Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 50. sjednici, održanoj 13. ožujka 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji, prvo čitanje, P. Z. br. 573 (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. veljače 2019. 
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja obrazložio najznačajnije predložene izmjene i dopune Zakona o policiji. Naveo je kako se predviđa izmjena odredbe koja propisuje obvezu ministra unutarnjih poslova prema Hrvatskome saboru, u odnosu na podnošenje godišnjeg izvješća o obavljanju policijskih poslova. Prijedlogom Zakona se predviđa da glavni ravnatelj policije, najkasnije do 31. ožujka, podnosi ministru pisano izvješće o radu policije, a ministar to izvješće dostavlja Vladi Republike Hrvatske, nakon čega bi Vlada izvješće dostavljala Hrvatskom saboru, najkasnije do 1. lipnja. Predstavnik predlagatelja je istaknuo da će se na predloženi način jasnije propisati način podnošenja izvješća o radu policije, koje će u sebi sadržavati podatke ne samo o obavljanju policijskih poslova već i sve druge podatke o radu policije. 
Nadalje, predstavnik predlagatelja je naveo da se Prijedlogom Zakona predviđa izmijeniti i dopuniti odredbe kojima se uređuje podnošenje pritužbi u slučaju kada fizička osoba smatra da su joj djelovanjem ili propuštanjem djelovanja policijskog službenika, u primjeni policijskih ovlasti, povrijeđena prava ili slobode. Sukladno važećem Zakonu, predviđeno je osnivanje 21 Povjerenstva za rad po pritužbama na rad policijskih službenika (dalje u tekstu: Povjerenstvo), i to jedno u sjedištu ministarstva te po jedno povjerenstvo za svaku policijsku upravu. S obzirom da se na dva javna poziva nije prijavilo dovoljno kandidata za formiranje navedenih povjerenstava te da ona, prema važećim odredbama nisu osnovana, predlaže se osnivanje jednog Povjerenstva s 12 članova, i to 10 predstavnika građana i 2 predstavnika ministarstva. Članove bi birao Hrvatski sabor, na prijedlog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora, temeljem javnog natječaja i prijava kandidata koje mogu podnijeti organizacije civilnog društva, organizacije stručne javnosti, nevladine organizacije ili pojedinci osobnom prijavom. Kao novina propisuje se novčana naknada za članove Povjerenstva iz reda građana u iznosu 5% prosječne neto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini te naknada putnih troškova za dolazak i odlazak sa sjednice. 
Nadalje, predstavnik predlagatelja je naveo kako bi se ovim Prijedlogom Zakona smanjio broj rukovodećih radnih mjesta u potkategoriji glavnih rukovoditelja koji su do sada imenovani na razdoblje od 5 godina. Na razdoblje od 5 godina i dalje bi se imenovali zamjenici glavnog ravnatelja policije i načelnici policijskih uprava. Postupak izbora ostaje nepromijenjen, kako za policijske službenike koji su imenovani na mandat, tako i za druge policijske službenike u ovoj kategoriji. Odabir kandidata provodio bi se kao i do sada, putem internog oglasa, a provodilo bi ga povjerenstvo u čijem sastavu bi sudjelovao i predstavnik sindikata. Predstavnik predlagatelja je nadalje naveo kako je važećim Zakonom propisano da se policijskog službenika ne može premjestiti na radno mjesto za koje je propisano niže policijsko zvanje od njegovog osobnog zvanja, čak i kada to zahtijevaju potrebe službe. Na ovaj se način potrebe službe ograničavaju voljom policijskog službenika, no Prijedlogom Zakona se predlaže mogućnost takvog premještaja bez pristanka službenika, no uz pravo na zadržavanje osnovne plaću radnog mjesta s kojeg je premješten s dodatkom na policijsko zvanje službenika. 
 Isto tako, predstavnik predlagatelja je naveo da se kao važna novina uvodi naknada za stanovanje. Pravo na naknadu predviđa se za policijske službenike raspoređene u mjesto rada koje je udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njihova prebivališta, ako nemaju riješeno stambeno pitanje i ne primaju naknadu troškova međumjesnog prijevoza. Isto tako, ovo bi pravo imali i policijski službenici kojima je mjesto rada na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost. Na ovaj način bi se osigurala bolja popunjenost radnih mjesta budući da je u pojedinim policijskim upravama (PU dubrovačko-neretvanska, PU istarska, PU ličko-senjska) nedovoljna zainteresiranost domicilnog stanovništva za rad u policiji.

    U raspravi koja je uslijedila nakon izlaganja predstavnika podnositelja, pozdravljena je izmjena važećeg članka 4. Zakona u dijelu kojim se jasnije definiraju način i rokovi podnošenja godišnjeg izvješća o obavljanju policijskih poslova, no pri tome nije podržano brisanje dijela članka prema kojem Odbor ima pravo zatražiti izvješća ministarstva i za pojedinačne slučajeve. Istaknuto je kako bi izostavljanje ovog ovlaštenja Odbora neopravdano umanjilo obuhvat parlamentarnog nadzora i marginaliziralo osnovnu ulogu Odbora, a suprotno navodima iz obrazloženja Prijedloga Zakona, ovlast Odbora za traženje izvješća u pojedinačnim predmetima ne proizlazi iz odredbi Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
U odnosu na rad Povjerenstva, u raspravi je pozdravljeno osnivanje jedinstvenog Povjerenstva, za razliku od 21 tijela predviđenog za rješavanje po pritužbama sukladno odredbama važećeg Zakona, budući da se na ovaj način postavlja okvir za funkcionalno djelovanje ovog instituta. Većina članova Odbora je izrazila stajalište kako u rad Povjerenstva ne bi trebali biti uključeni policijski službenici, jer bi se time moguće narušila nepristranost i objektivnost u odlučivanju. Pojedini članovi su, kao primjer imenovanja nepristranih građana u nadzorno tijelo, naveli Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija u čiji rad nisu uključeni zaposlenici SOA-e, VSOA-e ili drugih tijela sigurnosno-obavještajnog sustava. Nastavno na isto, pojedini članovi Odbora su naveli da bi sudjelovanje policijskih službenika u radu Povjerenstva bilo korisno u smislu stručne podrške, bez prava na odlučivanje, te da bi se kod imenovanja članova Povjerenstva trebalo uključiti udruge umirovljenih policijskih službenika. Nadalje, pozdravljeno je i uvođenje mogućnosti da se zainteresirane osobe mogu i osobno javiti i kandidirati za člana Povjerenstva.
Tijekom rasprave je predloženo i da se razmotri utvrđivanje neparnog broja članova Povjerenstva, zbog izbjegavanja podijeljenosti glasova prilikom donošenja odluka Povjerenstva.  
U raspravi je predloženo razmotriti način odlučivanja te propisati da Vijeće sačinjeno od tri člana podnosi prijedlog odluke, dok bi se konačna odluka o osnovanosti pritužbe donosila isključivo na Povjerenstvu. Ovime bi se spriječilo da pri donošenju konačne odluke odlučujući glas bude glas policijskog službenika, u slučaju podijeljenih glasova preostala 2 člana Vijeća iz redova predstavnika građana. 
Isto tako, predloženo je da se razmotri izmjena odredbe 5.c stavka 6. Prijedloga Zakona, na način da se propiše obveza dostave odluke Povjerenstva čelniku tijela, pored predložene obveze dostavljanja odluke podnositelju pritužbe i ustrojstvenoj jedinici ministarstva nadležnoj za unutarnju kontrolu. Pri tome je, u istom stavku, nepotrebno navoditi da se odluka Povjerenstva ima dostaviti osobi ovlaštenoj za pokretanje disciplinskog postupka, jer je navedeno obuhvaćeno stavkom 7. ovog članka.
Pozdravljeno je uvođenje naknade za rad članovima Povjerenstva, budući da će ona motivirati građane na sudjelovanje u Povjerenstvu i uspostavljanje funkcionalnog građanskog nadzora nad radom policije. Međutim, članovi Odbora su istaknuli kako je potrebno razmotriti mogućnost utvrđivanja paušalnog iznosa naknade za rad članovima Povjerenstva, neovisno o broju riješenih predmeta. Propisivanje naknade na način da visina naknade ovisi o broju riješenih predmeta može dovesti do podnošenja lažnih prijava i površnog postupanja u predmetima, s ciljem povećanja iznosa naknade. U odnosu na visinu naknade, članovi Odbora su predložili utvrditi primjereniji iznos od predloženih 5% prosječne neto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, a sve kako bi visina naknade bila razmjena odgovornosti rada koji se obavlja unutar Povjerenstva.
Vezano za premještaj policijskih službenika, pojedini članovi su naveli kako je potrebno razmotriti da li će se policijski službenici izložiti samovolji rukovoditelja, u slučaju da se ukloni obveza pribavljanja pisanog pristanka policijskog službenika kod njegovog premještaja na radno mjesto nižeg zvanja od osobnog zvanja službenika. Suprotno tome, pojedini članovi su naveli kako je pribavljanje pristanka nepoznata praksa u drugim sustavima te da potrebe policijske službe trebaju imati prioritet u odnosu na volju pojedinca, i to bez prava na zadržavanje povoljnije plaće, jer bi navedeno moglo pretjerano opteretiti državni proračun. 
Pozdravljeno je uvođenje prava na naknadu za stanovanje policijskim službenicima raspoređenim u mjesto rada koje je udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova prebivališta te policijskim službenicima kojima je mjesto rada na otoku na kojem nemaju prebivalište, budući je prijedlog usmjeren na rješavanje egzistencijalnih potreba policijskih službenika te poticanje interesa za rad u policijskoj službi.
Pojedini članovi Odbora su naveli kako će spuštanje uvjeta za prijem u policijsku službu na razinu trogodišnje škole dovesti do degradacije struke i policijske službe te da je navedeno suprotno europskim standardima. Suprotno tome, dio članova je istaknuo da sniženje stupnja potrebnog obrazovanja neće dovesti do sniženja općih standarda u službi, budući da će se unutar ove skupine prijavljenih kandidata vršiti selekcija na isti način kao i kod osoba s višom razinom obrazovanja, a pri tome će se ublažiti problem deficitarne popunjenosti službe u određenim županijama.
S obzirom na broj neriješenih pritužbi koje je Povjerenstvo  zaprimilo u razdoblju od 2014. godine do danas (više od 400 predmeta), u raspravi je istaknut prijedlog da se u prijelaznim i završnim odredbama Zakona utvrdi način postupanja s istima.
Zaključno, u raspravi je predstavnicima predlagatelja upućen prijedlog da ponovno razmotre pisani doprinos Odbora od 28. veljače 2018. koji je ministarstvu upućen vezano uz Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o policiji.   

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović dostavila je Odboru pisano mišljenje na Prijedlog Zakona te u uvodnom izlaganju navela kako, unatoč okolnosti da je riječ o prvom čitanju, predmetno mišljenje sadrži amandmane u svrhu konkretnog doprinosa postupku donošenja Zakona. Navela je kako smatra da je kod premještaja policijskog službenika na radno mjesto nižeg zvanja od njegovog osobnog zvanja, potrebno pribaviti pisani pristanak službenika, jer bi se u suprotnom dovela u pitanje sigurnost statusa policijskih službenika. Nadalje, pučka pravobraniteljica je navela kako bi se Povjerenstvo trebalo sačiniti po uzoru na Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, bez članova koji bi predstavljali ministarstvo. Pozdravila je racionalizaciju rada po pritužbama građana na rad policijskih službenika, u smislu formiranja jednog Povjerenstva, s obzirom da prethodno propisani sustav s 21 Povjerenstvom nije zaživio. Podržala je prijedloge Odbora o utvrđivanju paušalne  naknade za rad članovima Povjerenstva, i to u iznosu većem od postotka utvrđenim Prijedlogom Zakona. Isto tako, predložila je propisivanje određenih kriterija za izbor članova Povjerenstva, kako bi se ojačala stručnost građanskog nadzora, kao primjerice kriterij VSS pravne i kriminalističke struke, po uzoru na Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

U završnom izlaganju, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako će radna skupina ministarstva razmotriti sve prijedloge iznesene tijekom rasprave. U odnosu na pisani pristanak kod premještaja policijskih službenika, istaknuo je da su rukovoditelji dužni voditi računa o stručnom znanju, vještinama i sposobnostima konkretnog policijskog službenika, a svako neopravdano rješenje o premještaju podložno je ukidanju od strane Odbora za državnu službu. Nadalje, predstavnik predlagatelja je podržao prijedlog da se u postupak izbora članova Povjerenstva uključi struka u vidu udruga umirovljenih policijskih službenika ili pojedinaca. Naveo je da će se dodatno razmotriti isključivanje predstavnika ministarstva iz punopravnog članstva u Povjerenstvu, uz mogućnost osiguravanja stručne podrške Povjerenstvu. Predstavnik predlagatelja je ocijenio prihvatljivim prijedlog Odbora prema kojem bi se u članku 4. izričito zadržalo pravo Odbora na traženje izvješća u pojedinačnim predmetima. Isto tako, prihvatljivim je vrednovao prijedlog da konačnu odluku o pritužbi donosi isključivo Povjerenstvo s neparnim brojem članova, a ne tročlano Vijeće koje nema puni legitimitet.
  
Nakon provedene rasprave, većinom glasova, sa 7 glasova „ZA“ i 6 glasova „PROTIV“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se  predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona. 

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                   Ranko Ostojić