Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 125. sjednici održanoj 6. ožujka 2024. godine, u svojstvu matičnog radnog tijela, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024. godine.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako je temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske prihvaćen Akcijski plan smanjenja neporeznih i parafiskalnih davanja u 2023. godini za 2024. godinu, kojim je kao jedna od mjera rasterećenja, predloženo ukidanje vodnog doprinosa, koje se predlaže ovim aktom. Kako će se ukidanjem vodnog doprinosa ukinuti i određene namjene za čije financiranje se koristio prihod od vodnog doprinosa, ovim aktom predlaže se proširenje namjene korištenja prihoda od naknade za uređenje voda za potrebe sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica, a kako bi se jedinicama lokalne samouprave kompenzirali prihodi koje će izgubiti ukidanjem vodnog doprinosa. Financiranje gradnje građevina obrane od poplava i mjera obrane od poplava financirat će se i dalje iz prihoda od naknade za uređenje voda, a za tu namjenu koriste se i sredstava iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka u iznosu od 158 milijuna eura te su do sada korištena i sredstva iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezije, dok će se u narednom razdoblju koristiti i sredstava iz Programa konkurentnost i kohezija u iznosu od 121,5 milijuna eura. Za  financiranje gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu županija, u Državnom proračunu na razdjelu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, osiguravaju se sredstva za izradu projektne dokumentacije za sustave javnog navodnjavanja, čija se izgradnja financira EU sredstvima, osiguranim u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. u iznosu od 72,3 milijuna eura. Programom ulaganja u klizišta posredstvom Hrvatskih voda, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i županijskim cestama, saniran je veliki broja klizišta u Republici Hrvatskoj, istaknuo je predstavnik Hrvatskih voda.

U raspravi su članovi Odbora pozitivnim ocijenili predloženo ukidanje vodnog doprinosa jer će isto rezultirati rasterećenjem za investitore, poduzetnike i građane. Uz predloženu dopunu članka 21., kojom se kao izvor sufinanciranja troškova sanacije klizišta i odrona nastalih erozijom i bujicama, u budućnosti predlaže naknada za uređenje voda, upitano je kako će se isto reflektirati na aktivnosti koje jedinice lokalne samouprave provode ili planiraju provesti, a uzimajući u obzir da se ova naknada koristi prema načelima solidarnost i prvenstva u potrebama na državnom području. Ukazano je i na potrebu prepoznavanja višestruke koristi koja bi mogla nastati olakšavanjem korištenja mineralnih sirovina iz hrvatskih rijeka, jer bi se iz koncesija za korištenje mineralnih sirovina moglo financirati vodno gospodarstvo.

Predstavnica predlagatelja i predstavnik Hrvatskih voda odgovorili su kako projekti koji su u tijeku neće stati, a Hrvatske vode će u skladu s Planom upravljanja vodama  i nadalje pružati podršku jedinicama lokalne samouprave za sanaciju klizišta i odrona. 

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir