Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 64. sjednici, održanoj 7. studenoga 2019., raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, drugo čitanje, P. Z. br. 791, koji je Hrvatskome saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019.
           Odbor je Konačni prijedlog zakona, sukladno članku 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja iz Ministarstva financija naglasila da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, opseg zaduživanja, jamstva države, upravljanje imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza.
Predstavnica predlagatelja je nadalje istaknula da se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa 26,8 milijardi kuna, što je manje od plana za 2019. godinu (30,1 milijardu kuna) te iznosa iz rebalansa (35,6 milijardi kuna). Povećana je razina otplate glavnice državnog duga koja iznosi 28,3 milijardi kuna, a u 2019. godini je iznosila 24,1 milijardu kuna (rebalans 27,1 milijardi kuna). Također, navela je da su Zakonom za 2020. godinu predviđena sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100 milijuna kuna. Nova financijska jamstva za 2020. godinu iznose 3,8 milijarde kuna, od čega se 2 milijarde kuna odnose na izvanproračunske korisnike, a ukupna jamstvena zaliha iznosi 300 milijuna kuna.
U odnosu na proračunsku osnovicu, predstavnica predlagatelja je istaknula da se ona nije mijenjala u odnosu na prethodne godine, stoga osnovica i nadalje iznosi 3.326,00 kuna, a koristi se za izračun naknada utvrđenih posebnim propisima, kao što su dječji doplatak, rodiljne potpore, isplate trajnih prava hrvatskim braniteljima i dr.
Isto tako, Zakon propisuje da će se iz Državnog proračuna sa pozicija Ministarstva financija tijekom 2020. godine jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave isplaćivati pomoć u visini procijenjenoga gubitka prihoda temeljem povećanja osnovnog osobnog odbitka sukladno izmjenama propisa kojima je uređeno oporezivanje dohotka, i to u ukupnom iznosu od 507 milijuna kuna, a prema tablici koja se nalazi u prilogu Zakona i njegov je sastavni dio.
Zaključno je predstavnica predlagatelja navela kako će se financijska sredstva za provedbu Zakona osigurati iz poreznih i neporeznih
prihoda, domaćih i inozemnih pomoći, donacija, drugih prihoda koji su posebnim propisima utvrđeni kao izvori prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske te zaduživanja i drugih primitaka državnog proračuna Republike Hrvatske.

U raspravi su pozdravljena pozitivna kretanja u hrvatskom gospodarstvu koja rezultiraju uravnoteženijim proračunom i smanjenjem duga opće države. 

Nakon provedene rasprave, prilikom glasovanja o prijedlogu zaključka da se Hrvatskome saboru predloži donošenje Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, s 5 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV“ i 2 glasa “SUZDRŽAN“, zaključak nije donesen, s obzirom da nije dobio potrebnu većinu.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Ranko Ostojić