Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 48. sjednici, održanoj 31. siječnja 2019., raspravljao je o Izvješću o provedbi Strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Izvješće), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. siječnja 2019. 

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predstavnik podnositelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da je Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske ishodišni strateški dokument kojim se određuju politike i instrumenti za ostvarivanje nacionalnih interesa te postizanje sigurnosnih uvjeta za razvoj države i društva. Naveo je da Izvješće obuhvaća razdoblje od donošenja Strategije nacionalne sigurnosti (14. srpnja 2017.) do podnošenja Izvješća Hrvatskome saboru. U izvješću se daje vjerodostojan pregled aktivnosti prema opisu nacionalnih interesa te strateških ciljeva u Strategiji nacionalne sigurnosti te da nisu određeni vremenski rokovi za ciljeve budući da oni proizlaze iz Ustava. 

Nadalje, naveo je kako je stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj stabilno i nema vidljivog potencijala njegova značajnijeg narušavanja. Naglašava kako su glavni izazovi povećane terorističke prijetnje u Europi, procesi u jugoistočnom susjedstvu, ilegalne migracije, strano obavještajno djelovanje i hibridno djelovanje.

Također, ističe da je tijekom 2017. godine Ministarstvo unutarnjih poslova izradilo procjenu stanja sigurnosti, predviđanje vjerojatnog razvoja sigurnosne situacije, procjenu rizika, definiranje prioriteta postupanja te planiranje mjera, radnji i potrebnih resursa za 2017. i 2018. godinu. 

Predstavnik podnositelja se osvrnuo na rad Sigurnosno-obavještajne agencije u 2018. godini koji je bio usmjeren na područja sigurnosno-obavještajnog postupanja: terorizam, radikalizam i ekstremizam; djelovanja drugih država koja predstavljaju sigurnosnu prijetnju ili izazov vrijednostima i interesima Republike Hrvatske; politički, društveni i sigurnosni procesi u okružju koji utječu na Republiku Hrvatsku i njezine interese; globalni procesi, sigurnost i izazovi koji utječu na Republiku Hrvatsku i njezine interese; organizirani i gospodarski kriminalitet i korupcija koji ugrožavaju nacionalnu sigurnost; gospodarski i financijski procesi koji utječu na gospodarske interese i stabilnost Republike Hrvatske; ratni zločini, zatočene i nestale osobe; protuobavještajna zaštita i sigurnost štićenih osoba, objekata i prostora te kritične infrastrukture.

Nastavno je predstavnik predlagatelja naveo da je Državna upravu za zaštitu i spašavanje, u suradnji s drugim dionicima sustava domovinske sigurnosti, prvi puta sustavno izradila Pregled stanja sustava civilne zaštite kroz 11 područja. 

Posebno je predstavnik predlagatelja naglasio, kao strateški cilj i nacionalni prioritet, ulazak Republike Hrvatske u Schengenski prostor te da su tijekom 2018. godine ispunjeni gotovo svi tehnički preduvjeti za ostvarivanje navedenog cilja.

Naveo je kako je Republika Hrvatska, zbog povećanog migracijskog pritiska, morala pojačati zaštitu vanjske granice Europske unije te je u tu svrhu uputila dodatan broj policijskih službenika na vanjsku granicu Europske unije.

Također, predstavnik podnositelja je istaknuo da je pokrenut projekt „Sigurnost 18“ kojim se dodatno podiže razina sigurnosti i zaštite stanovništva te kritične infrastrukture tijekom turističke sezone 2018. godine, kao i zaštite tijekom protupožarne sezone 2018. godine. Isto tako, naglasio je da Ministarstvo unutarnjih poslova već trinaestu godinu zaredom u ljetnim mjesecima provodi originalni projekt „Sigurna turistička sezona“. 

Nastavno, naveo je da se pristupilo ažuriranju postojećih procjena rizika i izradi novih procjena rizika te novog registra prijetnji u skladu s INSPIRE direktivom, koje sadrže 35 prirodnih i tehničko-tehnoloških prijetnji, podijeljenih u rodove i skupine, dok trenutačno važeći registar prijetnji sadrži 28 prijetnji u 11 skupina. Također, naveo je da se pristupilo izradi analize rizika i sigurnosnih planova za upravljanje kritičnim infrastrukturama, a rezultati su opisani u ostvarenju prvog strateškog cilja Strategije nacionalne sigurnosti. 

Predstavnik podnositelja je istaknuo da je, u srpnju 2018. godine, donesen Zakon o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga te da su uspostavljeni kriteriji za određivanje nacionalnih operatora ključnih usluga i pružatelja digitalnih usluga te dodatne zadaće pojedinih tijela na području kibernetičke sigurnosti.

U odnosu na aktivnosti na području razminiranja, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako su, u proteklom razdoblju, u potpunosti su očišćene Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Zagrebačka županija.

Nadalje je predstavnik podnositelja naveo da je provedena međuresorna vježba „Sigurnost 18“ s općim ciljem provjere sposobnosti tijela sustava domovinske sigurnosti u odgovoru na krizu, s naglaskom na pripreme za protupožarnu sezonu i provjeru djelovanja uspostavljenoga.

Isto tako, istaknuo je da je Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti redovito održavala sjednice te da su tijekom 2018. godine održane četiri sjednice Koordinacije, od kojih je prva održana u sklopu vježbe „Kibernetički štit 2018“, druga u sklopu vježbe „Sigurnost 18“, treća o provedbi protupožarne sezone u 2018. godini i nezakonitim migracijama, a četvrta o informacijsko komunikacijskim trendovima i njihovoj ulozi u sustavu domovinske sigurnosti i o Godišnjem planu rada Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti za 2019. godinu. Osim redovitih sjednica, Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti djelovala je i na terenu tijekom velikih snježnih padalina i nakon toga posljedično tijekom poplava.

Također, predstavnik podnositelja je naveo da je kompletirano ustrojavanje svih šest pješačkih pukovnija, u skladu s planom ustrojavanja i popune pričuvnog sastava Hrvatske vojske. Naveo je kako su izmijenjeni podzakonski propisi vezano uz pričuvni sastav, čime je utvrđen postupak donošenja odluka o postavljenju razvrstanih pričuvnika na zapovjedne dužnosti za više i niže časnike i dočasnike, a pokrenute su i aktivnosti za izradu koncepta školovanja pričuvnih časnika i dočasnika. 

Isto tako, nastavlja se jačanje borbene spremnosti putem obuka i vježba. U listopadu 2018. godine održana je intergranska vježba „Velebit 18 – združena snaga“ kao najsloženija vježba Hrvatske vojske od Domovinskog rata, s ciljem razvitka sposobnosti visoke integriranosti snaga, kontroliranog i preciznog upravljanja vatrom, brzog i učinkovitog manevra snaga te usklađenog djelovanja tijekom provedbe operacije.

Također, predstavnik predlagatelja je naglasio da pred Hrvatskim vojnim učilištem „Dr. Franjo Tuđman“ predstoji transformacija u sveučilište. Pokrenuti su preddiplomski studiji vojnog inženjerstva i vojnog vođenja te upravljanja pristupaju na suvremen i atraktivan način edukaciji i osposobljavanju novih časnica i časnika Hrvatske vojske, a pokretanje studija „Vojno pomorstvo“ u suradnji sa Sveučilištem u Splitu u rujnu 2018. važan je za razvoj Hrvatske ratne mornarice.

Zaključno je predstavnik predlagatelj naveo da su aktivnosti navedene u Izvješću podloga za daljnji razvoj i nove aktivnosti.

U raspravi su pozdravljeni napori uloženi u provedbu Strategije nacionalne sigurnosti koji su predstavljeni u Izvješću te suradnja svih tijela u izvršavanju Strategije. Vezano uz ustrojstvene promjene kojima je obuhvaćena Državna uprava za zaštitu i spašavanje, potrebno je pratiti učinak koji će se time postići te kako će se odraziti na jačanje sustava. 

Također, pozdravljena je sustavna potpora koja se pruža vatrogastvu, posebice u odnosu na uspostavu Operativno vatrogasnog zapovjedništva u Divuljama, čime se doprinosi jačanju i razvoju sustava domovinske sigurnosti. 

Na primjedbu da bi institucije neovisno o postojanju Strategije izvršavale većinu mjera i aktivnosti koje su obuhvaćene strategijom, predstavnik podnositelja je naveo da Strategija predstavlja okvir za objedinjenje svih sastavnica sustava, a u sigurnosnom sektoru naglasak je na Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu obrane te sigurnosno-obavještajnim agencijama. 

Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 6 glasova „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽAN“ Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆE O PROVEDBI STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić