Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 119. i 121. sjednici, koje su održane 18. i 24. siječnja 2024. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. prosinca 2023 godine. 

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore upozorili su na praksu kojom neke tvrtke na hrvatskom tržištu formiraju otkupne cijene primarnih poljoprivrednih proizvoda koje su za 50% - 60% niže od europskog prosjeka. Zbog ovih i drugih poremećaja potrebno je osnivanje Kriznog fonda kojim bi se moglo žurno reagirati na tržišne poremećaje, ali i elementarne nepogode. Ukazano je i na prakse drugih članica EU koje putem specijaliziranih agencija prate cijene u cijelom lancu opskrbe hranom (od proizvođača do trgovca), te je rečeno kako bi zakonski trebalo regulirati tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda jer bi se zakonskim reguliranjem, opterećenost dionika u lancu opskrbe hranom, pravilno rasporedila na sve dionike, čime bi se dodatno zaštitili i primarni poljoprivredni proizvođači koji su najviše izloženi nepoštenim trgovačkim praksama. Upozoreno je na prisutnost proizvoda koji se na hrvatskom tržištu prodaju po cijenama koje su niže od proizvođačkih, što je potrebno zaustaviti. Rečeno je i kako je za sprječavanje nepoštenih trgovačkih praksi u Zakonu trebalo zadržati obvezu kupca da nakon završenog razdoblja promidžbe dostavi dobavljaču podatke o količinama prodanih proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda po akcijskoj cijeni, te da mu razliku u cijeni neprodanih proizvoda plati po redovitoj cijeni, kao i da je tu odredbu trebalo proširiti i na sve poljoprivredne i prehrambene proizvode. U raspravi je upozoreno i na stalan rast broja nepoštenih trgovačkih praksi kojima će se Zakon u budućnosti trebati prilagoditi, pa je u tom smislu predloženo i korištenje pozitivnih primjera i praksi drugih država članica koje je Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora prikupio i ukazao predlagatelju na iste. Rečeno je kako proizvođači hrane moraju dobiti adekvatnu naknadu za svoj rad, pa bi u tom smislu rigoroznije kontrole svih dionika u lancu opskrbe hranom rezultirale i pravednijom raspodjelom vrijednosti u lancu. Rečeno je i kako bi otkup ratarskih proizvoda za državne robne rezerve mogao biti potpora najpogođenijem ratarskom sektoru. Upozoreno je i na kadrovsku ograničenost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, što u bitnome utječe i na utvrđivanje nepoštenih trgovačkih praksi. Predstavnik Hrvatske voćarske zajednice upozorio je potrebu isključivanja proizvođačkih organizacija iz odredbi ovog Zakona istaknuvši kako su se članovi proizvođačke organizacije dobrovoljno udružili i da nema potrebe njihove međusobne odnose regulirati ovim Zakonom. Rečeno je i kako bi, s namjerom pozicioniranja proizvoda zaštićenih nekom od nacionalnih i/ili europskih shema kvalitete, nepoštenom trgovačkom praksom trebalo smatrati i odbijanje kupca da iste uvrsti u svoju ponudu zbog njihove saznanosti ili nedostatnih količina. Iako je pitanje sljedivosti hrane dijelom regulirano Zakonom o hrani, ovim aktom trebalo bi nepoštenom trgovačkom praksom smatrati i stavljanje na tržište prehrambenih proizvoda bez provjere njihove sljedivost ukoliko je njihova nabavna cijena niža od prosječnog troška proizvodnje na mjerodavnom tržištu u razdoblju otkupa, prema službenoj statistici na razini Europske Unije. Stoga je predloženo da se zatraži da Hrvatski sabor usvoji zaključak kojim će pozvati Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i Državni inspektorat  da u roku od 3 mjeseca razmotre pozitivna iskustva drugih država članica u sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, osobito onih vezanih uz sljedivost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i metode utvrđivanja proizvođačkih cijena i sustave za njihovo praćenje te da temeljem istih ponude rješenja kojima bi se osigurala pravednija raspodjela vrijednosti u lancu opskrbe hranom. Upozoreno je i na slabu kontrolu protoka žitarica i ostalih roba iz trećih zemalja, a posebno iz Ukrajine, što je domaće proizvođače dovelo u nekonkurentan položaj. U tom smislu predloženo je da se nepoštenom trgovačkom praksom smatra i ulazak poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz trećih zemalja na naše tržište, ukoliko oni ne udovoljavaju istim uvjetima proizvodnje kojima moraju udovoljavati hrvatski poljoprivrednici.

Predstavnica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja odgovorila je kako Agencija nije nadležna za provođenje kontrola hrane na hrvatskom tržištu, te kako je hrvatski Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom jedan od najstrožih u EU. Uz prijedlog da se prodaja ispod proizvođačke cijene smatra nepoštenom trgovačkom praksom,  odgovorila je kako bi se time kršilo europsko pravo jer je sloboda određivanja cijena zagarantirana, te se na visinu marži ne može utjecati ukoliko poduzetnik nije u monopolističkom položaju, a takovih u Republici Hrvatskoj nema. Uz prijedlog da se nepoštenom trgovačkom praksom smatra odbijanje stavljanja u ponudu proizvoda zaštićenih nekom od nacionalnih i/ili europskih oznaka kvalitete odgovorila je kako, sukladno odredbama Zakona, svaki kupac može, uz primjereni rok otkazati dobavljaču narudžbu, pa ovaj prijedlog smatra neprovedivim. Iz Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora odgovoreno joj je da su rješenja koja predlaže Odbor prepoznata i u zakonodavstvu više država članica te da Odbor traži da se ista razmotre i da se od strane AZTN-a i nadležnih državnih tijela predloži kako ta rješenja provesti u praksi. Potrebno je s modela razmišljanja kako se nešto ne može riješiti, prijeći na model učinkovitog rješavanja problema koji godinama opterećuju hrvatsku poljoprivredu te je Odbor upravo u tom smislu dao više prijedloga.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede odgovorio je kako nije moguće odrediti proizvođačku cijenu nekog proizvoda na razini Republike Hrvatske jer bi isto moglo izazvati stavljanje u nepovoljan položaj drugih dobavljača. Uz pitanje reguliranja akcija odgovorio je kako je dogovor o istome postignut s članicama Hrvatske gospodarske komore. Istaknuo je kako je Republika Hrvatska Europskoj komisiji predložila izdvajanje do 2% nacionalne omotnice (iz prvog i drugog stupa ZPP) kako bi se osigurala sredstava za brzu reakciju na poremećaje na tržištu. Druge države članice i Europska komisija podržali su ovaj prijedlog i radi se na njegovoj razradi. Ukazao je na važnost kontinuiranog razgovora između dobavljača i otkupljivača i dodao kako se Državne robne rezerve pune sukladno zakonskim odredbama i uglavnom s proizvodima domaćih proizvođača. Za isključivanje proizvođačkih organizacija iz odredbi ovog akta ne postoji uporište u Zakonu, a kako taj članak trenutno nije niti u izmjeni, na isti se ne može uložiti amandman temeljem Poslovnika Hrvatskog sabora. Ministarstvo poljoprivrede spremno je uzeti u razmatranje mogućnost proširenja nepoštenih trgovačkih praksi u dijelu koji se odnosi na sljedivost proizvoda kako je to predložio Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je  jednoglasno  (7 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Temeljem članka 165. stavka (2) Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za poljoprivredu jednoglasno (7 glasova „ZA“) predlaže Hrvatskom saboru usvajanje slijedećeg

Z A K LJ U Č K A

Hrvatski sabor poziva Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i Državni inspektorat  da u roku od 3 mjeseca razmotre pozitivna iskustva drugih država članica u sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, osobito onih vezanih uz sljedivost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i metode utvrđivanja proizvođačkih cijena i sustave za njihovo praćenje te da temeljem istih ponude rješenja kojima bi se osigurala pravednija raspodjela vrijednosti u lancu opskrbe hranom.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir