Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kn, odnosno za 1,2 posto te iznose 137,7 milijardi kn, dok se ukupni rashodi smanjuju za 1,3 milijarde kn, odnosno sa 140,3 milijarde kn na 139 milijardi kn. Manjak državnog proračuna za 2019. godinu planiran je u iznosu od 1,3 milijarde kn ili 0,3% bruto domaćeg proizvoda, što predstavlja smanjenje u odnosu na prvotno planirani iznos od 2,9 milijardi kn ili 0,7 postotnih bodova BDP-a.

U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je uvodno obrazložio predstavnik resornog Ministarstva. Tekući financijski plan za 2019. godinu iznosio je ukupno 8.149.041.922 kn, a nakon rebalansa iznosi 8.027.263.742 kn, odnosno smanjen je za 121.778.180 kn. Smanjenje plana dijelom se odnosi na isplaćen predujam od 590 milijuna kuna za potrebe provedbe projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom (Pelješki most i pristupne ceste). Razlog povrata dijela predujma je trenutna dinamika radova te kašnjenje u postupcima nabave.

Plan u limitu je, nakon rebalansa, manji za 22.500.000 kn (s 6.093.283.307 kn na 6.070.783.307 kn), a preraspodijeljeno je 109.409.821 kn. Najveća smanjenja sredstava u limitu iskazana su na aktivnostima/projektima: Predsjedanje Republike Hrvatske Europskom unijom; Gradnja i tehničko održavanje plovnih putova unutarnjih voda; Potpora trgovačkim društvima u javnom sektoru u pripremi i provedbi projekata planiranih za sufinanciranje iz EU fondova; Unapređenje strukturnih reformi željeznice te Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost.

Najveća povećanja sredstava u limitu iskazana su na aktivnostima/projektima: Potpora županijskim upravama za ceste za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta; Izgradnja, sanacija i rekonstrukcija objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku (LU Split i LU Ploče za plaćanje obveza); Poticanje željezničkog putničkog prijevoza te Poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija.

Raspravljano je o prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana za 2019. godinu izvanproračunskog korisnika Hrvatske ceste. Ukupni planirani prihodi iznose 2.560,57 milijuna kn, što predstavlja smanjenje od 14,34 % u odnosu na originalni plan. Najveći dio smanjenja odnosi se na projekt Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, projekt Čvor Škurinje–Luka Rijeka i projekt Obilaznice Petrijevaca. Rashodi poslovanja u prijedlogu Izmjene plana povećani su za 151,65 milijuna kuna u odnosu na originalni plan, dok su materijalni rashodi povećani za 57,82 milijuna kn i to u najvećoj mjeri zbog povećanja planiranih rashoda za redovito i izvanredno održavanje.

Posebno je raspravljano o dugotrajnom problemu financiranja Županijskih uprava za ceste. Iako je u odnosu na originalni plan, sufinanciranje ŽUC-eva u Izmjeni i dopuni Financijskog plana Hrvatskih cesta povećano za 85 milijuna kn te s pozicije resornog Ministarstva još dodatno izdvojeno 33 milijuna kuna (ukupno 143 milijuna) članovi Odbora smatraju da osigurana sredstva nisu dostatna za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta. Isto tako, smatraju da se dobivanjem sredstava na koncu godine ne mogu isplanirati i realizirati projekti koji za cilj imaju poboljšanje stanja mreže županijskih i lokalnih cesta čime se ugrožava sigurnost prometa. Zahtijevaju da se žurno predlože izmjene i dopune Zakona o cestama kako bi se riješio način financiranja ŽUC-eva, na što su dobili i obećanje iz resornog Ministarstva da se intenzivno radi na modelu rješenja ovog problema.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 glasova ”za” i 1 glas ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU, I PROJEKCIJA ZA 2020. I 2021. GODINU

te sljedećih odluka:
•    Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
•    Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, 
•    Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
•    Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
•    Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
•    Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Pero Ćosić