Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora razmotrio je na 9. sjednici održanoj 01. srpnja 2008. Prijedlog zakona o kaznenom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2008.

Odbor je predmetni zakon raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno, predstavnica predlagatelja istaknula je da se donošenjem Načela Vlada RH odlučila na temeljitu i sveobuhvatnu reformu kaznenog postupka. Prijedlogom se ključne novine predlažu u prethodnom postupku, ukida se sudska istraga, okrivljenik se suprotstavlja tužitelju, a ne istražnom sucu, o pravima i slobodama okrivljenika odlučuje sud. Norme o prethodnom postupku razvrstane su za redoviti postupak u kazneni progon, istragu, dokazne radnje i optuživanje. Temeljne novine Prijedloga sadržane su po glavama. U Glavi II. predlaže se pitanje stvarne i funkcionalne nadležnosti sudova urediti posebnim zakonom. U Glavi IV. predlažu  se odredbe o pravima i dužnostima državnog odvjetnika, koji postaje subjekt koji vodi istragu. U Glavi V. u naše pravo uvodi se pojam žrtve među sudionicima postupka s posebnim pravima. U Glavi VI. sustavno je obrađen katalog prava okrivljenika u kaznenom postupku, uređeno je pravo na stručnu obranu, propisuju se slučajevi u kojima okrivljenik mora imati branitelja, uređuje se nadzor nad komunikacijama okrivljenika i branitelja. U Glavi IX. predlažu se značajne novine u mjerama osiguranja prisutnosti okrivljenika u slučaju osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela policija je ovlaštena uhititi osobu, uhićenika se predaje pritvorskom nadzorniku koji je odgovoran za zakonitost uhićenja i pravilnost postupanja prema osobi lišenoj slobode, pritvor nalaže državni odvjetnik, o istražnom zatvoru odlučuje sud. U Glavi XII. uređuje se dostava odluka na način da dostavu svjedocima i vještacima primarno obavljaju stranke, a ako je dostava neuspješna tajnik suda, tajnik suda izvršava odluke suda. U Glavi XVII. kojom se regulira istraga uvodi se istražitelj kao novi subjekt kaznenog postupka, istražitelj je osoba koja je ovlaštena poduzimati radnje po nalogu državnog odvjetnika. Novi subjekt je i sudac istrage, on odlučuje o cjelini složenih i međusobno uvjetovanih odnosa sudionika postupka. U Glavi XVIII. uređuju se dokazne radnje, sustavno se uređuje pretraga, predlaže se aktivno sudjelovanje okrivljenika, predlaže se parcijalni imunitet svjedoka, kao posebna vrsta očevida uvodi se pokus, dokaz snimkom nova je predviđena dokazna radnja. U Glavi XIX. predlaže se sudsko ispitivanje optužnice, optužnicu ispituje sudsko vijeće na kontradiktornom ročištu. U Glavi XXI. nema više inkvizicione maksime da sud može izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile, iako to nije izričito zabranjeno, čime se naglašava dokazna aktivnost stranaka i akuzatornost postupka. U Glavi XXIII. predlaže se mogućnost ulaganja žalbe protiv rješenja, a u Glavi XXIV. iz sustava izvanrednih pravnih lijekova izostavlja se izvanredno ublažavanje kazne. Predlaže se  sukcesivna primjena zakona radi ograničenih sredstava.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog zakona o kaznenom postupku istaknuvši da se radi o sveobuhvatnom zakonu, te da treba pohvaliti rad svih koji su sudjelovali u njegovoj pripremi. Kako se radi o ključnim razlikama u odnosu na sadašnji Zakon o kaznenom postupku, važna će biti edukacija svih tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku osobito državnih odvjetništava.

U načelnoj raspravi koja je uslijedila pojedinačno je istaknuto je da su vrijedni napori predlagatelja za cjelovitim zakonskim prijedlogom, ali da isti neće riješiti sve probleme u pravosuđu, jer je osnovni problem u otkrivanju kaznenih djela  i procesuiranju gospodarskog i organiziranog kriminaliteta. Također, naglašeno je da predložene odredbe kojima se regulira istraga nisu dorečene.

Mišljenje je da Prijedlog donosi važne pomake kojima se nastoji izbjeći tripliciranje kaznenog postupka. S obzirom da se radi o cjelovitom zakonskom prijedlogu predlaže se predlagatelju da  održi stručne rasprave o Prijedlogu zakona o kaznenom postupku kako bi stručna i znanstvena javnost mogla svojim prijedlozima i primjedbama pridonijeti  mogućem poboljšanju Prijedloga.

Također, istaknuto je da treba nomotehnički urediti Prijedlog zakona, detalje stupanja na snagu, te odrediti primjereni rok za izradu 22 podzakonska akta.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa devet (9) glasova “za” odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće:

Zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o kaznenom postupku.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi o prijedlogu zakona, uputit će se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Ivu Grbića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivo Grbić dipl. iur.