Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 24. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 11. studenoga 2021. raspravio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu (općenito i u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava RH - Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija i Zavod za sigurnost informacijskih sustava, dalje u tekstu: Prijedlog državnog proračuna RH za 2022. godinu), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021.
           Odbor je Prijedlog državnog proračuna RH za 2022. godinu, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 
O Prijedlogu Državnog proračuna RH za 2022. godinu i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P. Z. br. 203 provedena je objedinjena rasprava.

Uvodno je predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija iznio osnovne značajke Prijedloga državnog proračuna RH za 2022. godinu te istaknuo da je u 2021. godini ostvaren rast BDP-a od 9%, dok se u 2022. godini predviđa rast BDP-a od 4,4%, u 2023. godini 3,7% te u 2024. godini 3,1%. Najveći doprinos rastu proizlazi od izvoza roba i usluga koji će u 2022. godini rasti 10,7% te bruto investicija u fiksni kapital od 12,1%. Indeks potrošačkih cijena iznosit će 2,6%, a stopa nezaposlenosti past će na 6,8%, dok će broj zaposlenih rasti za 1,7%.
Porez na dodanu vrijednost iznosit će 60,8 mlrd kuna s rastom od 8,5% na godišnjoj razini. Doprinosi za mirovinsko osiguranje iznosit će 26 mlrd kuna i ostvariti rast od 5%, a najizraženiji rast će se zabilježiti s pozicije pomoći i iznosit će 32,4 mlrd kuna odnosno rast od 34%, što su u najvećoj mjeri prihodi različitih EU fondova.
Ukupni rashodi financirani iz izvora koji utječu na rezultat proračuna iznose 127 mlrd kuna.
Osigurana su dodatna sredstva za sanaciju šteta od potresa u odnosu na rebalansirani plan za 2021. godinu i taj  rast iznosi 1 mlrd kuna.
Predviđena su dodatna sredstva za sustav socijalne skrbi u iznosu od 836 milijuna kuna. Mirovine i mirovinski sustav bilježe rast veći od 700 milijuna kuna, a sufinanciranje EU projekata bilježi rast u iznosu od 235 milijuna kuna.
Ukupni rashodi financirani iz svih izvora iznose 173,8 mlrd kuna što je više od novog plana za 2021. g. za pola mlrd kuna.
Zaključno je istaknuto da se očekuje smanjenje manjka državnog proračuna na razinu od 9,3 mlrd kuna odnosno 2,1% BDP-a. Kada se manjku pridoda rezultat izvanproračunskih korisnika i lokalne države te pravnih osoba koje ulaze u obuhvat opće države dolazi se do manjka od 12 mlrd kuna odnosno 2,6% BDP-a u 2022. godini. Time se očekuje daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na razinu od 87,5% BDP-a.

Predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova je istaknuo da su proračunska sredstva za 2022. godinu u odnosu na Ministarstvo predviđena u iznosu od 5.128.363.000,00 kn kuna s Izvora 11 Opći prihodi i primici te taj iznos predstavlja 121 milijun kuna manje od planiranog, a rezultat je usklađenja s Ministarstvom financija.
Nastavno je naglasio da će MUP u 2022. godini biti najveći korisnik pojedinih EU fondova koji bitno doprinose, osim očuvanja državne granice, pojačanom kvalitetom u opremanju policije svom potrebnom opremom. Na kontu izvornog financiranja za 2022. godinu to će iznositi preko 700 milijuna kuna.
Na izvornom proračunu za 2022. godinu najveći dio troškova odnosi se na aktivnost Administracija i upravljanje i predviđa se iznos od 4,5 mlrd kuna koji će se utrošiti na plaće zaposlenika, redovito poslovanje, režijske troškove, uredski materijal i slično.
Bitna stavka troškova u iznosu od 160 milijuna kuna odnosi se na razminiranje, odnosno 45% ukupnih investicija ulaže se u razminiranje. Predstavnik Ministarstva se posebno osvrnuo na to da je preko EU fondova za 2022. godinu osigurano više od 200 milijuna kuna za tu namjenu.
Za nabavku policijske oprema predviđeno je 140.460.000,00 kn, od toga 80-85.000.000,00 kn za službene i radne odore, zaštitnu odjeću i obuću, te 33.000.000,00 kn za nabavu prijevoznih sredstava, streljiva i ostalih potrošnih sredstava.
Nastavno je naglasio da je veća stavka u proračunu i informatizacija koja obuhvaća  ne samo intenzivno ulaganje u stacionarne i termovizijske kamere te sve ostale vidove zaštite granica, što povećava i potrebu za održavanjem tog sustava, već i zanavljanje računalne opreme, povećanje interneta za lokalne mreže i još cijeli niz aktivnosti te je za 2022. godinu predviđen iznos od 117 milijuna kuna.
Nastavno je istaknuo da je Ministarstvo u zadnjih godinu dana kroz redovito servisiranje, opremanje i nadogradnju doveo u zdravo stanje kompletnu zrakoplovnu flotu, a kroz program „Konkurentnost i kohezija“ u tijeku je nabava 3 višenamjenska helikoptera za potrebe hitne pomoći, zaštite i spašavanja te vatrogasne zajednice.
U odnosu na konto ilegalnih migracija, istaknuo je da se najveći dio sredstava troši na plaćanje prekovremenog rada, prehrane i smještaja policijskih službenika te na održavanja vozila, no do sada je 90% sredstava bilo osigurano iz hitne pomoći Europske komisije. 
Zaključno se osvrnuo i na sredstva za izravnanje proračuna, odnosno zajamčenu dobit AKD-a, rutne naknade, sredstva nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, te istaknuo da smatra kako će MUP s predviđenim sredstvima izvršiti sve zadaće.

Glavni vatrogasni zapovjednik je, kao predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ), uvodno istaknuo da se na razdjelu 039 nalaze dvije institucije, odnosno na razdjelu 03905 Hrvatska vatrogasna zajednica, a na razdjelu 03910 Državna vatrogasna škola. Za Hrvatsku vatrogasnu zajednicu predviđena su proračunska sredstva u iznosu od 360.929.993,00 kn, od čega je za plaće predviđen iznos od 23 milijuna kuna, dok je za materijalne troškove kojima se pokrivaju režijski troškovi i održavanje na svim lokacijama koje koristi HVZ predviđen iznos od 6 milijuna kuna. 
Za provedbu aktivnosti Nacionalnog odbora za preventivu, zaštitu i gašenje požara predviđen je iznos od 1,1 milijun kuna, a s konta općekorisnih funkcija šuma i premija osiguranja od požara iznos od 14,5 milijuna kuna koji će se utrošiti za nabavu vatrogasne tehnike i opreme za vatrogasne organizacije te osposobljavanje vatrogasaca.
Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije vatrogastva iznose 238,5 milijuna kuna (isti iznos kao i u 2020. i 2021. godini), dok se kroz provedbu EU projekata predviđa iznos od 4,9 milijuna kuna.
Iznos od 25 milijuna kuna predviđen je za provedbu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH, od čega se predviđa iznos od 17,5 milijuna kuna utrošiti na plaće za 1000 sezonskih vatrogasaca koji se angažiraju u razdoblju od 01.06. do 30.09. svake godine, te za refundaciju troškova dislokacije i popravak oštećenih vozila i opreme. Nadalje, 1.750.000,00 kn predviđeno je za nabavu vatrogasne odjeće i obuće za pripadnike IVP-a, DVD-a i JVP-a, a isti iznos predviđen je i za hranu i smještaj vatrogasaca na dislociranim lokacijama. Iznos od 650.000,00 kn predviđen je za nabavu potrošnog materijala i vatrogasnih tlačnih cijevi, a iznos od 620.000,00 kn za nabavu kompresora za punjenje boca za izolacione aparate i za agregate za struju.
U odnosu na Državnu vatrogasnu školu predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice je istaknuo da se sredstva za financiranje djelatnosti osiguravaju u državnom proračunu, putem školarina i donacija, te vlastitih i drugih prihoda.
Nastavno je istaknuo da su za početak rada škole ispunjeni svi preduvjeti te će ovih dana biti i upisi i očekuje se početak rada negdje do konca studenoga 2021. godine. Uz dosadašnju mogućnost obrazovanja u Zagrebu, Splitu i Rijeci omogućit će se i obrazovanje u Osijeku.
Proračunska sredstva za 2022. godinu iznose 8.219.000,00 kn, od čega se na sredstva državnog proračuna odnosi iznos od 5,6 milijuna kuna. 

Predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija  i Zavoda za sigurnost informacijskih sustava pojedinačno su obrazložili predviđena proračunska sredstva za 2022. godinu, kao i sredstva iz projekcija za 2023. i 2024. godinu, te najznačajnija ulaganja u proračunskoj godini. 
    
Članovi Odbora su tijekom rasprave, usprkos teškoj situaciji nastaloj zbog pandemije bolesti COVID-19, a koja se apsolutno odrazila na proračunske stavke, podržali proračun i pozdravili sva buduća ulaganja unutar MUP-a i Hrvatske vatrogasne zajednice, kao i unutar sastavnica sigurnosno-obavještajnog sustava RH.
Tijekom rasprave su u više navrata otvarali pitanje materijalnog statusa policijskih službenika te suglasno izražavali mišljenje da je isti prijeko potrebno poboljšati, posebice kroz povećanje plaća, ali i kroz sufinanciranje stambenog zbrinjavanja, te time privući mlade ljude za ovaj posao.
    Iznesena je primjedba koja se odnosile na potrebu bolje kontrole rashodovne strana proračuna, kao i bojazan održivosti ovakvog financiranja s obzirom na iznos pomoći EU u proračunu RH u iznosu od 32 milijarde kuna, kao i loših makroekonomskih izračuna, a uzimajući u obzir projekciju proračuna za 2022. godinu tijekom donošenja proračuna za 2020. godinu.
    Predstavnik predlagatelj je istaknuo da koncem 2019. godine, kada se predstavljao Plan za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, nisu bila predviđena dva katastrofalna potresa i pandemija bolesti COVID-19, kao što nisu mogli biti uključeni prihodi koji se odnose na saniranje posljedica potresa i obnovu.
    Rejting agencije, Europska komisija i međunarodne institucije svojim priopćenjima poručuju da je vođenje financija bilo adekvatno i pravovremeno i da je koštalo 40 mlrd kuna. Do 2021. godine RH je imala tri suficita i prvi put planirani suficit četvrtu godinu za redom, što pokazuje kvalitetno i odgovorno vođenje javnih financija, no izvanredni događaji su to poremetili.
Europska komisija je objavila projekcije koje su na tragu hrvatskih predviđanja, iz kojih proizlazi da će RH biti među prve tri države EU po rastu, a u odnosu na oporavak gospodarstva u prvih 6 država EU.
Nastavno su se pojedini članovi Odbora osvrnuli na problem odlaska vatrogasaca u mirovinu odnosno zajamčene otpremnine u visokom iznosu koje su potaknule velik broj iskusnih vatrogasaca na odlazak, što predstavlja iznimno opterećenje za proračune jedinica lokalne samouprave, ali predstavlja i problem u odnosu na  spremnost jer vatrogasne postrojbe ostaju bez najiskusnijih kadrova. 
Nadalje, postavilo se pitanje ostvarivanja materijalnih prava vatrogasaca, jer još uvijek nije jasno i decidirano utvrđeno jesu li oni državni ili lokalni službenici, a isto utječe na trošenje proračunskih sredstava gradova i općina.
Predstavnik HVZ-a je istaknuo da je svjestan takvog financijskog pritiska na jedinice lokalne samouprave, kao i na mogućnost da postrojbe ostanu bez znatnog dijela iskusnih vatrogasaca, no da su vatrogasci koji odlaze narušenog zdravlja i u godinama kada više ne mogu podnositi fizička i psihička opterećenja koja dolaze s tim pozivom, te je potrebno isto prepustiti mlađim vatrogascima.
U odnosu na pitanje postoji li strategija razvoja policije, predstavnik Ministarstva je istaknuo da je u 2017. godini, odmah na početku mandata, bilo štrajkova i nemira zbog loših radnih uvjeta kao i zbog loše opremljenosti policijskih službenika kojima su nedostajale zimske jakne, ciple i ostala oprema. Slijedom toga, za opremanje hrvatskih policajaca Ministarstvo je angažiralo svu tekstilnu i obućarsku industriju s kojom raspolaže hrvatsko gospodarstvo, te je trenutno hrvatski policajac od kape do cipela opremljen artiklima hrvatske proizvodnje.
Osvrnuo se i na stvaranje tehničkih preduvjeta za ulazak u schenegenski prostor, te istaknuo da je sve učinjeno uz izuzetan napor i nevjerojatan angažman policijskih službenika, a kao izazov ostaje podići plaće policijskih službenika koje nisu atraktivne i ne privlače dovoljan broj mladih ljudi koji bi željeli obavljati policijski posao. 
Na pitanje je li zaživjela Državna vatrogasna škola i hoće li proračunska sredstva za 2022. godinu biti dostatna za ispunjenje svih zadaća, a s obzirom da su u 2021. godini predviđena proračunska sredstva „uzeta“ rebalansom, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da su sve pretpostavke za rad škole ispunjene te je raspisan natječaj za upis nove generacije polaznika i uskoro će Državna vatrogasna škola počet s radom kao javna ustanova.
Vezano za pitanje opremanja policijskih službenika i policijskih postaja, odnosno kako iznaći sredstva za investiranje, a uzimajući u obzir da su predviđena proračunska sredstva cca 550 milijuna kuna manja nego u 2021. godini, predstavnik Ministarstva je istaknuo da je sve što predstavlja potencijalno smanjenje kompenzirano s pozicije izvanproračunskih fondova, te je naveo 70 milijuna kuna s pozicije nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama, zajedničke dobiti AKD-a u iznosu od 50 milijuna kuna, te sredstava rutnih naknada.
Iz fondova EU za MUP kontinuirano se ulaže između 700 milijuna do milijarde kuna, te je trenutno potpisan ugovor za izgradnju dva 25-metarska broda i nabavu 70 novih quadova za potrebe granične policije.
Zaključno je istaknuto da je i MUP dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPPO), unutar kojeg se ističe projekt obnove prostora PN USKOK-a u sva četiri regionalna centra što uključuje i edukaciju svih zaposlenika. Posebno je naglašeno da nije predviđeno investirati u ovakve projekte, no da je isto rezultat pojačanog angažmana i intenzivnih pregovora s Europskom komisijom.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor je predložio Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
                   

                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA

 Nikša Vukas