Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 12. veljače  2013. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 04. veljače  2013. godine.  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 73. Poslovnika u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ministar pravosuđa obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakona. U Konačnom prijedlogu zakona izmijenjene su odredbe kojima se uređuju troškovi postupka, alternativno rješavanje sporova, žalbeni rokovi.
U raspravi su članovi Odbora istaknuli da je predložena zabranu višekratnog ukidanja prvostupanjskih odluka od strane drugostupanjskih sudova dobro rješenje, ali su izrazili bojazan da će ukidanje prvostupanjskih presuda radi izvođenja dokaza postati pravilo, da treba težiti provođenju rasprava drugostupanjskih sudova kako bi se otklonili nedostatci radi kojih bi se presuda prvostupanjskog suda ukinula ili bila vraćena na ponovno suđenje. Mišljenja su da treba urediti mogućnost isticanja prigovora zastare tijekom cijelog postupka. Također, mišljenja su da odredbe o prekidu postupka valja urediti, kako bi se izbjegle situacije da u slučaju smrti jednog od „običnih“ suparničara  dođe do prekida cijelog postupka.
U raspravi su članovi Odbora  podržali predložene izmjene i dopune Zakona, na tekst Konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku iznijete su slijedeće primjedbe i prijedlozi:
-predlaže se u članku 1. u odnosu na dodani stavak 13. u članku 10. Zakona, pored propisivanja prava na povrat iznosa neosnovano naplaćene novčane kazne, propisati i pravo na naplatu pripadajućih kamata,
-predlaže se preispitati odredbe članaka 28. do 30. kojima se u postupcima mirenja pri sudu omogućava da kao izmiritelji sudjeluju osobe koje nisu suci, kao i karakter nagodbe koja je sklopljena u postupku mirenja u kojem nije sudjelovao sudac,
-predlaže se u članku 40. kojim se u članku 221. dodaje stavak 5. uz riječ „isprava“ dodati riječ „vjerodostojna“, radi jasnoće odredbe,
-predlaže se u članku 59. kojim se iza članka 288. dodaje članak 288. a preispitati stavak 6., s obzirom na činjenicu da postoje situacije u kojima stranke nisu u mogućnosti iznijeti dokaze uvažavjući  novo uređenje parničnog postupka koji teži koncentraciji,
-predlažu da se članak 337.a ne briše, jer u slučaju brisanja članka ostaje otvoreno pitanje izrade odluke za slučaj smrti suca,
-predlaže se preispitati prijelaznu odredbu članka 102. stavka 2. u dijelu koji se odnosi na primjenu odredbi članaka 35. do 38. ovoga Prijedloga u onim postupcima koji su započeti prije njegovog stupanja na snagu,  
-predlaže se u članku 73. kojim se mijenja članak 335. u stavku 4. brisati riječ „odnosno“,
 U završnom obraćanju ministar pravosuđa pozitivno se očitovao na iznijete prijedloge i primjedbe Odbora, istaknuvši da će Vlada RH podnijeti amandmane na Konačni prijedlog zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa jedanaest (11) glasova „za“  glasova odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Josipa Kregara.

                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                  Prof.dr.sc. Josip Kregar