Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 14. sjednici održanoj 5. veljače 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2020. godine.

    Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

    Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula se zbog usklađivanja s novim propisom iz područja nepoštenih trgovačkih praksi u poslovanju s hranom, usvojenih na razini Europske Unije, predlažu ove izmjene i dopune. Uz terminološko usklađivanje proširuje se i obuhvat proizvoda, pa se uz hranu i prehrambene proizvode ovim prijedlogom obuhvaćaju i primarni neprerađeni poljoprivredni proizvodi. Spuštanjem praga ukupno ostvarenog godišnjeg prihoda i primitaka na 15 milijuna kuna, proširuje se obuhvat adresata na koje se primjenjuju nepoštene trgovačke prakse, te se preciznije uređuju obveze vezane uz pisani ugovor i pravila i odgovornosti vezane uz izdavanje računa i otkupnog bloka. Proširuje se i obuhvat nepoštenih trgovačkih praksi, dopuštaju se nenajavljene kontrole i osiguravaju mehanizmi zaštite identiteta prijavitelja nepoštenih trgovačkih praksi s ciljem njihove zaštite od komercijalne ili druge vrste odmazde.

    U raspravi su članovi Odbora istaknuli kako ovaj Prijedlog zakona ne može riješiti sve probleme poljoprivrednika, no proširenje obuhvata broja nadziranih subjekata je dobrodošlo, kao i preciznije propisivanje ugovornih obveza, povećanje obuhvata nepoštenih trgovačkih praksi i mogućnost nenajavljenih kontrola. Ukazano je na problem poljoprivredno prehrambenih proizvoda koji na hrvatsko tržište ulaze po cijeni koja je ispod proizvodne cijene, te je uz navedeno predložena dopuna članka 3. stavka 1. točke (17)  koji govori o „krajnjoj prodajnoj cijeni“  na način da se istim propiše da krajnja prodajna cijena ne može biti ispod proizvodne cijene. Upozoreno  je i na problem uvjetovanja nabave repromaterijala od kupca proizvoda,  a što bi se također moglo smatrati nepoštenom trgovačkom praksom. Uz postojeće dobrovoljne standarde kvalitete proizvoda Republika Hrvatska može uvesti i one obvezne, koji ne narušavaju funkcioniranje unutarnjeg europskog tržišta, a koji primjeri dobre prakse se već primjenjuju u drugim državama članicama Unije, istaknuto je u raspravi. Isto tako, predložene nepoštene trgovačke prakse potrebno je što jasnije definirati kako u budućnosti ne bi došlo do manipulacija, te je uz navedeno, kao primjer navedena nepoštena trgovačka praksa otkazivanja dobavljaču narudžbe pokvarljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u roku kraćem od 30 dana, za koju je jasno potrebno propisati da se radi o ukupnoj narudžbi, a ne njenom dijelu. Postavljen je i upit o razlozima zbog kojih je dodatno Pravilnikom potrebno propisivati proizvode na koje se Zakon odnosi, obzirom da je isto već regulirano odredbama Zakona. U raspravi je istaknuto i kako Zakon nije ostvario svoju svrhu jer se  i dalje događaju povrati robe, snižavanje cijena, neizdavanje otkupnih blokova, neopravdano otpisivanje roba, naplaćivanje ulaza  proizvoda na police, kompenzacija na prodajnim mjestima, postojanje A i B lista proizvoda (obrtajni i ne obrtajni proizvodi) i slično. Ove aktivnosti se provode, samo se sada nazivaju drugim imenom. Zbog čestog kašnjenja u plaćanju pri isporuci žive stoke postavljen je upit odnose li se odredbe ovog akta i na živu stoku. Upozoreno je i kako se prijedlogom akta predviđaju kazne za otkupljivače, no ne spominju se naknade za proizvođače, pa bi i to trebalo na neki način regulirati. Upozoreno je na važnost provedbe kontrola i nadzora, postavljeni su upiti o količini unesenih i uvezenih poljoprivredno prehrambenih proizvoda i samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Uz navedeno je ukazano na važnost postojanja Burze domaćih proizvoda koja bi hrvatskim poljoprivrednicima pomogla u distribuciji poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Postavljen je i upit o mogućim alatima kojima bi se regulirale cijene na tržnicama i ograničile previsoke marže. Upozoreno je i na prakse u kojima neki kupci, ne izvrše plaćanje za preuzetu  robu i preko dvije godine, a za isto nisu sankcionirani. Istaknuto je i kako bi informacije o prekršiteljima Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebale biti javno dostupne. 

U raspravi su predstavnici relevantnih udruga i komora upozorili kako je obuhvat poljoprivredno prehrambenih proizvoda potrebno uskladiti s europskom Direktivom. Krajnja prodajna cijena ne bi trebala biti manja od nabavne cijene proizvoda uvećane za prosječnu maržu koju taj proizvod u trgovanju ostvaruje, a provedbenom tijelu trebale bi biti dostupne informacije o toj cijeni. Upozoreno je i na problem ulaska roba iz robnih rezervi drugih država članica Unije na hrvatsko tržište po niskim cijenama i izražena bojazan o mogućoj zlouporabi u prodaji roba po akcijskim cijenama. Kupci bi se u budućnosti, zbog kompliciranih procedura i kontrola mogli više usmjeravati na uvoz proizvoda, a isto su HORECA kanali već i najavili istaknuto je u raspravi. Upozoreno je na preduge postupke utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi, koje su dijelom vezane i uz nadležnost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i provedbu upravnog postupka pri utvrđivanju ovih praksi. Postavljen je upit o mogućnosti ranijeg stupanja na snagu ovog akta, a što je u skladu s odredbama europske Direktive.  Ukazano je na problem “predatorskih cijena” i prevelik uvoz i unos poljoprivredno prehrambenih proizvoda na hrvatsko tržište, ali i na uvijete kojima naši poljoprivrednici moraju udovoljavati u proizvodnji kako bi proizvode stavili na tržište, a kojima proizvodi iz trećih zemalja ne trebaju udovoljavati. Izražen je i stav kako je ovim aktom potrebno jasno propisati obvezatnost sklapanja pisanog ugovora. Ukazano je i na neke prakse koje nisu sastavni dio ovog akta, a mogu se smatrati nepoštenim trgovačkim praksama, kao što je to ulazno i izlazno kalo u silosu.

Predstavnica  Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja je kao glavni problem u provedbi ovoga Zakona navela nesuradnju poljoprivrednika koji ne žele prijaviti nepoštene trgovačke prakse ili primjedbe koje dostavljaju nisu dostatne za provedbu postupka njihova utvrđivanja. Postupak utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi je dugotrajan, prekršitelji vrše plaćanja u trenutku kada rješenja postanu pravomoćna, a u provedenim postupcima tužbeni zahtjevi stranaka su odbijani i potvrđena su rješenja Agencije. Osim plaćanja kazne pozitivan učinak provedbe postupka je i usklađivanje ugovora i otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi. Uz pitanje određivanje cijena istaknula je kako je svako zadiranje u cjenovnu politiku s aspekta zaštite tržišnog natjecanja suspektno. Vezano uz predatorske cijene pojasnila je kako se iste mogu primijeniti samo na poduzetnike koji su u vladajućem položaju na tržištu, što je potrebno dokazati.

Predstavnik predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknuo kako će se pri izradi Konačnog prijedloga zakona razmotriti pitanje stupanja na snagu Zakona. Pravilnicima će se detaljnije popisati proizvodi na koje se odnose odredbe Zakona. Vezano uz pitanje akcijskih cijena poljoprivredno prehrambenih proizvoda istaknuo je kako će se isto regulirati praćenjem blagajne kao referentnog mjesta, pa neće biti moguće robu koja se prodaje po akcijskoj cijeni prodavati nakon isteka akcije po uvećanoj cijeni. Uz upit o samodostatnosti u proizvodnji hrane istaknuo je kako u većini grana poljoprivredne proizvodnje Republika Hrvatska nije samodostatna, pa tako niti u svinjogojstvu. Kroz sustav „dokazane kvalitete“ dodatno će se pratiti sljedivost proizvodnje.  Cijene i marže vezane uz prodaju poljoprivredno prehrambenih proizvoda na tržnicama ne reguliraju se odredbama ovoga zakona, a sama cijena formira se sukladno uvjetima na tržištu zaključio je predstavnik predlagatelja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i  3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

2.    Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksu u lancu opskrbe hranom.

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

                            PREDSJEDNICA ODBORA

                                  Marijana Petir