Odbor za pravosuđe

Izvješće Odbora za pravosuđe o Konačnom prijedlogu zakona o pomilovanju, drugo čitanje, P.Z.br. 651

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 6. studenog 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o pomilovanju, drugo čitanje, P.Z.br. 651, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da je institut pomilovanja po Ustavu u ingerenciji Predsjednika Republike Hrvatske, a ovim Prijedlogom zakona postojeći Zakon o pomilovanju usklađuje se sa odredbama Kaznenog  zakona, Zakona o probaciji i Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji. Kazneni zakon je promijenio sustav kaznenih sankcija i uveo institut modifikacije kazne - djelomične uvjetne osude, ukida se sudska opomena i propisuju se nove obligacije koje je moguće izreći uz kaznu, kao i nove sigurnosne mjere, slijedom čega se mijenja i sadržaj pomilovanja.

Nastavno, predstavnik predlagatelja naveo je da se preciznije i jasnije propisuju oblici i učinci pomilovanja te uvjeti za podnošenje molbe za pomilovanje, posebno kada se njome traži prijevremena rehabilitacija, kao i postupovne odredbe o postupanju kada ne postoje uvjeti da se vodi postupak pomilovanja i jasnijim propisivanjem sadržaja izvješća ministarstva o molbi. Prijedlogom zakona uvodi se i Povjerenstvo za pomilovanja, koje će se osnovati pri Ministarstvu pravosuđa sa 7 članova, istaknutih stručnjaka iz područja prava, medicine, psihologije, sociologije i defektologije, predsjednik Povjerenstva biti će ministar pravosuđa. Nakon ocjenjivanja molbe za pomilovanje i prikupljenih relevantnih podataka, Povjerenstvo će Predsjedniku Republike Hrvatske dostaviti obrazloženo mišljenje s prijedlogom o osnovanosti molbe za pomilovanjem.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se u odnosu na tekst Prijedloga zakona u tekst Konačnog prijedloga zakona unesene brojne primjedbe i prijedlozi izneseni tijekom prvog čitanja, primjerice u članku 9. izbrisana je točka 9. u prvom stavku kako bi se  osigurala jednakost osuđenika, u članku 10. propisana je dužnost ministarstva da obavijesti Predsjednika Republike o podnesenoj molbi za pomilovanje, te obveza ministarstva da u roku od 30 dana od dana zaprimanja zatraženih podataka sačini izvješće o molbi za pomilovanje, propisan je sastav Povjerenstva čiji članovi su istaknuti stručnjaci iz različitih profesija, a imenuju se na temelju javnog poziva.

U raspravi je istaknuto mišljenje da se ovim Konačnim prijedlogom zakona ograničava ustavna ovlast Predsjednika Republike, iz razloga što se osniva posebno Povjerenstvo za pomilovanja pri Ministarstvu pravosuđa, pri tome ministar pravosuđa predsjednik je Povjerenstva i imenuje članove Povjerenstva,  do sada je Predsjednik Republike birao sastav Komisije koja je donosila prethodno mišljenje o pomilovanju, slijedom čega će Predsjednik prilikom odlučivanja o pomilovanju biti vezan odlukom Povjerenstva, odnosno vjerojatno neće donositi odluke suprotne stavu Povjerenstva. Nadalje, istaknuto je da mišljenje Povjerenstva o molbi za pomilovanje ne bi smjelo biti poznato u javnosti prije odluke Predsjednika Republike, osim toga, Povjerenstvo bi trebalo imati ovlast obaviti razgovor sa osobom koja traži pomilovanje. Također je istaknuto mišljenje da je institut pomilovanja relikt prošlosti, no, s obzirom da je kao ustavno pravo ovlast Predsjednika Republike, ne bi se smjelo ograničavati zakonom, pohvalno je što se ovim Zakonom institut dodatno unaprjeđuje i postaje transparentniji.

Na iznesene primjedbe predstavnik predlagatelja naveo je da se institut pomilovanja, iako relikt prošlosti, zadržao u većini sustava, predmetnim Zakonom ne ograničava se ovlast Predsjednika Republike, već se dodatno uređuje, u Ministarstvu pravosuđa odrađivat će se administrativni dio u postupku donošenja odluke o pomilovanju, istovremeno naglasio je da su odluke kojima se odobrava pomilovanje vrlo male u odnosu na broj podnesenih zahtjeva.

Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i dva (2) suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o pomilovanju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić