Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 83. sjednici održanoj 14. prosinca 2022. godine, Prijedlog strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2023. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca  2022. godine. 

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, postavljen je upit hoće li provedba ove Strategije smanjiti probleme s kojima se susreću hrvatski poljoprivrednici i to posebno one vezane uz dostupnost širokopojasnog interneta na ruralnim područjima, ali i one vezane uz podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na potpore, a koji su vezani uz neposjedovanje dovoljne razine digitalnih vještina korisnika. Rečeno je kako će donošenje Strategije utjecati na provedbu planova vezanih uz dostupnost širokopojasnog Interneta te je upitano o planiranom roku raspisivanja natječaja na koje se mogu javiti jedinice lokalne samouprave i ukazano je na potrebu žurnog donošenja odluke o linijskoj infrastrukturi koji bi uvelike utjecao i na spremnost operatera za uključivanje u postupke realizacije dostupnosti širokopojasnog interneta na ruralnim područjima. Upitano je mogu li vaučere za digitalizaciju koristiti i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, te kada se očekuje javni poziv za iste. Upitano je koliko će stav Europske komisije koji govori da ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa nisu prioritetna ulaganja, pa sukladno istome u programskim dokumentima alokacija predviđena za izgradnju pristupne širokopojasne mreže nije odobrena za financiranje iz VFO 2021 – 2027, utjecati na osiguranje dostupnosti širokopojasnog pristupa na ruralnim područjima, i to posebno zbog, kako se u ovom dokumentu navodi, obustavljanja aktivnosti koje su Nacionalnim planom razvoja širokopojasnog pristupa 2021. – 2027., planirane za program potpore osiguranju digitalne povezivosti mrežama vrlo visokog kapaciteta. Postavljen je upit jesu li planirani neki drugi izvori financiranja, te kako će se isto odraziti na posebni cilj iz Nacionalnog plana „Uvođenje 5G mreža u ruralna područja“, kojim je planirano da udio ruralnih područja u RH koja su pokrivena 5G mrežama do 2027. godine bude 50%.  Rečeno je i kako je Nacionalno regulatorno tijelo, HAKOM utvrdilo da za postizanje pune brze širokopojasne pokrivenosti ruralnih područja postoji investicijski jaz od 778 milijuna eura, pa je financiranje ovih aktivnosti itekako važno. Uz provođenje Okvirnog nacionalnog programa za razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture, za koji su izrađena 72 plana, a u provedbi je 21 projekt, upitano je za rokove provedbe ostalih planova. Uz slabu pokrivenost ruralnih područja mrežama nove generacije,  velikog kapaciteta i brzina, te je ukazano i na nepristupačnost cijene i upitano što se  može napraviti kako bi se u 21. stoljeću stanovnicima i poslovnim subjektima na ruralnim područjima osigurala dostupnosti ovih usluga, jer nije racionalno očekivati primjenu digitalnih alata od naših poljoprivrednika, ako im istovremeno nismo u mogućnosti osigurati osnovu za korištenje ovih alata.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako 63% hrvatskih građana posjeduje osnovne digitalne vještine, što nas svrstava na 9. mjesto u Uniji. S namjerom povezivanja baza podataka u Republici Hrvatskoj provodi se OECD projekt, koji bi nakon analize registara koje vode državna tijela, trebao rezultirati preporukama koje će osigurati veću povezanost baza podataka u Republici Hrvatskoj i njihovu dostupnost nadležnih državnim tijelima. Kroz vaučere za digitalizaciju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pruža podršku malom i srednjem poduzetništvo, a informaciju o dostupnosti istih obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima nema, no podržava izrečeni prijedlog. Upozorio je i na izazove vezane uz provedbu projekata za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja  i odgovorio kako bi početkom 2023. trebali biti raspisani pozivi na koje će se za provođenje ovih projekata moći javiti jedinice lokalne samouprave. Vezano uz cijenu usluga, odgovorio je kako je Republika Hrvatska pala na ljestvici digitalizacije u Uniji upravo zbog cjenovne nepristupačnosti, što je veliki izazov, osobito u vrijeme energetske krize, kada se zna da Internet troši gotovo 10% svjetske proizvodnje električne energije. Zaključio je kako se cijene usluga ne smanjuju, no povećava se količina usluga koje su dostupne krajnjim korisnicima.  

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (8  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

STRATEGIJE DIGITALNE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2023. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.                   

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir