Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 50. sjednici održanoj 28. veljače 2024. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt „Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske“ iz okvirnog zajma, drugo čitanje, P.Z. br. 629, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. veljače 2024. godine. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predloženim zakonom potvrđuje se navedeni Ugovor o financiranju, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. 

Europska investicijska banka je na sjednici Odbora direktora, održanoj 13. prosinca 2023. godine, odobrila Republici Hrvatskoj okvirni zajam u iznosu od 900 milijuna eura, kojim je predviđeno financiranje i/ili sufinanciranje projekata usmjerenih na poboljšanje željezničke infrastrukture kao i projekata usmjerenih na poboljšanje putničkog prijevoza. 

Ugovor o financiranju potpisan je 22. siječnja 2024. u Zagrebu i u Luxemburgu i  odnosi se na zajam u iznosu od 400 milijuna eura, dok će preostali iznos odobrenog okvirnog zajma u iznosu od 500 milijuna eura biti predmetom sljedećih ugovora o financiranju, prema potrebi i sukladno dinamici korištenja prvog dijela zajma.

Predviđeni iznos prve tranše ovog Ugovora o financiranju (u iznosu od 400 milijuna eura), čiji je rok korištenja 5 godina, iznosi 108,5 milijuna eura. Prva tranša se odnosi na financiranje i sufinanciranje projekata koji se planiraju realizirati u 2024. godini, a sredstva za realizaciju projekata kao i sredstva za podmirenje financijskih obveza su planirana Državnim proračunom za 2024. godinu. Predviđeni rok otplate prve tranše je 25 godina s počekom 5 godina, a indikativna stopa za I. tranšu iznosi 3,234 posto. Što se tiče budućih tranši, njihovi točni iznosi i rokovi za njihovo podmirenje će se utvrđivati naknadno, tijekom povlačenja istih, u skladu s planiranom dinamikom izvršavanja projekata, a sredstva za podmirenje financijskih obveza za Republiku Hrvatsku će se osigurati u Državnom proračunu za naredne godine. Naime, svaka pojedina tranša pretpostavlja utvrđivanje zasebnih uvjeta otplate i iznosa same tranše u skladu s odredbama Ugovora o financiranju.

Tijekom rasprave o istarskim željezničkim prugama član Odbora istaknuo je da na popisu indikativnih projekata nema niti jednog projekta koji je vezan za spajanje Istre s ostatkom Hrvatske. U odgovoru je predlagatelj naglasio da će Republika Hrvatska uz dva postojeća koridora, od travnja ove godine, biti na još dva TEN-T koridora, od kojih je jedan i to koridor Baltik – Jadran značajan za Istru. Istra će također realizacijom projekata ovoga Ugovora dobiti 4 nova baterijska vlaka, punionicu u Puli i Lupoglavu te će se obnoviti svi željeznički kolodvori.

U raspravi je pohvaljeno što se radi na realizaciji projekata vezanih za modernizaciju pruga od lokalnog značaja. U nastavku je raspravljano o željezničko-cestovnim prijelazima kojih je već više od stotinu ukinuto, ali problem stvaraju „divlji prijelazi“ koji utječu na smanjenje brzine vlakova na tim mjestima te se poziva lokalna samouprava da inicira rješavanje ovih problema, a  Ministarstvo unutarnjih poslova na djelovanje sukladno zakonu. 

Članovi Odbora smatraju da će realizacija Ugovorom navedenih projekata dovesti do povećanja kapaciteta i modernizaciji željezničke infrastrukture te će značajno utjecati na poboljšanje sigurnosti putnika, a posljedično će pozitivno utjecati na smanjenje gužvi na cestama i promicanje održivog razvoja željezničkog sektora.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese 

Zakon o potvrđivanju Ugovora o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt „Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske“ iz okvirnog zajma

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić