini planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 6,5 milijardi kuna ili 3,9%  više u odnosu na  2021. godinu. U 2023. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 169,8 milijardi kuna, a u 2024. projiciraju se na razini od 166,5 milijardi kuna. Porez na dodanu vrijednost iznosit će 60,8 mlrd kuna s rastom od 8,5% na godišnjoj razini. Doprinosi za mirovinsko osiguranje iznosit će 26 mlrd kuna i ostvariti rast od 5%, a najizraženiji rast će se zabilježiti s pozicije pomoći i iznosit će 32,4 mlrd kuna odnosno rast od 34%, što su u najvećoj mjeri prihodi različitih EU fondova. Povećavanje rashoda najvećim dijelom vezano je  uz posljedice potresa, sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav te kamate na obveznice i kredite. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 164,5 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 173,8 milijardi kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2022. godinu iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1% bruto domaćeg proizvoda. U 2023. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 2,1 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a dok se u 2024. očekuje višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,2% BDP-a. Deficit proračuna i rast nominalnog duga ne bi trebao zabrinjavati zbog gospodarskog rasta. Naime nakon velikog pada u 2020. (-8,1%) u 2021. godini očekuje se gospodarski rast od 9%.

U raspravi je podržano povećanje planiranih sredstava u 2022. godini na većini pozicija važnih za zaštitu ljudskih prava posebice vezano uz socijalnu skrb, za obnovu od potresa, prevenciju od nasilja. Izraženo je zadovoljstvo što je temeljem Nacionalnog plana za Rome prvi puta osigurana stavka za romsku nacionalnu manjinu. 
Izražena je zabrinutost zbog sredstava predviđenih za ostvarivanje Operativnog programa za nacionalne manjine. Iako su sredstva povećana, ne  prate inflatorna kretanja te rast cijena građevinskih radova koji je bio 35 %. Razumljivo je da u 2022.g. prioritet dan obnovi potresom zahvaćenih objekata, no u 2023. i 2024. godini morala bi se iznaći sredstva kako bi se mogao provesti usvojeni Operativni program za nacionalne manjine. Vezano uz financiranje programa kulturne autonomije sredstva su povećana za 5 % no povećanje ne prati rast cijena najma prehrane i drugih troškova, zbog čega postoji mogućnost neostvarivanja zacrtanih ciljeva. 
    Istaknuto je kako u proračunu nisu vidljiva sredstva Hrvatskog karate saveza koja su osigurana poziciji A916002 u okviru Hrvatskog olimpijskog odbora, no da bi radi nepravilnosti, diskriminacije te kaznenih prijava Ministarstvo financija trebalo provesti nadzor nad Hrvatskim karate savezom. 
    Napomenuto je kako bi se moralo voditi računa o izmjenama zakona o socijalnoj skrbi u  dijelu koji se odnosi na starije i nemoćne, preoblikovanja sustava domova za starije i nemoćne te nagrađivanja udomitelja. Stoga bi se morala iznaći rješenja i financijska sredstva u budućim proračunima kako se ne bi dogodilo da neke starije i nemoćne osobe ostanu bez odgovarajućeg smještaja. 
    Istaknuto je i kako se nisu osigurana sredstva za izgradnju Centra za odgoj i obrazovanje u Čakovcu, za koju nisu osigurana sredstva već je samo ostavljena pozicija za tu namjenu sa ukupnim iznosom od 1.500kn. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova  (6 glasova „ ZA“ i 2  glasa “ SUZDRŽAN“ )  odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e 
  
DRŽAVNOG PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE  ZA 2022. GODINU, I PROJEKCIJE ZA 2023. I 2024. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

    PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac