Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 11. sjednici održanoj 25. studenoga 2021. godine, raspravio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcije za 2023. i 2024. godinu, te Prijedlog financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcije planova za 2023. i 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada  2021. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su ukupni prihodi u 2022. godini planirani u iznosu od 164,5 milijardi kuna, dok su za 2023. projicirani u iznosu od 167,7 milijardi kuna, te na sličnoj razini ostaju i 2024. godine.

Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 3,9% ili 6,5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu. U 2023. godini ukupni rashodi planirani su razini od 169,8 milijardi kuna, a u 2024. projiciraju se na razini od 166,5 milijardi kuna.

Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda planirani manjak državnog proračuna za 2022. godinu iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1% bruto domaćeg proizvoda. U 2023. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 2,1 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a dok se u 2024. očekuje višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,2% BDP-a. Također je istaknuo da je za fiskalno izravnanje osigurano 2 milijarde kuna, te 1 milijun kuna za spajanje poslova jedinica lokalne samouprave.

U raspravi članova Odbora istaknuto je da je dobro da se ukupna sredstva potrebna za fond za izravnanje osiguravaju iz državnog proračuna, te da je povećana mogućnost preraspodjele sredstava. Istaknuto je pitanje funkcionalnog spajanja određenih poslova općina, odnosno kad će se donijeti kriteriji za to spajanje tih poslova. Upozoreno je i na visinu proračunske osnovice, čija se visina nije mijenjala već niz godina. Posebno u raspravi naglašeno da nema odgovorne fiskalne politike s obzirom na trenutak u kojem se nalazi država. To se odnosi prije svega da se u nekim  područjima RH  zatvaraju proizvodni pogoni i iseljava stanovništvo, a da centralna država nije ponudila dobre i adekvatne regionalne politike. Također je naglašeno da jedinice lokalne samouprave raznim izmjenama zakonskih propisa dobivaju sve više obveza a da te obveze ne prate financijske mogućnosti. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na:
- Financijski plan Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024.godinu
- Financijski plan HŽ Putnički prijevoz  za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan HŽ Infrastruktura za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ivan Penava, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
IVAN PENAVA