Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 15. prosinca 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 86,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2020. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako se u cilju poticanja demografske obnove jasnije  definira status malodobne djece za koje se odobrava dodatno subvencioniranje kao članove kućanstva, uređuje se rok u kojem su korisnik kredita i članovi kućanstva obvezni imati prijavljeno prebivalište i uređuju se slučajevi u kojima nije potrebno vratiti uplaćena sredstva subvencija te se proširuju na prodaju stana ili kuće u slučaju izgradnje veće kuće.
Naglasio je kako se donošenjem predloženog zakona osigurava objava javnog poziva za svaku kalendarsku, odnosno proračunsku godinu do 31. prosinca 2023. Također se jasnije određuje da postojeći korisnici subvencioniranog kredita ne mogu ovo pravo koristiti više puta. Ukupno je u protekle  četiri godine 17 661 mladih obitelji na ovaj način riješilo svoje stambeno pitanje.
Za ovu svrhu u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama u 2021. godini osigurano je 263.500.000,00 kuna (213.500.000,00 kuna za plaćanje subvencija iz obveza do 2021. i 50.000.000,00 kuna za nove subvencije koje će se odobriti u 2021. godini). Za 2022. i 2023. godinu osigurano je dodatnih 50.000.000,00 kuna svake godine.

U raspravi je  prigovoreno da se za subvencioniranje stambenih kredita izdvaja više sredstava nego li za obnovu privatnih domova stradalih u potresu i postavljeno je pitanje koliko se financijskih sredstava izdvaja za program društveno poticane stanogradnje.
Iskazano je mišljenje kako nije jasno na koji se način evaluira ova mjera subvencioniranja stambenih kredita, te da li i koliko ona utječe na povećanje  cijene nekretnina na tržištu. 
Član Odbora  smatra kako mjera subvencioniranja stambenih kredita ne daje dobre demografske učinke, te je predložio kako bi bilo bolje graditi gradske ili državne stanove koji bi se da li u najam za povoljnu najamninu.
Postavljena su pitanja koliko je od tih obitelji koje su se javile za ostvarivanje ove mjere u velikim gradovima, a koliko na prostorima gdje stvarno postoje demografski problemi.
Iznesen je prijedlog da se natječaj za ovu mjeru raspiše nekoliko puta godišnje u cilju provođenja bolje stambene politike.
Na kraju rasprave istaknuto je da broj zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita stalno raste  te kako je nastavak provođenja ove mjere rezultat velikog interesa građana za isto u cilju stambenog zbrinjavanja.

Odbor je nakon provedene rasprave,  većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZNJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                              Predrag Štromar