Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.
Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom aktu kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 203.

Predstavnik Ministarstva financija uvodno je iznio glavne značajke Prijedloga državnog proračuna te istaknuo da su ukupni prihodi u 2022. godini planirani u iznosu od 164,5 milijardi kuna, a da su za 2023. i 2024. projicirani u sličnom iznosu od 167,7 milijardi kuna. Ukupni rashodi u 2022. planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna što je 3,9% odnosno 6,5 milijardi kuna više u odnosu na proračun iz 2021. godine. Projicirani ukupni rashodi za 2023. iznose 169,8 milijardi kuna odnosno 166,5 milijardi kuna za 2024.

Očekuje se da će manjak državnog proračuna za 2022. iznositi 9,3 milijardi kuna ili  2,1% BDP-a, za 2023. godinu  2,1 milijardi kuna odnosno 0,4% BDP-a,  a 2024. očekuje se višak od 1,2 milijardi kuna ili 0,2% BDP-a. Nadalje, manjak općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u 2022. iznosit će 2,6% BDP-a, dok će udio javnog duga u 2022. godini, sukladno očekivanjima, iznositi 80,7 % BDP-a.

Predstavnik Ministarstva obrane u svom je izlaganju istaknuo da su Prijedlogom državnog proračuna za 2022. godinu planirana sredstva za Ministarstvo obrane u iznosu od 6,9 milijardi kuna, a projekcija za 2023. iznosi 6,61 odnosno za 2024. 6,78 milijardi kuna. U razdoblju od 2022. do 2024. planiraju se sredstva za projekte opremanja, izgradnju, adaptaciju i održavanje postojećih građevina i infrastrukture, troškove osoblja, ispunjavanje preuzetih obveza koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji, NATO-u i Ujedinjenim narodima. U svrhu daljnjeg učvršćivanja međunarodnog položaja Republike Hrvatske, kao saveznika u okviru NATO-a i partnera unutar Europske unije, zaštite zračnog prostora te uvećanja ukupne borbene sposobnosti Hrvatske vojske osigurana su sredstva za nabavu višenamjenskog borbenog aviona. U tom pogledu Vlada RH je dala suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna  u razdoblju od 2022. do 2026. godine, za nabavu višenamjenskog borbenog aviona u iznosu od 6.311.167.498,00 kuna.

Potrebna sredstva u iznosu od 2,38 milijardi kuna za plaćanje obveza u 2021. osigurana su rebalansom proračuna za 2021. godinu, dok je za 2022. potrebno osigurati iznos od  2,16 milijardi kuna. Također u planu je nastavak već započetih projekata opremanja Oružanih snaga višenamjenskim helikopterima, obalnim ophodnim brodovima, dalekometnim topničkim sustavom, opremanja baznih oklopnih vozila naoružanjem i opremom, opremanja podatkovnog središta i opremanja računalnom opremom te daljnje integracije sustava protuzračne obrane Republike Hrvatske u NATO sustav. U okviru obrazlaganja po programima, programskim aktivnostima i projektima navedeno je da su planirana sredstva raspodijeljena u sedam programa, pri čemu je za program Opremanje, modernizacija i izgradnja izdvojeno najviše odnosno 3,14 milijardi kuna, zatim za program Upravljanje i potpora osoblju izdvojeno je 2,86 milijardi kuna odnosno 43,3% je namijenjeno za potrebe osoblja. Za potrebe programa Komunikacijsko-informacijski sustavi I planiraju se sredstva u iznosu od 156 milijuna kuna, za program Obuka i logistička potpora OS 352,9 milijuna kuna, za Međunarodnu suradnju 70,5 milijuna kuna, za Mirovne misije 128,1 milijuna kuna te za program Javna sigurnost 136,8 milijuna kuna.

U raspravi koja je uslijedila, pozitivno je ocijenjen porast proračunskih sredstava namijenjenih za Ministarstvo obrane. U pogledu činjenice da je glavnina sredstava namijenjena za troškove osoblja i za opremanje, modernizaciju i izgradnju, primijećeno je da relativno malo sredstava preostaje za sve druge namjene. U svjetlu recentno potpisanog ugovora između Republike Hrvatske i Francuske Republike o kupnji višenamjenskog borbenog aviona Rafale članovi Odbora pozdravili su započeti pozitivan trend ulaganja u modernizaciju, projekte i opremu materijalno tehničkim sredstvima.  Također, kao dobar primjer razvoja događaja istaknuto je da su u proračunu planirana sredstva za osnivanje Sveučilišta obrane i sigurnosti za koje je u 2022. planirano 24,038 milijuna kuna, te po 74,354 milijuna kuna u 2023. i 2024. godini. U pogledu koštanja višenamjenskog borbenog aviona i o različitim iznosima navedenim u Prijedlogu proračuna i u Odluci o davanju suglasnosti MORH-u za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna RH u razdoblju od 2022. do 2026. godine, za nabavu višenamjenskog borbenog aviona, dano je pojašnjenje da će Francuskoj biti uplaćena točno ugovorena svota, ali da je do razlike došlo zbog obveza plaćanja PDV-a za nove robe i usluge odnosno zbog troškova osoblja koje odlazi na obuku. U raspravi je također istaknuto, da opremanje najsuvremenijim naoružanjem nije garancija uspjeha, te da je unatoč financijskim i materijalnim ograničenjima neophodno pozitivno procjenjivati postignuća kako u ljudstvu tako i u tehnici.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obranu je većinom glasova (sedam glasova „za“ i jedan „protiv“ ) odlučio Hrvatskome saboru predložiti, donošenje

Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i  projekcija za 2023. i 2024. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora,  a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Ante Deur, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović