Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 18. sjednici, održanoj 9. ožujka 2022. godine, raspravljao je o Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2020. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 1.4.2021.godine. 

Odbor je o Izvješću o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2020. godinu raspravljao sukladno čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno se predsjednik Odbora osvrnuo na Dan žena koji kao međunarodni praznik postoji od 1975. godine. Dan žena obilježava se 8. ožujka jer su na taj dan 1857. tekstilne radnice u New Yorku javno prosvjedovale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća a prosvjed je ugušila policija. 
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova izvijestila je da je tijekom izvještajne godine ravnopravnosti spolova  podneseno čak 1.993 predmeta od kojih su 515 radi zaštite od diskriminacije, najčešće žena (76,3%). Razvrstano po osnovi diskriminacije na zaštitu temeljem: spola - 83,5%, spolne orijentacije - 3,7%, rodnog identiteta i izražavanja - 3,9%, obiteljskog statusa - 3,1%, bračnog statusa. Sve pritužbe odnosile su se na izravnu diskriminaciju što znači da se neizravna diskriminacija ne prepoznaje u praksi i nije zaživjela. Najveći broj pritužbi odnosio se na rad Centara za socijalnu skrb i na rad Policije. Do kraja izvještajne godine riješeno je 415 (80,6%) predmeta u kojima je diskriminacija utvrđena u 126 slučajeva, izdano je 160 upozorenja, 166 preporuka i 19 prijedloga koji su bili uvaženi u visokih 91,2% slučajeva u potpunosti. U obavljanju poslova saznala je za povredu ZRS-a s obilježjima kaznenog djela i nadležnom državnom odvjetništvu prijavila sumnju s tim u vezi u 3 slučaja. Razmatrana je inicijativa za izmjenu zakonskih propisa u 3 slučaja. Zabilježen je porast rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji te je prema podacima MUP-a počinjeno 5.747 kaznenih djela što predstavlja porast od 28,8% u odnosu na 2019.godinu. U izvještajnoj godini evidentirano je ukupno 36 ubojstava, od kojeg broja je 14 ubijenih žena, od čega je 9 ubijeno od intimnih partnera. U 2020. u ovom području pritužbe su u 48,44% slučajeva podnosili očevi. 
U odnosu na roditeljsku skrb 48% pritužbi uputili su očevi radi poteškoća oko ostvarivanja osobnih odnosa s djecom i spolne stereotipe roditeljstva, dok su se pritužbe majki najčešće odnosile na  nesenzibiliziranost za nasilje u obitelji. Vezano uz spolne i rodne manjine u 2020. sklopljeno je ukupno 66 životnih partnerstva, od čega 28 među osobama muškog te 38 (20 više nego u 2019.) među osobama ženskog spola. Pravobraniteljica je postupala po pritužbama na obrasce i administrativne postupke vezane uz sklapanje životnih partnerstva. Zaprimljen je veći broj pritužbi transrodnih osoba u kojima se isticala izrazita sporost Nacionalnog zdravstvenog vijeća (NZV) u donošenju mišljenja o promjeni spola ili odabira života u drugom rodnom identitetu, a povećan je broj pritužbi koje su se odnosile na diskriminaciju temeljem rodnog identiteta u području pružanja i dostupnosti zdravstvenih usluga. Zabilježeni su i zločini iz mržnje i netrpeljivost prema spolnim i rodnim manjinama a nedostaju podaci o postupanju ODO-a po tim prijavama te je potrebno unaprjeđenje sustava prikupljanja podataka i edukacije. 

Pozitivni koraci ostvareni su osnivanjem 6 novih skloništa za žrtve nasilja, povećane su rodiljne naknade, a kao novina uvedene su naknade za mirovinsko osiguranje od 6 mjeseci za svako dijete. Pohvalno je i povećanje broja žena koje su zaposlene u policiji i vojsci. S druge strane potrebno je uvođenje rodiljinog dopusta za očeve u trajanju od 10 ili 30 dana, sufinanciranje skloništa za žrtve nasilja od strane jedinica lokalne samouprave, te izmjene zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Zabrinjavajući su i slučajevi u kojima žene poslodavca koji je otišao u stečaj moraju vraćati rodiljne i roditeljske naknade ponekad u velikom iznosu o čemu dobivaju rješenja u najosjetljivijem razdoblju. 

U raspravi koja je uslijedila pohvaljeno je izvješće i rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Izražena je zabrinutost radi povećanje obiteljskog nasilja te povećanja broja ubojstava žena od intimnih partnera. Istaknuto je kako je za kvalitetan rad nužno osigurati prostorne uvjete budući da je ured pravobraniteljice oštećen potresom te je potrebno iznaći odgovarajući prostor. Ukazano je i na problem prilikom vraćanja na radno mjesto nakon roditeljskog dopusta kad poslodavac osobe ne vraća na isto ili odgovarajuće radno mjesto posebice majke. Napomenuto je i kako bi se u Izvješću trebalo osvrnuti na odnos između maloljetničkih trudnoća cijele populacije u odnosu na maloljetničke trudnoće pripadnika romske nacionalne manjine. 

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova  (10  glasova «ZA»  i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  
z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJICE ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA ZA 2020. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

        prof. dr. sc. Milorad Pupovac