Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 18. sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekciju planova za 2023. i 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je navedeni akt, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 164,5 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 173,8 milijardi kuna. planirani manjak državnog proračuna za 2022. godinu iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1% BDP-a. U 2023. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 2,1 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a dok se u 2024. očekuje višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,2% BDP-a.

Odbor se posebno osvrnuo na plan razdjela Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je uvodno obrazložio njihov predstavnik. Prijedlog financijskog plana za 2022. iznosi ukupno 10.229.298.867 kn, što je povećanje ukupnog plana, u odnosu na tekući plan za 2021. za 7,5%. Prijedlog plana za 2022. u limitu iznosi 6.291.882.489 kn.

Od ukupnog Financijskog plana je 41,5% sredstava planirano za pripremu i provedbu EU projekata. Najvećim dijelom to se odnosi na sredstva pomoći EU iz mehanizma za oporavak i otpornost te sredstva pomoći iz Fonda solidarnosti EU (sanacija šteta od potresa iz prosinca 2020. u LU Sisak i LK Sisak). 

Oko 26% plana, predviđeno je na naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta i željezničke infrastrukture (trošarine), a temeljem Zakona o cestama i Zakona o željeznici. 

Najznačajniji projekti, koji će se sufinancirati sredstvima EU u narednom trogodišnjem razdoblju su: OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost, za kojeg je u narednom trogodišnjem razdoblju planirano ukupno oko 6 milijardi kn. U okviru ovog projekta planirana su sredstva za 28 podprojekata od kojih su vrijednosno najznačajniji: Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, Projekt izgradnje državne ceste od čvora Škurinje do luke Rijeka, Sanacija opasnih mjesta na državnim cestama (uklanjanje crnih točaka), Unaprjeđenje lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog prometa, Izgradnja nadvožnjaka i prilazne prometnice u Vinkovcima, Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić-Čakovec na dionici Zaprešić-Zabok, Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionicama Dugo Selo-Križevci i Hrvatski Leskovac-Karlovac, Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke pruge od međunarodnog značaja Vinkovci–Vukovar te Obnova voznog parka HŽ Putnički prijevoz novim elektromotornim vlakovima. Također se planira nastavak razvoja infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. 

U okviru financijskog plana Ministarstva planirana su i sredstva za Agenciju za obalni linijski pomorski promet, Agenciju za sigurnost željezničkog prometa, Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatski hidrografski institut i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti. Ukupan iznos za navedene agencije, planiran je u iznosu od 562.847.991 kuna za narednu godinu, dok planirana sredstva za 10 državnih lučkih uprava ukupno iznose 1.058.810.849 kn. 

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje državnog proračuna. 

Predstavnici izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, društava Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura, iznijeli su financijski plan za 2022. godinu te projekcije za 2023. i 2024. godinu.

Predstavnici Hrvatskih cesta istaknuli su da će društvo u 2022., prihodovati od kapitalne pomoći iz proračuna – naknade iz goriva, sredstava za financiranje EU projekata i programa te će nastaviti obavljati poslove građenja i redovitog održavanja cesta. Osvrnuli su  se, između ostalog na ulaganja: spojna cesta čvor Vučevica na A1 – čvor na D8 – Trajektna luka Split, Brza cesta čvor Okučani – Gradiška, Most na Savi kod Gradiške te Čvor Donja Zdenčina (A1) – most na Kupi kod Lasinje. U programu gradnje i rekonstrukcije brzih cesta istaknuta su ulaganja u brzu cestu D12 (Podravski ipsilon) Farkaševac – Bjelovar, Bjelovar – Virovitica – GP Terezino Polje (Mađarska) (Podravski ipsilon) te brzu cestu D10 (Podravski ipsilon) Kloštar Vojakovački – Križevci. Posebno su se osvrnuli na projekt Multimodalne platforme splitske aglomeracije, brze ceste Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš, projekt spojne ceste Škurinje – luka Rijeka. Istaknut je i nastavak projekta cestovnog povezivanja s južnom Dalmacijom, most Pelješac s pristupnim cestama.

Hrvatske autoceste prihoduju od cestarina, a planiranje izgradnje i održavanja je u skladu sa Strategijom prometnog razvoja RH. U 2022. planira se nastavak izgradnje dionice Selce - Novi Vinodolski na Autocesti A7 Rupa – Rijeka – Žuta Lokva. Također se ubrzava dovršetak izgradnje autoceste A11 Zagreb - Sisak, dionice Lekenik - Sisak, kao prioritetni projekt za dugoročnu revitalizaciju Sisačko - moslavačke županije. U 2022. godini planiran je početak radova na implementaciji novog sustava za naplatu cestarine.

HŽ Putnički prijevoz nastavit će ulaganja u vozni park. U 2022. godini uvrstit će još 9 elektromotornih vlakova, u 2023. uvrstit će 18 elektromotornih vlakova i 2 dizel-električna motorna vlaka, a 2024. još 5 dizel-električnih motornih vlakova i 1 baterijski vlak. Tako bi HŽ Putnički prijevoz, ukupno do kraja 2024., raspolagao sa 69 novih vlakova.

Nadalje je raspravljano o nastavku ulaganja u željezničku infrastrukturu. Predstavnik HŽ Infrastrukture istaknuo je da su se značajno povećale investicije u željezničku infrastrukturu, tako da omjer investicija nasuprot redovnog poslovanja u prosjeku iznosi 75% investicije, a 25% redovno poslovanje. Osvrnuo se na radove na dionici od Dugog Sela do mađarske granice, od Vinkovaca do Vukovara te Virovitica – Pitomača. Rečeno je da je u tijeku natječaj za izvođenje radova na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, a projekt Dugo Selo – Novska je u završnoj fazi. 

Članovi Odbora raspravljali su o revitalizaciji, odnosno obnovi i modernizaciji željezničkih pruga u Istri, potrebi sklapanja PSO ugovora radi transparentnosti željezničkog sustava te potrebi izgradnje novih koridora ukoliko imamo već postojeće (u Krapinsko zagorskoj županiji). 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 glasova ”ZA”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2023. I 2024. GODINU

te sljedećih odluka:
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu  i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić