Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 9. travnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona, prvo i drugo čitanje, hitni postupak, P.Z. br. 623 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. travnja 2019. godine.

Na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo. 

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske uvodno je obrazložila da će se ovim Prijedlogom zakona pojednostaviti, ubrzati i olakšati postupak ishođenja lokacijskih dozvola, odnosno poboljšati će se učinkovitost provedbe Zakona o prostornom uređenju, što će utjecati na povećanje isplativosti investiranja u građenje građevina različite namjene i time na povećanje broja investicija u Republici Hrvatskoj. 
Kao osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom istaknula je propisivanje sadržaja i značaja podataka informacijskog sustava prostornog uređenja, izrada i donošenje prostornih planova nove generacije što  podrazumijeva njihovu izradu i donošenje u elektroničkom obliku, način sudjelovanja javnopravnih tijela, definiranje djelatnosti zavoda za prostorno uređenje, sadržaj prostornih planova, uvjeti za planiranje prostora i mogućnost donošenja prostornih planova.
Naglasila je da će se komunikacija u postupku izrade i donošenja prostornih planova odvijati elektroničkim putem. Također, Zakonom se definira izrada idejnog projekta u elektroničkom obliku te smanjivanje njegova sadržaja i troškova izrade. Investitori se oslobađaju od obveze pribavljanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja koji su uvjet za izdavanje lokacijske dozvole, to će obavljati projektanti.
Predstavnica predlagatelja objasnila je da Zakon također definira postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja na način koji će osigurati njihovo brže utvrđivanje, odnosno utvrđivanje u propisanim rokovima i smanjenje troškova njihova utvrđivanja, te da će se komunikacija između javnopravnih tijela koja utvrđuju posebne uvjete i uvjete priključenja, tijela koja izdaju lokacijske dozvole i projektanata također odvijati elektroničkim putem. 
Predstavnica predlagatelja objasnila je da će  Zakon olakšati izdavanje građevinskih dozvola u slučajevima u kojima nije donesen urbanistički plan uređenja, kako se smanjuju  obveze podnositelja zahtjeva,te da će se i tu komunikacija odvijati elektroničkim putem.

U raspravi je članove Odbora zanimalo zašto se sa ovim Prijedlogom zakona ide po hitnom postupku, te su izrazili nezadovoljstvo što se Zakon donosi po hitnom postupku ističući pritom činjenice da je u e-savjetovanju pristigao veliki broj primjedbi, te da se zakon često periodički mijenja s promjenama političkih struktura, te da se radi o popravku stanja samo  u formalnom smislu radi Doing Bussines ljestvice, te su izrazili bojazan da će ovakav prijedlog izazvati nered na terenu.
Predlagatelj je pojasnio da se cijeli ovaj sustav svodi na novo elektroničko poslovanje koje bitno smanjuje broj procedura prema kojima investitor više ne mora ići od tijela do tijela skupljati dokumentaciju i posebne uvjete, već će se sve raditi elektronički. Potrebu za hitnim postupkom obrazložili su nužnosti provođenja reformi kojima se moramo  prijaviti  na ljestvicu konkurentnosti Doing Business do 1. svibnja 2019. godine. Cijeli projekt započeo je još 1. siječnja 2018. godine kada se počeo razvijati novi informatički sustav za e-Konferenciju i Informacijski sustav prostornog uređenja.
Članovi su zahtijevali dodatna  pojašnjenja konkretnih mjera koje će investitorima omogućiti da brže dobiju dozvole, te je je predstavnik predlagatelja pojasnio sustav elektroničkog poslovanja u kojem investitoru preostaje  samo da se obrati projektantu, a projektant je dužan za potrebe projektiranja ishoditi posebne uvjete elektroničkim putem, ured je za njega jedinstveno upravno mjesto koje dalje objedinjuje sva ministarstva, sva javnopravna tijela kojih ima 1480.    
Predstavnica predlagatelja je dodatno pojasnila da s obzirom da prikupljanje posebnih uvjeta  i potvrda za glavni projekt ide službenim putem nadležnog tijela koje izdaje lokacijske i građevinske dozvole, investitor više ne mora plaćati pristojbe  niti druge troškove koje je do sada u tom postupku pribavljanja imao.
Članovi i gosti na sjednici osvrnuli su se na pristigle primjedbe Hrvatske komore arhitekata, a koje se odnose na neusklađenost prostornih planova, izgradnja novih građevina prije donošenja urbanističkog plana uređenja te bojazan koju su iskazali kako investitor do kraja postupka e-Dozvole po ovom Prijedlogu zakona ne može biti siguran da li je po mišljenju upravnog tijela koje izdaje dozvolu građevina u skladu s prostornim planom ili ne.
Istaknuli su problem usklađivanja i poštivanja do sada važećeg načela da prostorni plan niže razine mora biti u skladu s prostornim planom više razine, na što je predlagatelj istaknuo da se načelo poštuje sa iznimkom  samo vezano uz stare prostorne planove  koji nisu donijeti na temelju novog zakona nego koji su donijeti još na temelju ranije važećih zakona a koji su ostali na snazi do donošenja novih planova. Naglasio je da kada je u pitanju neusklađenost prostornog plana više i niže razine, prednost se daje onom prostornom planu koji određeni zahvat u prostoru gdje postoji neusklađenost planira. U raspravi je prigovoreno da će se ova iznimka odnositi na više od 80% planova, te da bi iznimka mogla postati pravilo.  Također dvojbeno je kako će se osigurati provedba na terenu budući da isto zahtjeva veliku ekspertizu. Dio članova Odbora smatra kako je potrebno cjelovito riješiti pitanja prostornog uređenja, a to je po njihovu mišljenju moguće jedino donošenjemm novog zakona o prostornom uređenju. 
Istaknuta je nužnost suradnje Ministarstava graditeljstva i prostornog uređenja sa drugim ministarstvima međusobno kako bi se ovaj sustav što bolje provodio, posebno po pitanjima uvjeta koji se utvrđuju po posebnim propisima.
Po mišljenju dijela članova dvojbeno je pitanje hoće li se moći na terenu riješavati svi ti predmeti jer već sada postoji veliki broj neriješenih predmeta predmeta po zahtjevima dozvola, a pogotovo se skreće pažnja da će nakon donošenja ovoga Prijedloga zakona biti pritisak od strane projektanata, a sukladno novopropisanim rokovima i za rješavanje novih predmeta. 
Iako se većina članova u raspravi izjasnila kako podržava ove izmjene i dopune te  uvođenje elektroničkog poslovanja, istaknuta je i nužnost vođenja računa i brige za prostor koje pojedine odredbe ne pokazuju, a to se prvenstveno isčitava u načelu usklađenosti prostornih planova i očuvanju prostora. U raspravi je zatraženo iznalaženje boljeg instrumenta kako se u pojedinim situacijama ne bi odustalo u potpunosti od planiranja prostora. Izražena je zabrinutost hoće li investitor poštivati krajolike i postavilo se pitanje kako će se spriječiti maksimalna izgrađenost u nedostatku valorizacije krajobraza Istaknuto je nepostojanje određenih prostornih zona koje će se štiti vodeći računa da je prostor naš najveći resurs. Na kraju rasprave suglasno su članovi Odbora da je nužno prostor staviti u funkciju ali ga istodobno i zaštititi.
Govorilo se i o procjeni utjecaja na okoliš koje usporava izmjene prostornih planova i po nekoliko mjeseci te potrebu rješavanja ovog pitanja. U raspravi je iznesen prijedlog i potreba za provođenjem analize stanja u prostoru, kakvoće izrade prostorno planskih dokumenata. Predlagateljica je istaknula da je formiran i sektor za nadzor i planirana obuka ljudi koji će nadzirati rad upravnih tijela  u svrhu ubrzanja procesa e-dozvole.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“, 1 glas „suzdržan“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA  I  DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

Također, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo odlučio je jednoglasno (10 glasova „za“) predložiti Hrvatskome saboru  sljedeći zaključak

Predlaže se Hrvatskom saboru da na plenarnoj sjednici provede objedinjenu raspravu  o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 623. i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 624

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Bernardu Topolko. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Bernarda  Topolko, univ.spec.oec.