Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 73. sjednici održanoj 17. siječnja 2024. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, prvo čitanje, P.Z.E. br. 615, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2024. godine.    

Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Odbor je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, prvo čitanje, P.Z.E. br. 615, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, prvo čitanje, P.Z.E. br. 616 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prvo čitanje, P.Z. br. 617 proveo objedinjenu raspravu. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da su ovo devete izmjene i dopune Kaznenog zakona, koje predstavljaju rezultat široke rasprave i nastavak zakonodavnih aktivnosti u smjeru suzbijanja nasilja u obitelji i nad ženama, odnosno jačanja zaštite žrtava predmetnih kaznenih djela. Slijedom navedenog, uvodi se definicija rodno utemeljenog nasilja nad ženama, kao nasilja koje je usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene. Propisuje se novo kazneno djelo „Teško ubojstvo ženske osobe“ i predlaže se redefinirati kvalifikatornu okolnost iz članka 111. točke 3. Kaznenog zakona, koja teško ubojstvo, s obzirom na objekt radnje, propisuje kao ubojstvo bliske osobe koju je počinitelj već ranije zlostavljao, te dostatno postaje da je kazneno djelo ubojstva počinjeno prema bliskoj osobi ili prema bilo kojoj drugoj osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao. 
Nadalje, uvodi se novo kazneno djelo „neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ kojim se želi zaštititi njihov sadržaj od neovlaštenog otkrivanja tijekom nejavnog prethodnog kaznenog postupka do faze potvrđivanja optužnice i sankcionirati ponašanje osobe koja na temelju svoga položaja, zaposlenja, funkcije i svojstva u kaznenom postupku ima pristup spisu predmeta i materijalima nejavnog kaznenog postupka. Počinitelj ovoga kaznenog djela može biti pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač i mora postupati s namjerom. Izričito se propisuje da onaj tko obavlja novinarski posao ne može biti počinitelj niti sudionik (poticatelj ili pomagatelj) u počinjenju ovog kaznenog djela. Istaknuto je da će se ovakvim zakonskim uređenjem zaštititi pretpostavka okrivljenikove nedužnosti, pravo privatnosti okrivljenika i drugih sudionika, te osigurati objektivno utvrđivanje činjenica i pravično suđenje. 

Nadalje, predlažu se izmjene kaznenog djela spolnog uznemiravanja radi uklanjanja pretpostavke ponovljenog postupanja kao uvjeta za utvrđivanje kaznene odgovornosti kao i izmjena zakonskog opisa kaznenog djela nametljivog ponašanja kako bi se obuhvatio veći broj slučajeva neželjenog nametljivog ponašanja uklanjanjem zahtjeva da se nametljivo ponašanje mora vršiti ustrajno i kroz dulje vrijeme. 
Pooštrava se kažnjavanje za teško kazneno djelo protiv spolne slobode, za  temeljni oblik kaznenog djela silovanja te za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. 
 Odredba o odmjeravanju kazne dopunjuje se na način da kao jednu od okolnosti koju sud uzima u obzir budu i posljedice koje je pretrpjela žrtva. Predlaže se propisati minimalna udaljenost od 100 metara koju sud može odrediti osuđeniku prilikom izricanja sigurnosne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja, a ispod koje se osuđenik ne smije približiti žrtvi, drugoj osobi ili grupi osoba odnosno mjestu određenom sigurnosnom mjerom.
Nadalje, predlaže se osnažiti sigurnosnu mjeru zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora proširenjem kataloga kaznenih djela za koja će se ova sigurnosna mjera izreći počinitelju, i to kaznenim djelima protiv braka, obitelji i djece. Proširuje se i katalog kaznenih djela za koja kazneni progon ne zastarijeva kaznenim djelom teškog ubojstva ženske osobe iz članka 111.a Kaznenog zakona i teškim kaznenim djelom spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. Kaznenog zakona. 

Osim toga, jača kaznenopravna zaštita životinja pooštravanjem kažnjavanja za kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja te uvođenjem novog kaznenog djela „Napuštanje životinja“.
U raspravi je istaknuto da Hrvatsko novinarsko društvo uvođenje novog kaznenog djela „neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ smatra  udarom na medije, slijedom čega je postavljeno pitanje da li će se na novinare primjenjivati mjere prikupljanja dokaza, primjerice prisluškivanje ili pregled mobitela, a kako bi se došlo do počinitelja curenja informacija ukoliko u novinama izađu informacije o istrazi,  te u kakvom je to odnosu sa Zakonom o medijima koji navodi da mediji nisu dužni odati izvor informacija. Istaknuto je da postojeća zakonska rješenja već predviđaju sankcioniranje neovlaštenog odavanja informacija bez ograničenja javnog intersa, udara na medije i kažnjavanja za curenje inforamcija. Zatvaranje javnosti za kazneni postupak do potvrđivanja optužnice je nedopustivo jer onemogućuje eventualno obavješćivanje o mogućim nepravilnostima u postupku. Osim toga, pohvaljeno je uvođenje femicida kao zasebnog kaznenog djela, te je postavljeno pitanje tko je inicirao sve te izmjene i tko je sudjelovao u radu na zakonskim izmjenama. Vezano za novo kazneno djelo „neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ postavljeno je pitanje o tome kako je taj problem uređen u drugim  europskim državama. Istaknuto je i mišljenje da se navedenim kaznenim djelom ne mjenja istraga iz nejavne u tajnu, već se uvodi nevlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Također je istaknuto da bi trebalo više raditi na prevenciji, kazne za kaznena djela nasilja nad ženama su preniske. 

U odgovoru je istaknuto da su uvođenjem novog kaznenog djela kojim se sankcionira neovlašteno odavanje informacija u istrazi novinari u najvećoj mjeri zaštićeni, jer ne mogu biti počinitelji niti sudionici u počinjenju ovog kaznenog djela, čime je jasno određeno u kaznenom postupku tko je počinitelj, a na policijskim je istražiteljima da procjene ima li uopće potrebe razgovarati sa novinarima, znajući da ne mogu biti počinitelji ili sudionici niti otkriti izvor. Također je odgovoreno da je paket izmjena predmetnih zakona rezultat kontinurianog rada Vlade odnosno Ministarstva pravosuđa i uprave u području borbe protiv nasilja nad ženama i obitelji i jačanja položaja i zaštite žrtve, u razgovoru sa predstavnicama civilnog društva, pri čemu se kroz radnu skupinu došlo do predmetnih zakonskih izmjena koje su velik iskorak i Republiku Hrvatsku pozicioniraju u sam vrh europskih država po pitanju kaznenog zakonodavstva, s ciljem ostvarenja specijalne i generalne prevencije, uz naglasak da treba poraditi i na edukaciji svih dionika sustava, od policije do sudaca i državnih odvjetnika.
Pučka pravobraniteljica dostavila je Odboru za pravosuđe mišljenje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, prvo čitanje, P.Z.E. br. 615 od 16. siječnja 2024. U raspravi je ocijenila uvođenje novih kaznenih djela, definiciju   rodno utemeljenog nasilja i novog kaznenog djela teškog ubojstva ženske osobe važnim iskorakom, s naglaskom na važnost implementacije međunarodnih preporuka, kao i edukacije stručnjaka, s obzirom da je i javna rasprava pokazala nerazumijevanje dijela struke značenja rodno utemeljenog nasilja. Također, istaknula je važnost prevencije i važnost obrazovnog sustava. Vezano za novo kazneno djelo „neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ istaknuto je da je republika Hrvatska u specifičnom položaju s obzirom na percepciju korupcije, pitanja povjerenja u pravosuđe, dugotrajnost postupka i nedostatne komunikacije s javnošću, no sukladno je s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, 23 država članica Vijeća Europe ima sličnu odredbu. Istaknuto je da zakonska odredba nije u potpunosti jasna u pogledu potencijalnih počinitelja,  postavlja se pitanje žrtve koja se može pojaviti kao svjedok, a nešto iznese javnosti u trenutku kada je već u svojstvu svjedoka. Također je ukazano da je trebalo dodatno razjasniti javni interes, s obzirom da je važno kako novinari dolaze do informacija. Pohvalno je što je dodan stavak 2. u kojem je propisano da novinar ne može biti počinitelj niti sudionik kaznenog djela. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i dva (2) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
                             
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mišel Jakšić