Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 24. sjednici, održanoj 17. studenoga 2022. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2021. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2022. godine. 

Odbor je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2021. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je pravobraniteljica iznijela da je tijekom 2021. godine Ured postupao po 2004 novo zaprimljene prijave te 1926 predmeta koji se odnose na inicijative, preporuke, projekte obilaske ustanova koje skrbe za djecu i druge redovite poslove. Upućeno je 86 općih preporuka, upozorenja i priopćenja u cilju unapređivanja zaštite prava sve djece ili pojedinih skupina djece, a Ured je sudjelovao u postupku donošenja 38 propisa i 4 strateška dokumenta. Velik broj preporuka je prihvaćen ali se u provedbi ne vide pomaci koji bi u bitnoj mjeri utjecali na povećanje prava djeteta.  Zaštita mentalnog zdravlja djece predstavlja jedan od problema jer nedostaje psihologa i psihijatara za zaštitu metalnog zdravlja djece. Prema podacima MUP-a, tijekom 2021. godine ubijeno je troje djece, sedmoro djece je počinilo suicid a evidentirana su 63 slučaja pokušaja samoubojstva. Pravobraniteljica je ukazala na porast vršnjačkog nasilja osobito putem društvenih mreža. Zabrinjavajuće je što nedostaju dječji psiholozi i psihijatri koji bi pružili podršku uslijed sve veće potrebe za zaštitom mentalnog zdravlja djece. Pozdravlja osnivanje obiteljskih odjela na sudovima kao pomak u zaštiti od sustavnog zlostavljanja djece koja sudjeluju u pravosudnim postupcima, no zalaže se za osnivanje obiteljskih sudova koji bi se vodili svi postupci vezani za djecu. Pravobraniteljica ukazuje na kadrovski problem jer je jedna od zamjenica pravobraniteljice duže vrijeme odsutna iz obiteljskih razloga za što bi se moralo naći rješenje.

Predstavnici Vlade Republike Hrvatske naglasili su kako je Vlada orijentirana na zaštitu prava djece, spremna na suradnju i teži boljoj suradnji svih dionika procesa zaštite prava djece. Kontinuirano se radi na podršci djeci kao žrtvama, a osnovana je radna skupina za izradu propisa koji bi objedinio povrede prava djeteta koje su u 250 propisa. Iz fondova EU financirano je 460 specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti posebice pedijatara kojih je nedostajalo.  

U raspravi je pohvaljeno izvješće no zabrinjava porast vršnjačkog nasilja, samoubojstava, te velik broj mladih i djece kojima se propisuju antidepresivi. Djeca više komuniciraju telefonom nego s drugom djecom i roditeljima te se pojavljuje otuđenost djece zbog upotrebe pametnih telefona i interneta. Odnos sa drugim ljudima je najbitnija stvar a nove tehnologije komunikacija uvode posrednike u te odnose što dovodi do otuđenja. Koliki utjecaj promjene imaju na djecu i mlade ne znamo, no zahtijeva jednu ozbiljnu analizu, prije svega stručnjaka kojih nemamo dovoljno.  Zabrinjava rast nasilja osobito na društvenim mrežama, a što se  pojačalo tijekom pandemije COVID-a. Obzirom na velik broj mladih kojima se propisuju antidepresivi kao i činjenice da se djeca već u prvom razredu osnovne škole suočavaju sa fobijama i anksioznošću, predloženo je da se u stručne timove škola uvrste i psiholozi koji bi pružili podršku djeci. Ukazano je na obrazovna prava romske nacionalne manjine jer 70% djece romske nacionalne manjine nakon osnovne škole ne nastavlja obrazovanje. Istaknut je i značaj predškolskog obrazovanja djece pripadnika romske nacionalne manjine što pomaže boljem razumijevanju, razbijanju predrasuda i integraciji. Vezano uz kadrovska pitanja te nedostatak zamjenice pravobraniteljice za djecu istaknuto je kako se mora pronaći rješenje kako bi pravobraniteljica za djecu mogla učinkovito obavljati sve zadatke. 

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova ZA i 1 glas SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice djecu za 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac