Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, raspravio je na 15. sjednici održanoj 13. veljače 2013. godine Izvješće o stanju u prostoru u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2013. godine. 
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je, sukladno odredbi članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Izvješću proveo kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/207, 38/2009, 76/2007, 90/2011 i 50/2012) uređuje obveza izrade Izvješća o stanju u prostoru kao četverogodišnjeg dokumenta kojim se daje uvid u praćenje stanja u prostoru na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.  
Istaknuto je da Izvješće sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja, provedbe i trendove razvoja u prostoru, analizu provedbe dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, kao i prijedloge za unaprjeđenje razvoja. Pregled i ocjena stanja u prostoru bazira se na podacima iz popisa stanovništva, koji su polazišna osnova za razmatranje i procjenu postojećeg stanja i predstojeće namjene i korištenja prostora.
Svrha izrade Izvješća je dobivanje sveobuhvatnog pregleda prostornog razvoja i prostornog planiranja sa sustavom prostornog uređenja, i svrhom spoznaje o cjelovitoj,   argumentiranoj i objektivnoj spoznaji o hrvatskom prostoru kao temeljnom nacionalnom dobru. Donošenjem Izvješća o stanju u prostoru ostvarit će se zakonski preduvjet za pokretanje postupka izrade nove Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, kao temeljnih dokumenata i osnove za plansko oblikovanje prostora kao cjeline, s preduvjetom jasnog i osmišljenog korištenja prostora, njegove zastupljenosti i  iskoristivosti u smislu jačanja gospodarskog razvoja.
Također je naglašen jedan od ciljeva ovog Izvješća a to je, između ostaloga, potaknuti raspravu u stručnoj i znanstvenoj javnosti o procesima i trendovima u prostoru i redefiniranju uloge prostornog planiranja u Republici Hrvatskoj.
Prioritetno su prikazani utvrđeni problemi u prostoru, dane su smjernice i moguća rješenja za poboljšanje postojećeg stanja uzimajući u obzir statističku podjelu na kontinentalnu i jadransku regiju, te je ukazano na mogućnosti daljnjih smjerova prostornog razvoja na osnovi analize stanja i promjena koje se događaju u prostoru, a pod utjecajem su različitih društvenih procesa. Istaknuto je da se veći dio ovoga Izvješća osvrće na najvažniju temu demografskih procesa, na promjene u korištenju prostora kao rezultata pritisaka pojedinih interesnih skupina koje djeluju na prostor, i kojima nije cilj poboljšanje stanja u prostoru kao javnog interesa i zaštite općeg dobra.
U Izvješću je ukazano, koristeći se statističkim podacima a i podacima iz drugih izvora, na pokazatelje nepovoljne demografske slike, prisutnost neučinkovitog modela policentričnog razvoja središnjih i drugih naselja i nedovoljne istaknutosti uloga manjih i srednjih gradova u formiranju cjelovitog urbanog sustava Republike Hrvatske.Predstavnica predlagatelja je istaknula da se nameće zaključak da je demografska slika stanja na području Republike Hrvatske  nepovoljna i da nije u skladu s društveno-gospodarskim razvojnim potrebama društva u cjelini.
Dajući uvid u ulogu mreže naselja. posebno gradova, u formiranju cjelovitog urbanog sustava, istaknula je potrebu bolje međusobne suradnje. Naglasila je potrebu usmjeravanja pažnje na procese korištenja regionalnih potencijala i njihovog doprinosa  ravnomjernijem razvoju specifičnog područja,  s ciljem smanjenja međusobnih razlika u razvijenostima pojedinih prostornih cjelina, uključujući promociju ciljeva europske teritorijalne kohezijske politike.
S obzirom na to da europska razvojna politika postavlja ciljeve održivog razvoja kao univerzalnih ciljeva u smislu gospodarske, teritorijalne i socijalne kohezije, naglasak je stavljen na razvoj i infrastrukturnu opremljenost regija prema klimatskim datostima što predstavlja preduvjet gospodarskom razvoju prostora i države, koja već sada ima zadatak  povećati korištenje obnovljivih izvora energije.
U tom smislu je ukazala i na neravnomjernost u razvijenosti energetske infrastrukture, odnosno manjkavosti u sustavu energetske mreže.Predstavnica predlagatelja je istaknula relativnu očuvanost resursa poljoprivrednih površina, šuma, voda i vrijednih dijelova prirode u Republici Hrvatskoj, te bogatstva kulturne baštine, ali je naglasila i uočeni problem neiskorištenosti, zapuštenosti  i neravnomjerne zaposjednutosti  regija.
Ukazujući na taj problem istaknula je model policentričnog razvoja, potrebu redefiniranja građevinskog područja i pritom iznijela podatke o raspoloživom građevinskom području na cijelom državnom prostoru, u odnosu na iskazane podatke koji se odnose na zaštićeni prostor i zastupljenost područja pokrivenog ekološkim režimom.
U raspravi su članovi Odbora pohvalili Izvješće o stanju u prostoru u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine i istaknuli da su iznenađeni kvalitetom, cjelovitošću i sveobuhvatnošću podataka koja se u njemu koriste, razradom statističkih pokazatelja, ukazivanjem na postojeće stanje u prostoru, na smjernice i postavljanje ciljeva u smislu odgovornog odnosa prema prostoru i gospodarenju datostima prostora. 
U cilju poboljšanja teksta Izvješća članica Odbora je izdvojila nekoliko elemenata, a odnose se na pitanje stanovanja, planiranja, golf igrališta, prostornih planova i legalizacije.  Postavljeno je pitanje iznalaženja načina da se smjernice i ciljevi navedeni u Izvješću provedu u djelo, pogotovo s obzirom na naglašenu činjenicu i zadatke prema kojima je prostor kojim raspolažemo osnova gospodarskog razvoja.
U odgovoru je otklonjena sumnja u moguće propuste u tom smislu s obzirom na postojeću zakonsku regulativu i predstojeće zakonske prijedloge  u pripremi  kojima će se sveobuhvatno regulirati pitanje gradnje i intervencija u prostoru, ali će određena rješenja o postupanju biti inkorporirana u druge zakone koji ne reguliraju gradnju i planiranje prostora.
Naglasak je na pojačanoj brizi o svakom segmentu djelovanja u prostora o čemu će se sustavno voditi briga, naglasila je predstavnica Vlade Republike Hrvatske u raspravi.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o stanju u prostoru u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Zlatka Komadinu, predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA

 Zlatko Komadina