Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 13. listopada 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z.E. br. 394, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora 
podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Primjedbe na navedeni Prijedlog zakona dostavili su: Hrvatska udruga poslodavaca, Nezavisni hrvatski sindikati, Nezavisni Sindikat  Radnika Hrvatske, Pučka pravobraniteljica i udruga Cesi.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je donošenje novog Zakona  o radu dio programa Vlade koji je uvršten u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, te implementira dvije europske direktive koje se odnose na ravnotežu između privatnog i poslovnog života i direktivu o transparentnim i predvidivim radnim okolnostima.

Glavne promjene odnose se na ograničenje/suzbijanje dugogodišnjih ugovora na određeno vrijeme, reguliranje rada na izdvojenom radnom mjestu te novog oblika rada putem digitalnih platformi. Prema podacima Eurostata Hrvatska je 2020. godine imala 15,2% privremenih ugovora dok je u  članicama EU takvih ugovora 13,5%., a takvi ugovori se smatraju prekarnim radom. Rad na izdvojenom radnom mjestu je uređen na dva načina, kao rad od kuće i rad na daljinu. Radnik ima pravo na naknadu troškova jedino ako se ugovori rad od kuće za stalno ili ako u jednom  mjesecu radi najmanje 10 dana od kuće.

Također, novina je da radnik može tražiti rad od kuće zbog osobnih i obiteljskih obveza. Nadalje, ako nastupe izvanredne okolnosti koje dovode do izvanrednog prekida rada radnici imaju pravo na 70% prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca.

Također, mogućnost dodatnog rada za drugog poslodavca do 8 sati tjedno bez ograničenja te privremeno i do 16 sati tjedno bez suglasnosti matičnog poslodavca jedna je od novina.

Nadalje, i plaća je jasnije definirana te se mora radniku isplatiti najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Propisuje se da pravo na otpremninu ne ostvaruje radnik koji navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža budući da radnik ispunjava uvjete za starosnu mirovinu. Novina je i predviđena mogućnost ugovaranja pogodnosti/većeg opsega materijalnih prava za članove sindikata.

U raspravi su iznijete sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:

- najveći prijepor među socijalnim partnerima odnosi se na predložena rješenja koja reguliraju rad na određeno vrijeme, odnosno fleksibilizaciju radnih odnosa, rad na izdvojenom radnom mjestu, propisivanja dodatnih materijalnih prava za članove sindikata potpisnika kolektivnog ugovora, gubitak prava na otkazni rok za radnike koji su navršili 65 godina života i 15 godina staža, te pravo radnika na 70% naknade plaće za vrijeme u kojem iz opravdanih razloga ne radi, odnosno u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti. Stoga je član Odbora predložio zaključak da se pisane primjedbe koje su dostavljene Odboru proslijede predlagatelju da se o njima očituje i pisano očitovanje dostavi Odboru. Predloženi zaključak odbijen je većinom glasova (3 za, 5 protiv i 2 suzdržana).

- Dio članova Odbora drži da je dobro predloženo rješenje po kojemu se spriječava  neopravdano sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme na tri uzastopne godine uz postojenje objektivnog razloga vezanog za rok,
- dio članova Odbora smatra da je veliki broj iznimki za sklapanje ugovora na određeno vrijeme bez ograničenja (sezonski rad, rad na projektima EU i zamjene radnika i agencijski radnici) što će omogućiti zlouporabu,
- iznijeto je mišljenje po kojemu bi poslodavac trebao sklopiti ugovor o radu u slučaju rada na izdvojenom radnom mjestu i za vrijeme kraće od 30 dana kad su u pitanju izvanredne okolnosti, 
- iznijeto je mišljenje po kojemu bi rad na određeno vrijeme trebalo još restriktivnije urediti jer ti ugovori trebaju biti iznimka,
- pozitivnim su ocjenjena rješenja kojima se regulira platformski rad, ali bi trebalo sklapati ugovor o radu neovisno  o iznosima zarade,
- također, iznijeto je mišljenje po kojemu bi poslodavac trebao radniku na izdvojenom radnom mjestu osigurati sredstva za rad i nadoknaditi troškove neovisno koliko taj rad traje, odnosno razmjerno broju dana koliko je radio, a ne samo kako je to predloženo za razdoblje duže od 10 radnih dana,
- iznijeto je mišljenje da je u Republici Hrvatskoj mala pokrivenost kolektivnim ugovorima te da treba jačati socijalni dijalog i kulturu pregovaranja,
- predloženo rješenje kojim se otvara mogućnost za ugovaranje većeg opsega prava za radnike članove sindikata potpisnika kolektivnog ugovora predstavlja prijepor. Ugovaranje pogodnosti isključivo za članove sindikata potpisnika kolektivnog ugovora utječe na  slobodu sindikalnog organiziranja i radnikova izbora/dobrovoljnog učlanjivanja.

Na kraju rasprave predlagatelj je kazao kako će do 2. čitanja razmotriti odredbe kojima se regulira radno vrijeme pomoraca.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 za i 2 suzdržana)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z.E. br. 394

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić